João 3
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Oime mbɨa fariseo, Nicodemo serer vahe, ahe mbɨa mborerecuar judío pãhuve secoi vahe.
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 Ahe oso Jesús pɨri pɨ̃tu pɨpe, aipo ehi chupe:
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Evocoiyase,
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Oporandu rumo aipo ehi:
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Jesús omboyevɨ chupe:
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Acoi oyesu vahe co ɨvɨ pɨpendar oyesupa sui, inungar tuprɨ avei ahe; Espíritu pɨpe oyesu vahe rumo, ahe espíritu.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Ereyepɨhamondɨi rene, ‘Peyesu pɨasu irira’ ahese ndeu.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Co rumo inungar ɨvɨtu oipeyu vahe güemimbotar rupi. Yepe sendusa sɨapu, ndicuasai rumo que sui turi, que oso no. Ẽgüe ehi avei ava oyesu vahe Espíritu pɨpe —ehi Jesús chupe.
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 —¿Mara ehi pĩha aipo evocoiyase? —ehi Jesús upe.
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 —¡Nde niha porombohesar ɨvate vahe Israel pendar ereico, nderesenducuai eté rumo co nungar mbahe! —ehi chupe—.
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Supi eté aipo ahe ndeu: ore oromombehu mbahe oroicua vahe, orosepia vahe ité. Pe rumo ndaperoyai eté ore remimombehu.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Añehe tẽi niha mbahe co ɨvɨ pɨpendar rese pẽu; ndache reroyai eté rumo peye. Tahetru revo mbahe ɨva pendar amombehuse pẽu ndaperoyai chietera viña —ehi.
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 “Esepia, ndipoi eté ambuae ava ɨvave oyeupi vahe; che güeraño, Ava Rɨquehɨr, ɨva sui agüeyɨ vahe pẽu.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Inungar Moisés osupi ɨvate mboi rahanga ɨvɨ iporupɨrẽhɨsa rupi aracahe. Ẽgüe ehi aveira che, Ava Rɨquehɨr, rerecosa ɨvate che rupira yuvɨreco
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 opacatu ava che reroyasar tecovesa apɨrẽhɨ rereco ãgua yuvɨreco” ehi Jesús Nicodemo upe.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 “Supi eté Tũpa osaɨsú iteanga opacatu ava. Sese ombou Guahɨr ñepei vahe ‘tocañɨ tẽi eme che Rahɨr reroyasar yuvɨreco’ oya, ‘tovɨreco tecovesa apɨrẽhɨ vahe’ ohesave.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 Esepia, nomboui Tũpa Guahɨr co ɨvɨ pɨpe ava mocañɨ tẽi ãgua; ahe rumo ombou ava pɨ̃sɨro ãgua.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 “Ava vɨroya vahe Tũpa Rahɨr, ndahei eté ocañɨ tẽi vaherã; acoi ava ndovɨroyai vahe rumo, oipɨsɨ itera cañɨsa yuvɨreco Tũpa Rahɨr ñepei vahe reroyaẽhɨsa pɨpe.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Ẽgüe ehi etera chupe yuvɨreco. Esepia, tesapesa supi eté vahe ou co ɨvɨ pɨpe, ahe ava rumo oipota catu mbahe Caruguar suindar pɨ̃tumimbi vahesave güeco ãgua yuvɨreco.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Supi eté acoi opacatu ava oyapo vahe angaipa, ndosepia potai tesapesa, iyavei ndoyemboyai tesapesa rese yuvɨreco oangaipa mboyecua potaẽhɨsave.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Acoi ava yuvɨrecoi vahe rumo mbahe supi eté vahe aposa pɨpe, oyemboya tesapesa rese yuvɨreco mbahe Tũpa remimbotar oyapo vahe cua uca ãgua opacatu ambuae ava upe —ehi.
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Ipare Jesús oso güemimbohe eta rese ambuae tecua rupi-rupi ɨvɨ Judea ve. Aheve secoi pucu raimi oporoãpiramo.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 Iyavei Juan oporoãpiramo vɨte Enón ve, Salim rerovɨcave. Esepia, aheve tuvichá ɨ oime. Aheve ava yugüeru oñeapiramo uca ãgua.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 Co rumo mbahe yaposa Juan roquendaẽhɨ vɨteseve.
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Evocoiyase Juan remimbohe omboɨpɨ ambuae omu judío rese oyeecopɨ-copɨ vaherã ɨ pɨpe ñeapiramosa resendar sui tẽi yuvɨreco.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Sese yuvɨraso Juan uve aipo ehi:
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Evocoiyase aipo ehi güemimbohe upe:
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Pesendu tuprɨ ité che ñehe cuese: “Che ndahei Poropɨ̃sɨrosar aico, che rumo senonde imbouprɨ tẽi aico” ahese pẽu.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Esepia, acoi mendasa oimese, vɨreco vahe güembirecovɨ ahe imevɨ, osenduse rumo imborɨpar iñehe yɨvɨi ohã, oyembovɨharete sese. Ẽgüe ahe avei che cũritei, ayembovɨharete Jesús rese.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Ahe niha seco ɨvate catu-catuño itera arɨ rupi oico; che rumo ɨvɨ cotɨ catu aicora ichui —ehi Juan güemimbohe upe.
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Ɨva suindar ou vahe ɨvate catu ité opacatu sui. Co ɨvɨ pɨpe oyesu vahe rumo co ɨvɨ pɨpendar ité. Sese niha mbahe ɨvɨ pɨpendar rese tẽi oñehe. Acoi ou vahe rumo ɨva sui, ɨvate catu ité opacatu sui.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Iyavei mbahe güembiepia osendu vahe reseño ité oñehe. Ndipoi eté rumo semimombehu vɨroya vahe yuvɨreco.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Acoi ava vɨroya vahe rumo iñehe, “Supi tuprɨ ité Tũpa omombehu mbahe” ehi.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 Co Tũpa remimbou niha omombehu Tũpa ñehe. Esepia, Tũpa omondo ité oEspíritu sese.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Tũpa osaɨsu Guahɨr iyavei opacatu mbahe omondo ipove.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 Opacatu ava vɨroya vahe Tũpa Rahɨr, vɨreco ité tecovesa apɨrẽhɨ; acoi ndovɨroyai vahe rumo, ndovɨrecoi chietera co tecovesa. Ahe rumo oipɨsɨra Tũpa ñemoɨrosa ipĩrata vahe ité yuvɨreco.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.