Mateus 11

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Opase Jesús oyocuai doce güemimbohe, ahese yuvɨraso oporombohe Tũpa Ñehengagüer rese judío recua rupi yuvɨreco.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Ahese Juan Oporoãpiramo vahe voquendasave chinise, oyandu mbahe Jesucristo rembiapo. Sese omondo vupindar Jesús upe mbahe rese
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 imboporandu ãgua: “¿Nde ité vo Tũpa Rembiporavo aipo sãrombrɨ ereico? anise, ¿oime tie ambuae orosãro vaherã?” ehi yuvɨreco chupe.
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Ipare omboyevɨ chupe aipo ehi: “Peso, pemombehupa Juan upe mbahe pe rembiepia iyavei pesendu vahe.
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 ‘Ndasesapɨsoi vahe osareco tuprɨ cũritei yuvɨreco, ipãri-pãri vahe oguata tuprɨ, iyavei lepra rerecosar ocuerapa tuprɨ, ndayapɨsai vahe avei yapɨsapa, omano vahe opa ocuerayevɨ yuvɨreco iyavei ava iparaɨsu vahe upe imombehusa pɨ̃sɨrosa resendar ñehesa’ peyera chupe.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 ¡Ovɨharetera acoi ava oyeroyaño vahe che rese!” ehi Juan rupindar upe.
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Juan rupindar yuvɨraso pare, Jesús omboɨpɨ imombehu ava upe Juan recocuer: “¿Pesepiase Juan recocuer ava porẽhɨsave capihiata ɨvɨtu ombova-mbova vahe nungar pĩha?
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 Anise, ¿pesepia tie iturucuar porañete ai vahe iyemboeteise? ¡Aní! Ẽgüe ehi vahe rumo secoi mborerecuar guasu rẽtave yepi.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Evocoiyase pesepiase, ¿‘Ava’ peye vo pe chupe? ¿Tũpa ñehe mombehusar ité pĩha? Taa, ahe ité. Evocoi niha ɨvate catu vahe Tũpa ñehe mombehusar sui.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Ahe chupe ité Tũpa icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi:
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 Supi eté ndipoi que ñepei ava seco ɨvate catu vahe Juan Oporoãpiramo vahe sui. Yepe ahe ɨvate catu vahe viña, Tũpa mborerecuasave rumo ava seco mbegüemi catu vahe ɨvate catu ichui.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 “Juan yusa suive tuprɨ Tũpa povrɨ pendar oiporara mbahe tẽi yuvɨreco. Osãha-sãha ava opĩratasa pɨpe imocañɨ ãgua.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Opacatu Tũpa ñehe mombehusar rembicuachía pɨpe, Moisés porocuaita icuachiaprɨ pɨpe avei imombehusa Juan yusa rupive co Tũpa mborerecuasa resendar.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Yepe yavaira seroya ãgua pẽu viña, Juan rumo, Tũpa ñehe mombehusar Elías. Ahe imombehuprɨ ou vahe.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Acoi ava osendu pota vahe che ñehe, toyapɨsacaño sese” ehi.
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 “¿Mbahe rese pĩha amboyoyara ava recocuer cũriteindar? Esepia, co ava inungar acoi chĩhivahe iguayɨ tẽi vahe ocar rupi. Ipare oñehe pucu-pucu omborɨpar upe yuvɨreco aipo ehi:
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 ‘Oromoñehe tẽi mimbɨ pẽu, ndapepɨvoi eté rumo iyavei orosapucai tẽi sapucaisa vɨharẽhɨsa resendar pẽu, pe rumo ndapeyasehoi eté’ ehi.
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 Esepia, ouse Juan Oporoãpiramo vahe, ahe ndohui tembihu sepɨrusu ai vahe iyavei ndoɨhui uva rɨcuer ipĩrata vahe, sese, ‘Co mbɨa caruguar vɨreco vahe oyese’ peye tuprɨ tẽi chupe.
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Coiye che ayu, Ava Rɨquehɨr, acaru, aɨhu tuprɨ avei. Ipare, ‘Co icaru guasu ai vahe secoi, iɨhu guasu ai vahe avei’ peye cheu; ‘Ava angaipa viyar mborɨpar tẽi iyavei guarepochi rerocuasar mborɨpar tẽi’ peye avei cheu. Acoi ava supi eté vɨreco vahe Tũpa mbahecuasa, ahe icuasara sembiapo rese yepi” ehi.
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Ahese Jesús oñehe pĩrata movɨro tecua pendar upe. Esepia, aheve acoi oyapo atɨ catu mbahe poromondɨisa viña. Ahe pendar ava rumo ndosecuñaro potai eté güecocuerai Tũpa upe nara yuvɨreco. Evocoiyase aipo ehi chupe:
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 “¡Peparaɨsu, ava tecua Corazín pendar! ¡Pe avei peparaɨsu tecua Betsaida pendar! Esepia, acoi poromondɨisa pe pãhuve yapoprɨ, yaposara yɨpɨve tecua Tiro, Sidón ve viña, co tecua pendar aracaheve anga omondera turucuar vɨharẽhɨsa resendar, tanimbu avei omondora oãca rese oangaipa mboasɨsa pɨpe yuvɨreco viña no.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 Pe rumo peipɨsɨra ɨvate catu vahe Tũpa ñemoɨrosa ava Tiro, Sidón pendar sui arɨ cañɨ pɨpe coiye.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 Pe avei no, tecua Capernaum pendar pemoha co ɨvave pe reco ãgua viña. ¡Pe rumo pe mombosara ɨvɨcuar ipɨcucu catu vahe pɨpe. Ehi revo tecua Sodoma ve rane, acoi poromondɨisa yapoprɨ vahe pe pãhuve yaposara viña, cũritei oime vɨtera ahe tecua viña.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 Sese, pe peipɨsɨra ɨvate catu Tũpa ñemoɨrosa ava Sodoma ɨguar sui arɨ cañɨ pɨpe coiye” ehi.
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Iyavei ahe arɨ pɨpe Jesús oyerure: “Che Ru, avɨye ndeu. Nde niha ɨva pendar, ɨvɨ pɨpendar Yar ereico. Esepia, nde ereñomi co ñehesa supi tuprɨ vahe ava imbahecua vai vahe sui; eremboyecua rumo ava seco mbegüemi vahe upe.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Ẽgüe ere niha mbahe nde remimbotar apo, che Ru” ehi.
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 “Opacatu mbahe che Ru ombou cheu iyavei ndipoi ava che cua tuprɨ vahe yuvɨreco, che Ru güeraño ité rumo che cua; ndipoi avei che Ru oicua tuprɨ vahe yuvɨreco no, che güeraño ité aicua iyavei acoi que ava upe aicua uca potase, evocoi nungar upe aicua uca tuprɨra.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 Peyu cheu opacatu icuerai vahe. Che amondora pe pɨtuhu ãgua.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 — ausente —
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 — ausente —
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.