Mateus 5
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ñepei arɨ pɨpe, ava rehɨi repiase, Jesús oyeupi ɨvɨtrɨ rese. Aheve oguapɨ oĩ. Ahese semimbohe oyemboya yuvɨreco sese.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Ichui omboɨpɨ imbohe aipo ehi:
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Sorɨvete catura acoi ava oicuase mbahe ipane vahe Tũpa rese ité güeco tuprɨ ãgua. Esepia niha, chupe nara ité Tũpa mborerecuasa.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Sorɨvete catura acoi ava oyaseho vahe ovɨharẽhɨsa pɨpe. Esepia niha, Tũpa omboura vɨharetesa chupe coiye.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Sorɨvete catura ndaseco asɨimi vahe. Esepia, ahe chupe imondosara co ɨvɨ imahera curi.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Sorɨvete catura ava oipota vahe teco catuprɨsa Tũpa suindar. Esepia, chupe ité ahe imondosara.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Sorɨvete catura acoi ava oporoparaɨsuereco vahe. Esepia, ahe Tũpa oiparaɨsuerecora.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Sorɨvete catura acoi ava ipɨhañemoñeta tuprɨ vahe. Esepia niha, ahe osepiara Tũpa yuvɨreco curi.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “Sorɨvete catura acoi ava oporomoñeroi vahe mbahe tuprɨ pɨpe. Ahe chupe, ‘Che rahɨr ité’ ehira Tũpa.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Sorɨvete catura acoi ava seco catuprɨ rese imombaraɨsuprɨ. Esepia, ahe chupe nara Tũpa mborerecuasa.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Perorɨvete catura pe acoi ava iñehe-ñehe tẽise pẽu, iyavei pe mombaraɨsuse, acoi oyapo-yapo tẽise güemira-mira tẽi pɨpe mbahe pe rese che recocuer sui tẽi yuvɨreco.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Pe rumo peyembovɨhañora. Esepia, ɨvave tuvichá vahe porerecosa peipɨsɨra curi. Ẽgüe ehi avei niha yɨpɨndar evocoi ava ramoi Tũpa ñehe mombehusareta mombaraɨsu yuvɨreco aracahe” ehi.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 “Co ɨvɨ pɨpe pe avɨye yucrɨ peico opacatu ava upe. Yucrɨ rumo nasehe irise, ndayaicatui imoehe iri ãgua, ndiporusai chietera; imombopasara ava pɨrunga ãgua yuvɨreco.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Iyavei pe tesapesa nungar peico opacatu ava upe co ɨvɨ pɨpe inungar que tecua guasu yapoprɨ ɨvɨtrɨ rese. Ahe ndayaicatui ñomi ãgua.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Iyavei ndayamoendɨi chira tataendɨ mbahevrɨve tẽi. Iyacatu rumo yasupi ɨvate sendave opacatu oɨ pɨpendar ava resape ãgua.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Pe ẽgüe peye aveira pemboyecua ava eta upe pe recocuer avɨye vahe. Ipɨpe sui tomboetei yande Ru Tũpa ɨva pendar yuvɨreco” ehi ava rehɨi upe.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 “Aní chira, ‘Co mbɨa revo oporombohe Tũpa ñehe mombehusar rembicuachía mboyeroyaẽhɨ ãgua iyavei Moisés porocuaita cuachiaprɨ mboyeroyaẽhɨ ãgua avei no’ peye tẽi cheu. Ẽgüe ehi rumo che ayu imboavɨye ãgua.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Supi eté co ɨva, ɨvɨ avei yandeu oime vɨtemiseve, ndipoi chietera que ñepei yepe Moisés porocuaita, que ambuae Tũpa ñehe mombehusar rembicuachiagüer ocañi tẽi vaherã; ñepei-pei porocuaita imombehuprɨ imboavɨyesaño itera.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Sese acoi ava ndovɨroyai vahe que ñepei mborocuaitamira viña, ombohe avei ava seroyaẽhɨ ãgua, ahe evocoiyase ɨvɨ cotɨ catu vahe aveira Tũpa mborerecuasave yuvɨrecoi. Acoi vɨroya vahe rumo Tũpa porocuaita yuvɨreco iyavei oporombohe vahe yuvɨreco sese, ahe evocoiyase Tũpa osecomboɨvate catura omborerecuasave curi.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Iyavei amombehu pẽu: acoi pe reco ɨ̃vi tuprɨsa ndaheise avɨye catu vahe fariseo recocuer sui iyavei ndaheise avɨye catu vahe Moisés porocuaita rese oporombohe vahe recocuer sui avei, ahese ndapeiquei chietera Tũpa mborerecuasave” ehi.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 “Pe peicua acoi pe ramoi aracahendar upe aipo ehi vahe: ‘Peporoyucai rene. Acoi que ava oporoyuca vahe rumo, ahe serasosara mborerecuar porandusave mbahe sembiapocuer repɨrã’ ehi.
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Che rumo aipo ahe pẽu: acoi ava ambuae ava rese oñemoɨro vahe yuvɨreco, ahe avei serasosara aheve. Iyavei acoi ‘nde ẽgüe ere tẽi vahe eico’ ehi vahe ambuae ava upe, ahe serasosara porandu ãgua mborerecuar ɨvate catu vahe rovai. Acoi ava rumo oñehe marase seroɨ̃rosave ambuae ava upe, ahe iyacatu imondosa ité tata guasuve.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 “Sese Tũpa upe pe porerecosa reropovẽhesave tũparo pɨpe pemahenduhase ava pe amotarẽhɨmbar rese,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 peseya rane pe porerecosa aheve; peyevɨ rane pe amotarẽhɨmbar upe pẽu iñero ãgua rese. Acoi peñerose oyeupe, ahese voi peyevɨ, tapeicuavẽhe pe porerecosa Tũpa upe.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “Iyavei peyeamotarẽhɨse, peñero voi oyeupe peyoepiase. Anise, avɨyeteramo coiye catu tẽise pe mombehu tẽira pe amotarẽhɨmbar mborerecuar upe pe reraso ãgua. Ichui avɨyeteramo ahe pe roquenda ucara.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Supi eté aipo ahe pẽu: Ndapesẽi chietera acoi peyemboepɨpase voi eté pesẽra ichui” ehi.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 “Peicua niha Moisés porocuaita yɨpɨndar: ‘Peaguasai rene ambuae ava rembireco rese’ ehi vahe.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Che rumo aipo ahe pẽu: Acoi ava omahese cuña rese ipotasa pɨpe, ahe inungar oyapo vahe ité mbahe sese opɨha pɨpe yepi.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 “Iyavei inungar que pe resa pe acato cotɨndar oipota rai ucase mbahe pẽu pe mboangaipa ãgua tẽi, iya penose ité, pemombo amombrɨ peyesui. Aní pe mondo uca opacatu pe recocuer tata guasuve.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Iyavei inungar que pe po pe acato cotɨndar pe mboangaipa ucase, iya peyasɨa ité imombo amombrɨ peyesui. Aní pe mondo uca opacatu pe recocuer tata guasuve” ehi.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 “Iyavei aipo ehi Moisés aracahe: ‘Opoi potase que omenda vahe oyesui, iyacatu cuachiar imondosa poisa resendar mborerecuar rovai yuvɨreco chupe’ ehi.
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Che rumo aipo ahe pẽu: ava opoise güembireco sui, cuña ndoyavɨise mbahe, ahese ombopɨhañemoñeta tiẽtera güembireco mboaguasa uca ãgua. Iyavei cuimbahe omendase cuña omenda vahecuer rese, oyemboaguasa tẽi avei sese” ehi.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 “Iyavei peicua acoi aipo ehi vahe pe ramoi upe aracahe: ‘Pemboavɨye itera pemoingatu tuprɨse Tũpa rer pɨpe mbahe pemombehu vahe yepi’ ehi.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Che rumo, ‘Ndapeñehei chira que mbahe rer pɨpe, ɨva rer pɨpe tẽi avei’ ahe pẽu. Esepia, ahe niha Tũpa renda;
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 ɨvɨ rer pɨpe tẽi avei ndapeñehei chira. Esepia, ahe Tũpa pɨrunga; Jerusalén rer pɨpe avei ndapeñehei chira. Esepia, ahe niha mborerecuar ɨvate catu vahe recua.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Pe ãca rer pɨpe avei ndapeñehei chira. Esepia, ndapeicatui chira que ñepei pe ha momorochi ãgua, imou ãgua avei.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Sese niha peñehese, ñepei reseve, ‘Avɨye’ peyera; anise, ‘Aní’ peye voira. Esepia, aipo ndehi vahe mbahe tẽi” ehi.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 “Peicua acoi Moisés porocuaita aracahendar aipo ehi vahe: ‘Que ava vɨnose vahe ambuae ava resa ichui, ahe sesa avei senosesara. Iyavei vɨnose vahe sãi ichui, sãi avei senosesara’ ehi vahe.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Che rumo aipo ahe pẽu: Aní chira pemboyevɨ pẽu mbahe tẽi aposar upe. Acoi que pe amotarẽhɨsar pe rovapetese yuvɨreco, ambuae cotɨ pe rova avei pemoporẽhɨñora chupe.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Porandusave pe rerasose pe camisa rerocua ãgua yuvɨreco pe sui, pe saco avei pemondoñora chupe.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 ‘Ñepei legua rupi evosɨi co mbahe rese cheu’ ehise que ava pẽu, pe rumo perasoñora ñuvɨrío legua rupi chupe.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Iyavei oporanduse que pe mbahe rese yuvɨreco pẽu, pemondoño avei chupe. Aní chira perecatẽhɨ sese” ehi.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 “Iyavei pesendu ñehesa yɨpɨndar: ‘Pesepia potai rene pe amotarẽhɨmbar, pe mborɨpar güeraño pesaɨsu’ ehi vahe.
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Che rumo aipo ahe pẽu: Pesaɨsu catu pe amotarẽhɨmbar iyavei peyeroquɨ pe momara potasar rese.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Evocoi nungar apo pɨpe pe Ru Tũpa ɨva pendar rahɨr ité peicora. Ahe niha osesape uca arɨ ava naporai vahe upe, ava avɨye vahe upe avei. Ombou avei amar seco catuprɨ vahe upe, ava ndaseco põrai vahe upe avei.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Pe raɨsupar güeraño pesaɨsu catu tẽise, ndapeipɨsɨi chietera porerecosa evocoi nungar sui. Esepia niha, ava guarepochi rerocuasar ndipɨhai vahe guaɨsupar tẽi osaɨsu yuvɨreco yepi.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Ndahei yande mborɨpar upe güeraño yayapora ‘avɨrave’. Esepia, ava ndoicuai vahe avei Tũpa oyapo ‘avɨrave’ omborɨpar upe yuvɨreco yepi.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Sese pe recocuer perecora pe Ru Tũpa ɨva pendar seco catuprɨ vahe nungar” ehi.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.