Lucas 11
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ñepei arɨ Jesús oyerure. Iyerure pare semimbohe aipo ehi chupe:
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 —Avɨye —ehi—. Peyeroquɨse, aipo peyera:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Embou ore rembihu arɨ yacatundar oreu.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Iyavei ndeñero ore angaipa rese oreu.
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 Iyavei aipo ehi no:
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 Esepia, ambuae che mborɨpar oyepota ou che rẽtave; ndarecoi eté rumo mbahe amondomi vaherã chupe’ peyera chupe.
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 Ipare ahe, ‘Che mañeco tẽi rene eve. Esepia, opa ayoquenda, iyavei co che rahɨr opa aropɨtuhu seru. Sese ndiyai apũha mbahe mondo ndeu’ ehiñora pẽu viña.
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Supi eté, yepe nopuhai chietera mbahe mondo pẽu pe mborɨpar secose viña, opũhaño itera rumo ‘tache mañeco iri eme’ oyapave. Ipare omondoño itera opacatu mbahe pe porandusa pẽu.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 Sese aipo ahe pẽu: Peporandura mbahe rese Tũpa upe, ahese omboura pẽu; peseca ahe mbahe, ahese peyosura; inungar pemota oquenda, ẽgüe peyera peyeroquɨsa pɨpe Tũpa upe, ahese imboisara mbahe mbou ãgua pẽu.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 Esepia, acoi oporandu vahe mbahe rese, ahe mbahe oipɨsɨra; acoi mbahe oseca vahe, oyosura, iyavei acoi oyeroquɨsa pɨpe omota vahe oquenda Tũpa upe, chupe imboisara.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 “Oimese tahɨ vahe pe pãhuve, tahɨr oporanduse pira rese vu upe, ¿omondora pĩha mboi tẽi guahɨr upe viña?
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 anise, ¿omondora pĩha oporanduse mbahe rupiha rese, mbahe rumbɨquɨãpe tẽi chupe viña?
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 ¡Aní! Esepia, pe yepe ava ndaseco põrai vahe peico viña, pe rahɨr upe rumo pemondoño ité mbahe avɨye vahe. ¡Tahetru pe Ru ɨva pendar omondo catura Espíritu Santo acoi ava oyeupe porandusar upe!” ehi güemimbohe eta upe.
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Ambuae arɨ pɨpe, Jesús osepia mbɨa caruguar nomoñehengatui vahe. Evocoiyase omose caruguar ichui. Aheseve voi iñehengatu. Ipare ava rehɨi sepiase, ndoyembovɨhai tẽi yuvɨreco.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Amove rumo ava aipo ehi tẽi yuvɨreco: “Beelzebú, caruguar rerecuar pĩratasa pɨpe revo omboyepepɨ caruguar oico” ehi tẽi yuvɨreco chupe.
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Ambuae ava secoãhasa pɨpe oporandu yuvɨreco chupe: “Eyapo ru mbahe nde rembiapo ɨva pendar nde recocuer cua ãgua” ehi tẽi.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Ahe rumo oicuaño ipɨhañemoñetasa. Evocoiyase aipo ehi chupe:
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Ẽgüe ehi avei niha caruguar. Esepia, serecuar omboyepepɨse opovrɨ pendar, ovavara oyeupe yuvɨreco viña. Ahese oyemocañɨ tẽira yuvɨreco. Co ñehesa aipo ahe pẽu. Esepia pe, ‘Beelzebú pĩratasa pɨpe tẽi opa omose caruguar ava sui oico’ peye tẽi cheu.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Ẽgüe ahese rumo viña, ¿ava pĩratasa pɨpe ru evocoiyase pe voya omboyepepɨ caruguar ava sui? Pe voya ae omboyecuara pe ñehe pe rembiavɨ yuvɨreco pẽu.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Che rumo Tũpa pĩratasa pɨpe caruguar amboyepepɨ ava sui. Sese cũritei Tũpa mborerecuasa oyepota ité pẽu.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 “Inungar oime ava ipĩrata eteprɨ vahe, iyavei vɨreco oyeroyasa. Ipɨpe osãro güẽta opacatu mbahe ipɨpendar avei icañɨẽhɨ ãgua.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Acoi ouse rumo ambuae ipĩrata catu vahe chupe, ahe osecoreroyɨse, opa vɨrocua iyeroyasa ichui. Evocoiyase güembierocua ahe opa vɨraso oyeupe.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 “Acoi ava ndache mboyoyai vahe, ahe che amotarẽhɨmbar yuvɨrecoi; iyavei acoi ava ndosecai vahe ava cheu, ahe omosai tẽi yuvɨreco che sui” ehi.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 “Acoi osẽse caruguar ava sui, oguata tẽi ɨvɨ ipiru vahe rupi opɨtuhu ãgua reca. Ipare rumo ndoyosuise, ipɨhañemoñeta oyeupe, ‘Ayevɨ irira che reco agüerve vicho’ ehi.
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Aheve oyevɨse, osepia iri secocuer inungar oɨ sahuvaprɨ tuprɨ.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Sepiase, oso siete caruguar naporai catu vahe reca. Ichui güeruse, oyoya guasu yuvɨroique co mbɨa pɨha pɨpe. Sese mbahe tẽi catu ité secocuer yɨpɨndar güeco agüer sui” ehi Jesús ava rehɨi upe.
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Oñehe vɨteseve aipo mbahe rese, cuña ava rehɨi pãhu pendar oñehe pĩrata aipo ehi:
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Ahe rumo aipo ehi:
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Ava rehɨi oyere atɨ vɨtese Jesús rese yuvɨreco, ahe aipo ehi: “Pe cũriteindar ava ndaseco põrai vahe, peporandu tẽi poromondɨisa che recocuer cua ãgua rese. Che rumo namboyecuai chira ambuae poromondɨisa pẽu. Jonás recocuer rese güeraño opomomahenduhara.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Inungar Jonás poromondɨisa secoi ava Nínive pendar upe, ẽgüe ehi aveira niha Ava Rɨquehɨr reco pɨpe oimera poromondɨisa ava cũriteindar upe.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 Acoi arɨ cañɨ pɨpe cuña mborerecuar guasu irohɨ cotɨ secua vahe porandusave omombehura co ava cũriteindar cañɨpa ãgua. Esepia, ahe ou amombrɨ ɨvɨ sui Salomón mbahecuasa rendu ãgua; cũritei rumo oime ɨvate catu vahe cohave Salomón sui.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Iyavei arɨ cañɨ pɨpe ava tecua Nínive pendar porandusave omombehura ava cũriteindar cañɨpa ãgua. Esepia niha, omboasɨse oangaipa, oyevɨ Tũpa upe yuvɨreco Jonás omombehuse Tũpa Ñehengagüer chupe; cũritei rumo oime ɨvate catu vahe Jonás sui pe pãhuve” ehi.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 “Ndayañomi chira tataendɨ que imoendɨ imoi; ndayamondoi chiaveira que mbahevrɨve. Iyacatu rumo yamondora ɨvate tataendɨ rendave ‘tosesape opacatu ava oique vahe oɨ pɨpe’ yande yapave.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 Iyavei pe resa inungar tataendɨ pe retecuer upe. Esepia, avɨyese pe resa, opacatu pe retecuer upe osesape. Acoi imarase rumo, pe retecuer pɨ̃tumimbi vahe nungar tẽi.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Sese peicua catu co poroesapesa pereco vahe, tape rereco eme pɨ̃tumimbi vahe nungar.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Co supi eté vahe osesape tuprɨse opacatu pe pɨhave, ndipoise que pɨ̃tumimbisa nungar mbahe ipɨpe, evocoiyase ahe inungar tataendɨ osesape vahe opacatu pe recocuer pɨpe. Ahese ndipoi que pɨ̃tu vahe pẽu” ehi.
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Opase oñehe Jesús, fariseo vɨraso güẽtave imbocaru. Oiquese sẽtave oso, oguapɨ mesave oĩ.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Ocaru renondeve ndoyepoise rumo, ahese fariseo ndoyembovɨhai tẽi nomboavɨyeise judío porocuaita.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 Ahe rumo aipo ehi fariseo upe:
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 ¡Pe ndayaracuai vahe peico! ¿Ndapeicuai vo pe rete aposar, pe pɨha aposar avei?
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Sese pemondo porerecosa ava iparaɨsu vahe upe pe recatẽhɨẽhɨsa pɨpe. Evocoiyase ipɨpe sui opacatu imoatɨrombrɨ peicora.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 “¡Peparaɨsu pe fariseo! Esepia, yepe pe remitɨ sui pemondo peyacatu ñepei-pei diez vahe sui Tũpa upe viña, pe rumo ndaperoyai teco ɨ̃visa iyavei peseyaño tẽi Tũpa poroaɨsusa. Iyacatu rumo peyapora evocoi mbahe pe porerecosa sui pe poiẽhɨsa pɨpe viña.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 “¡Peparaɨsu pe fariseo! Esepia, peipota pe renda porañete catu vahe pe guapɨ ãgua tũparo pɨpe, iyavei peipota pẽu opacatu ‘avɨrave’ oyapora ava pe mboeteisave ocar rupi yuvɨreco.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 “¡Peparaɨsu! Esepia, pe recocuerai inungar tehõgüer ruvɨpa icuaẽhɨse ava oguata iharɨ rupi yuvɨreco” ehi chupe.
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Evocoiyase Moisés porocuaita rese oporombohe vahe,
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Ahe rumo aipo ehi:
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 “¡Peparaɨsu! Esepia, pemoingatu Tũpa ñehe mombehusar ruvɨpagüer peico Tũpa mboeteisa angahu pɨpe tẽi. Pe ramoi teieté rumo oyuca yuvɨreco.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Evocoiyase pemboyecua co pe ramoi eta pɨhañemoñeta agüer secocuer moña pɨpe peico. Esepia, ahe oyuca Tũpa ñehe mombehusar yuvɨreco. Pe evocoiyase cũritei pemoingatu vɨte suvɨpagüer peico.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 “Sese Tũpa ombahecuasa pɨpe aipo ehi: ‘Amondora che ñehe mombehusar, apóstol avei ndiporeroyai vahe upe. Ahe ipãhu pendar oyucara yuvɨreco. Iyavei ambuae mara-mara tẽi vɨrecora yuvɨreco’ ehi.
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Esepia, ava ndiporeroyai vahe cũriteindar upe ité omondora oñemoɨrosa opacatu oñehe mombehusar yucagüer rese aracahe suive, cũriteindar avei oyucase yuvɨreco.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Abel yuca agüer suive oyepotara Zacarías yuca agüerve oso. Ahe oyuca tũparo maranehɨ rocar mbahe reropovẽhesa rovai. Supi eté aipo ahe pẽu: Tũpa opara omondo oñemoɨrosa ahe yuca agüer rese ava ndiporeroyai vahe cũriteindar upe curi.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 “¡Peparaɨsu pe Moisés porocuaita rese oporombohe tẽi vahe! Esepia, pe mbahecuasa avɨye soquendaprɨ pereco ava sui. Pe niha ndaperoyai, iyavei ambuae ava upe ndapeipotai seroya ãgua” ehi chupe.
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Ipare Jesús osẽ oso ichui. Ahese Moisés porocuaita rese oporombohe vahe iyavei fariseo eta oñemoɨró iteanga yuvɨreco sese. Ahe omañeco tẽi, oporandu-randu mbahe rese yuvɨreco chupe,
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 osecoãha-ãha tẽi mbahe pɨpe ‘toyavɨ angahu oñehe yandeu’ ohesa pɨpe yuvɨreco.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.