Romanos 11
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Evocoiyase, ¿omombo pĩha Tũpa ava Israel güembiporavo eta oyesui? ¡Aní eté! Esepia, che avei niha ichuindar aico. Abraham niha che ramoi eté, Benjamín suindar avei aico.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Yɨpɨsuive ité niha Tũpa, “Co ava cheundar ité” ehi ore ramoi israelita upe. Sese cũritei ndore momboi eté oyesui. Peicua niha acoi Elías resendar icuachiaprɨ aracahendar oyeroquɨ tẽise omu israelita rese aipo ehise Tũpa upe:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Che Yar, nde ñehe mombehusareta opa oyuca yuvɨreco. Ndeu porerecosa reropovẽhesa renda avei opa omombo yuvɨreco. Che güeraño aicove vɨtemi nde reroyasar. Che yuca potaño avei eté rumo yuvɨreco” ehi.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Tũpa rumo omboyevɨ chupe: “Aipeha rumo siete mil tuprɨ ava che mboyeroyasar cheyeupe nara noñenopɨhai vahe Baal rahanga rovai yuvɨreco” ehi.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ẽgüe ehi avei cũritei opɨta vɨteño movɨro judío, ahe niha Tũpa oiporavo oporoaɨsusa pɨpe.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Ipɨpe ité niha ẽgüe ehi, ndahei eté que ava rembiapo sui oiporavo. Ava rembiapo suise rumo, ahese ndahe iri chira poroaɨsusa pɨpe viña.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Evocoiyase judío eta ndosecai eté mbahe oipotá catu vahe Tũpa suindar yuvɨreco. Sembiporavo ete ité rumo oipɨsɨ yuvɨreco. Ambuae upe rumo Tũpa omboavai catu vɨroya ãgua.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Icuachiaprɨ pɨpe aipo ehi aracahe: “Tũpa nomboyecua uca iri mbahe secocuer pɨpe. Cũritei ẽgüe ehiño vɨte ité yuvɨreco. Omondo tẽi sesarã; ipɨpe rumo ndosepia ucai mbahe chupe. Omondo tẽi avei yapɨsaguã; ipɨpe ndosenducua ucai mbahe chupe” ehi.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Iyavei David aipo ehi aracahe:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Toicua eme mbahe inungar ndasesapɨsoi vahe yuvɨreco.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Evocoiyase areco iri che porandusa pẽu: ¿Apɨrẽhɨ vaherã ité pĩha judío eta ndoyeroyai Jesucristo rese oñepɨsɨro ãgua yuvɨreco? ¡Aní eté! Ahe rumo ẽgüe ehi ava ndahei vahe judío pɨ̃sɨrosa pɨsɨ ãgua yuvɨreco. Ipɨpe sui oyemonguerẽhɨ catura judío ipɨsɨ ãgua yuvɨreco curi.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Evocoiyase judío eta rembiavɨ sui tuvichá Tũpa poroparaɨsuerecosa oime opacatu ava ndahei vahe judío upe. Coiye rumo tuvicha catu itera Tũpa poroparaɨsuerecosa opacatu ava upe oyevɨse yuvɨreco chupe.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Che rumo areco che ñehesa pẽu pe ndahei vahe judío. Tũpa niha che cuai oñehe mombehu ãgua ndahei vahe judío upe. Sese, “Avɨye ai eté che poravɨquɨsa” ahe che mu judío rovaque yepi.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Sendusa sui avɨyeteramo oimera ipãhuve oyemonguerẽhɨ vahe pɨ̃sɨrosa Tũpa suindar pɨsɨ ãgua oyeupe nara yuvɨreco.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Esepia, judío mombosa pɨpe sui Tũpa omoime ñerosa opacatu ava co ɨvɨ pɨpendar upe. ¿Mara ehira pĩha evocoiyase Tũpa ipɨsɨse? Ahese oipɨsɨra tecovesa apɨrẽhɨ vahe yuvɨreco, evocoiyase ndoyuvɨreco iri chira omano vahe nungar Tũpa upe.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Esepia, yɨpɨndar panguã sui yapoprɨ seropovẽhese Tũpa upe, opacatu panvɨ evocoiyase sovasaprɨ avei ichui. Iyavei inungar ɨvɨra rapo seropovẽhese Tũpa upe viña, sãca avei evocoiyase opacatu ẽgüe ehi aveira viña.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Amove che mu judío inungar Olivo rãca yasɨaprɨ. Pe evocoiyase ndahei vahe judío ɨvɨra caha pɨpendar rãca nungar peico vahe, peso yasɨaprɨ rendagüerve, ipɨpe sui peipɨsɨ vɨ̃racuasa pe recove ãgua.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Aní chira rumo, “Yande avɨye catu vahe yaico ɨvɨra rãca nungar yɨpɨndar yuvɨrecoi vahe sui” peye pe yeecomboɨvate aisa pɨpe. Esepia, ndahei pe sui judío oipɨsɨ oyemovɨracua ãgua yuvɨreco, pe rumo yɨpɨndar ichui eté peipɨsɨ pe yemovɨracua ãgua.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Iyavei, “Co judío rumo imombosa ité ɨvɨra rãca asɨaprɨ nungar yande sendagüerve yapɨta vaherã” peye revo.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Supi eté, co rumo Tũpa reroyaẽhɨ pɨpe ahe imombosa ichui yuvɨreco, pe rumo seroya pɨpe suiño ité pepɨta sendagüerve. Sese peicua catu, aní chira peyemboɨvate ai ipɨpe.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Esepia, Tũpa oiporavo co judío oyeupe nara ité viña, ndovɨroyaise rumo, ndoipɨsɨi eté. Pẽu avei ẽgüe ehira ndapemboyeroyaise.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Peyapɨsaca tuprɨ, Tũpa niha avɨye vahe ité. Seco pĩrata vahe avei rumo ava vɨroyaẽhɨsar upe. Pẽu rumo avɨye ité. Peicoño catu iporoaɨsusa pɨpe; avɨyeteramo ndapeicoise supi, pe avei yasɨaprɨ nungar tẽi peicora.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Opoipase rumo judío eta Cristo reroyaẽhɨsa sui, Tũpa evocoiyase vɨroyevɨ irira oyeupe nara. Esepia, chupe iya ité ipɨsɨ iri ãgua.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Pe ndahei vahe judío ɨvɨra caha pɨpendar rãca yasɨaprɨ nungar peico, Tũpa rumo pe mondo ɨvɨra avɨye vahe nungar rese. ¡Evocoiyase judío ete ité inungar ahe ɨvɨra avɨye vahe rãca yasɨaprɨ, ahe ɨvate catu oipɨsɨ irira oyeupe nara!
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Che rɨvɨreta, che aipota, “Toicua Tũpa remimbotar icuapɨrẽhɨ oyemboɨvate aiẽhɨ ãgua yuvɨreco” ahe pẽu. Esepia, amove Tũpa judío upe omboavai vɨroya ãgua. Ahe rumo, “Tache reroyapa rane ité ndahei vahe judío che rese yuvɨrecoi pota vahe” ehi vɨte pẽu,
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 ahese ramo opacatu ava judío yuvɨrecoi vahe Tũpa oipɨ̃sɨrora. Esepia, icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Evocoi niha che remimbotar chupe nara, amocañɨse yangaipagüer yuvɨreco ichui” ehi.
27 “Naatu
28 Ẽgüe ehi cũritei judío eta ndosendu potai ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar yuvɨreco. Sese Tũpa amotarẽhɨsar yuvɨrecoi. Pẽu mbahe tuprɨ ãgua rumo ẽgüe ehi. Tũpa rumo osaɨsu vɨte. Esepia, yɨpɨve ité oiporavo tamoi eta oyeupe.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Supi eté, Tũpa ndovɨroyevɨ iri eté mbahe güemimondo iyavei ndovɨrova-rova tẽi vahe opɨhañemoñetasa güembiporavo sui.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Yɨpɨndar niha pe ndapemboyeroyai eté Tũpa. Cũritei rumo judío eta ndovɨroyaise yuvɨreco, pe paraɨsuereco Tũpa.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ẽgüe ehi avei judío eta cũritei ndovɨroyai yuvɨreco. Tũpa pe paraɨsuereco uca ãgua rumo ẽgüe ehi yuvɨreco. Coiye inungar pe, judío avei osupitɨra Tũpa poroparaɨsuerecosa yuvɨreco.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Esepia, Tũpa ité, “Opacatú oyavɨ mbahe che reroyaẽhɨsa pɨpe” ehi ‘oicuase mbahe güembiavɨ, tiquerẽhɨ opacatú che poroparaɨsuerecosa pɨsɨ ãgua yuvɨreco’ oya.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 ¿Mara ehi rutei Tũpa aracuasa, imbahecuasa avei? Ndipoi chietera que ava yaracuasa mombehu tuprɨ ãgua. Ndayaicatui avei secocuer cuapa tuprɨ ãgua.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Ndipoi eté que ava oicua vahe yande Yar pɨhañemoñetasa iyavei ndipoi eté que ambuae ava tẽi ombohe vahe no.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ndipoi que ava mbahe omondo vahe yande Yar upe ‘tomboyevɨ cheu’ ohesave.
35 O yait God a sawar itin,
36 Esepia, Tũpa suiño ité niha opacatu mbahe oime, oyeupe nara avei mbahe oyapo opĩratasa pɨpe. ¡Sese imboeteiprɨ ité Tũpa tasecoi yepi! Ẽgüe tehi apɨrẽhɨ.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.