Mateus 20

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Tũpa mborerecuasa inungar acoi ava ɨvɨ yar osẽ añihiveive oyeupe nara oporavɨquɨ vahe reca ‘toporavɨquɨ che uva tɨve yuvɨreco’ oyapave.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Oyosuse ava, ahese omoingatu oyeupe oporavɨquɨ vaherã upe ñepei arɨ mboravɨquɨ reprɨ imboepɨ ãgua. Ahese opa omondo ocove imboporavɨquɨ.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Ipare osẽ, oso añihivei, arɨvate catumi osepia ocarusu pɨpe ambuae ava oporavɨquɨsa ndovɨrecoi vahe,
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 aipo ehi chupe: ‘Peso, tapeporavɨquɨ che uva tɨve. Amboepɨ tuprɨra niha pẽu’ ehi. Ahe evocoiyase yuvɨraso oporavɨquɨ ãgua icove.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Ipare oso iri mbɨter arɨ rupi oyeupe oporavɨquɨ vahe reca, ẽgüe ehi tuprɨ avei caharuse, las tres rupi.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Ipa osẽ iri las cinco pɨpe, aheve avei osepia ambuae ava ndovɨrecoi vahe oporavɨquɨsa yuvɨnoha. Chupe aipo ehi: ‘¿Mahera peyembohɨ tẽi arɨ momba cohave pehã?’
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 ‘¡Aní!’ ehi yuvɨreco, ‘Esepia, ndipoi eté ava, tapeporavɨquɨmi, ehi vahe oreu’ ehi. Evocoiyase, ‘Peso, pe avei peporavɨquɨ tɨve’ ehi.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 “Pɨ̃tu ramose, cove yar aipo ehi oporavɨquɨ vahe rese yangarecuar upe: ‘Eñehepa ava oporavɨquɨ vahe upe. Emboepɨ ipa yugüeru vahe upe rane iporavɨquɨ yuvɨreco chupe. Ipare tenonendar uve’ ehi.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Evocoiyase las cinco pɨpe yuvɨroique vahe oporavɨquɨ, ahe rane tenonde yugüeru. Oyacatu ñepei-pei ñepei arɨ rupindar oipɨsɨ guarepochi yuvɨreco.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Ipare tenonde catu yuvɨroique vahe oporavɨquɨ, ahe chupe ipa tẽi imboepɨsa. Ahe ipɨhañemoñeta, ‘Yaipɨsɨ catura revo guarepochi’ ehi oyeupe yuvɨreco viña. Ipare rumo ahe tuprɨño avei oipɨsɨ ñepei arɨ rupindar yuvɨreco.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Guarepochi pɨsɨre rumo oñemoɨro cove yar upe yuvɨreco,
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 aipo ehi: ‘Co ava yugüeru ipa tẽi vahe, ñepei horami tẽi oporavɨquɨ yuvɨreco. Nde rumo eremboepɨ oyoya tuprɨño ité oreu eremboepɨ vahe rese. Oroñemosaño tẽi oroporavɨquɨ arɨ momba sacucuer upe oroico’ ehi.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Cove yar rumo aipo ehi ñepei ipãhu pendar upe: ‘Mborɨ, ndahei mbahe tẽi ayapo ndeu. Esepia, amboepɨ guarepochi ñepei arɨ resendar ndeu acoi, Avɨye, peye vahecuer rese cheu’ ehi.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 ‘Evocoiyase ndo co, eipɨsɨ nde guarepochi, eraso. Che rumo amondo pota co ava ipa tẽi oique vahe upe inungar tuprɨ ndeu amboepɨ.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Esepia, cheu iyacatu ité che remimbotar rupi mbahe ayapo che guarepochi rese. Nderecatẽhɨ tie ambuae ava mbahe rese che ayapose mbahe avɨye vahe chupe’ ehi.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 “Indó, ẽgüe ehi aveira ava seco ɨvɨ cotɨ catu vahe seco ɨvate catura yuvɨreco; iyavei yɨpɨndar ava seco ɨvate catu yuvɨrecoi vahe, ahe seco ɨvɨ cotɨ catu tẽi vaherã yuvɨreco curi” ehi güemimbohe upe.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Jesús oguata oso tecua Jerusalén piar rupi. Ahese co cotɨmi oipeha güemimbohe doce vahe oyeupe aipo ehi chupe:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 —Peyapɨsaca tuprɨ che ñehe rese: yasora tecua Jerusalén ve. Aheve che, Ava Rɨquehɨr, che pɨsɨra, che mondo pahi eta rerecuar iyavei Moisés porocuaita rese oporombohe vahe povrɨve yuvɨreco. Ahe, “Tomano” ehira yuvɨreco cheu.
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Ipare che mondora ava ndahei vahe yande mu upe mara-mara tẽi che rereco ãgua che reroɨ̃rosa pɨpe. Ipɨpe che yucara curusu rese yuvɨreco. Imombosapɨsa arɨ pɨpe rumo acuerayevɨra —ehi.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Ipare Zebedeo rembireco ñuvɨrío omembrɨ reseve, oyemboya Jesús rese yuvɨreco. Ahese oñenopɨha sovai oporandu ãgua mbahe rese.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Evocoiyase,
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 —Pe ndapeicuai mbahe rese peporandu. ¿Peiporara catura pĩha co mbahe-mbahe tẽi aiporara vaherã, inungar-ra que ɨgua iro vahe aɨhu vaherã viña? —ehi.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 —Supi eté peiporarara mbahe-mbahe tẽi. Co rumo ndiyai cheu, che pɨri opomboguapɨ ãgua che mbahe rese pocosa cotɨ, ambuae che mbahe rese pocoẽhɨsa cotɨ avei. Che Ru rumo omoingatu güembiporavo upe nara oguapɨ vaherã che ɨpɨve —ehi.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Aipo iñehesa renduse ore ambuae diez semimbohe, oroñemoɨro Santiago, Juan upe avei.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Evocoiyase, “Perio” ehi oreu.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Pe rumo ẽgüe ndapeyei chira peico. Iyacatu rumo acoi ava oipota vahe ɨvate catu güeco ãgua pe pãhuve, ihañeco rane itera opacatu ambuae ava rese.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Iyavei acoi pe pãhu pendar oipota vahe tenonde catu güeco ãgua, ihañeco tuprɨ ranera opacatu pe pãhu pendar rese.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Esepia, che, Ava Rɨquehɨr, ayu ndahei ava che rese ihañeco ãgua, che rumo ayu ava rese che hañeco ãgua iyavei amano vaherã ava eta repɨrã Caruguar povrɨ sui senose ãgua —ehi.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Ipare Jesús, güemimbohe reseve oñocuase tecua Jericó yuvɨreco, ahese ava rehɨi yuvɨraso saquɨcuei.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Aheve perɨ popɨve ñuvɨrío ava ndasesapɨsoi vahe oguapɨ yuvɨnoi. Evocoiyase osenduse Jesús ocuase supi, osapucai pĩrata yuvɨreco chupe aipo ehi:
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Ahe ava oyaca-yacaño: “Quiriri” ehi yuvɨreco chupe. Ahe rumo osapucai pĩrata catuño ité yuvɨreco aipo ehi:
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Evocoiyase osendu iñehe, opɨta, “Perio” ehi chupe. Ipare,
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 —¡Ore Yar, ore mbosarecomi tẽi eve! —ehi.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Evocoiyase saɨsusave opoco sesa rese. Ahe ramoseve ndasesapɨsoi vahe osareco tuprɨ ai eté yuvɨreco. Ipare yuvɨrasoño ité supi.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.