Atos 7

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Evocoiyase pahi rerecuar ɨvate catu vahe oporandu chupe: “¿Supi eté vo aipo nde ñehe mara eico?” ehi chupe.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Ahese omboyevɨ chupe: “Che mu eta, peyapɨsaca che ñehe rese: Tũpa imboeteiprɨ oyemboyecua yande ramoi Abraham upe aracahe. Mesopotamia ve secoi vɨtese, icho renondeve Harán ve seco ãgua,
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 aipo ehi chupe: ‘Eso nde recua sui; eseyapa nde mu; eso evocoi tecuave che amboyecuara ndeu’ ehi Tũpa chupe.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Evocoiyase osẽ Caldea ɨvɨ sui oso tecua Harán ve güeco ãgua. Omano pare tu Harán ve, Tũpa ombou cohave yande recosave.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Yepe oyepota tẽi cohave aracahe, Tũpa rumo nomondoimi eté que chĩhi ɨvɨ chupendar chupe. ‘Co ɨvɨ amondora ndeu nde mano pare nde suindar upe nara’ ehi Tũpa chupe (ahe rumo ndatahɨ vɨtei ahese).
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Tũpa aipo ehi avei chupe: ‘Nde suindar yuvɨrecoira ambuae ava recua rupi, ahe pendar ava secua vahe rembiguairã semimombaraɨsuguã tẽi avei yuvɨrecoira cuatrociento aravɨter rupi’ ehi.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Tũpa rumo aipo ehi avei Abraham upe: ‘Che rumo, aicuara evocoi ava nde suindar mombaraɨsusar upe yuvɨreco. Ipare yuvɨnosera ipovrɨ sui che mboetei iri ãgua cohave yuvɨreco’ ehi Tũpa chupe aracahe.
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Tũpa oyocuai güemimbotar pɨpe Abraham guahɨr mbocircuncida ãgua rese. Sese Abraham ombocircuncida guahɨr Isaac iha pare ocho arɨ pɨpe. Isaac ẽgüe ehi avei guahɨr Jacob upe. Jacob ẽgüe ehi avei guahɨreta upe, ahe doce vahe Israel suindar” ehi.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Ipare yuvɨrecoi vahe yande ramoi Jacob rahɨr omondo vɨvrɨ guarepochi repɨrã yamotarẽhɨsa pɨpe yuvɨreco. Ahe tɨvrɨ rer José omondo vahe Egipto pendar upe yuvɨreco. Tũpa rumo secoiño ité sese.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Ichui vɨnose opacatu iparaɨsusa sui. Omondo ombahecuasa chupe iyavei seco avɨye tuprɨ ãgua Egipto pendar mborerecuar guasu faraón upe. Evocoiyase faraón ipotasa pɨpe omoingue mborerecuar seco ãgua opacatu ava ɨvɨ Egipto pendar cuai ãgua iyavei güẽta pɨpendar cuai ãgua avei.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Ipare ou tɨavor opacatu Egipto ɨvɨ rupi, Canaán ɨvɨ rupi avei. Iparaɨsu yuvɨreco. Ahese yande ramoi ndoyosui mbahe güemihura yuvɨreco.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Oyanduse rumo Jacob Egipto ve oime vɨtese trigo, ahese omondo guahɨr aheve seca, ahe yande ramoi yuvɨrecoi vahe. Ahe yɨpɨndar ichosa Egipto ve yuvɨreco.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ichui yuvɨraso yupagüe irise Egipto ve, ahese José oyecua uca vɨquehɨr upe. Ẽgüe ehi faraón upe oicua uca uma sui oyesu.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Evocoiyase José güeru uca oyesupa Jacob iyavei opacatu omu, ahe imu retacuer setenta y cinco tuprɨ.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Ẽgüe ehi Jacob yuvɨraso Egipto ve yuvɨrecoi ãgua opacatu guahɨr reseve. Aheve omano iyavei opacatu yande ramoi eta omano yuvɨreco aracahe.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Imano pare rumo, suminogüer vɨraso icangüer yuvɨreco tecua Siquem ve. Aheve oñotɨ yuvɨreco. Aheve acoi Abraham vɨrocua tuvɨpa Hamor rahɨr sui aracahe” ehi mborerecuar upe.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Ipare, vɨrovɨse arɨ ipapaprɨ Tũpa Ñehengagüer Abraham upendar, ahese yande ramoi setá catu-catu iri oyesu Egipto ve yuvɨreco aracahe.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Ipare oporocuai ambuae mborerecuar guasu Egipto ve. Ahe ndoicuai vahe ité yande ramoi José.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Evocoi mborerecuar guasu ombopa yande ramoi eta aracahe. Omombaraɨsu avei oyucapa uca israelita rahɨr cuimbahe pĩtani. Ahe oyocuai iyesupa aipo ehi: ‘Peseya pe rahɨr oha ramomi vahe, tomanoño’ ehi yande ramoi upe aracahe.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Aheseve avei aipo Moisés oha. Ahe pĩtani avɨye ité Tũpa uve. Ihare, iyesupa mbosapɨ yasɨmi rupive vɨreco oyese güẽtave yuvɨreco.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Oseyase rumo iyesupa ɨve yuvɨreco, ahese faraón rayrɨ oseca ahe ɨ rupi sui. Ichui vɨnose seraso güẽtave, omboacua omembrɨ nungar ité sereco.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ichui Egipto pendar yaracua vahe opacatu ombahecuasa rese ombohe tuprɨ Moisés sereco yuvɨreco. Evocoiyase Moisés ipĩrata ité oñehese iyavei oyapose mbahe.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Vɨrecose rumo Moisés cuarenta aravɨter, ipɨhañemoñeta: ‘Tasepia rane che mu israelita cohave yuvɨrecoi vahe’ ehi.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ipare aheve osepia Egipto pendar oinupa-nupa imu sereco yuvɨreco. Ahese oyuca Egipto pendar omu repɨcave.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Ahe rumo, ‘Oicua revo che mu Tũpa vɨnose uca ãgua Egipto sui yuvɨreco cheu’ ehi viña. Imu rumo nomohai eté Moisés vɨnose ãgua yuvɨreco evocoi ava po sui.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Ahere ayihive oso omu pãhuve. Aheve osepia ñuvɨrío mbɨa ovavase oyeupe yuvɨreco. Ahe rumo oipota tẽi iñero ãgua oyeupe yuvɨreco viña, aipo ehi chupe: ‘Che mu, oñemu mo peico, ¿mahera vo pevava peyese ae?’ ehi tẽi chupe.
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Oyemovɨracua catu vahe rumo omombo oyesui. Ichui ahe aipo ehi chupe: ‘¿Ava vo nde moingue ore pãhuve ore rerecuarã ore recocuer moingatu ãgua?’ ehi chupe.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 ‘¡Che yuca pota avei tie eve inungar ereyuca evocoi Egipto pendar irapɨpe!’ ehi chupe.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Osenduse rumo co iñehe, oñemi voi eté oso Egipto sui ambuae ɨvɨ Madián ve. Aheve opɨta pucu. Ahe ɨvɨ rumo ndahei secua ité. Aheve oyesu ñuvɨrío tahɨr.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Omboavɨyese cuarenta aravɨter Madián ve, Tũpa rembiguai oyemboyecua ɨvɨtrɨ Sinaí rerovɨcave ɨvɨ iporupɨrẽhɨsave caha rese tata rendɨgüer pãhuve chupe.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Osepiase mbahe sendɨ vahe oyepɨhamondɨi, oyemboya catu sese sepia tuprɨ ãgua viña. Ahese osendu Yar ñehe aipo ehi vahe:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Che nde ramoi Tũpa aico. Nde ramoi Abraham, Isaac iyavei Jacob che reroya vahecuer yuvɨreco’ ehi. Evocoiyase Moisés orɨrɨi osɨquɨyesa pɨpe nomahe pota iri sese.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Evocoiyase Yar aipo ehi chupe: ‘Esequɨi nde pɨtaqui. Esepia, ɨvɨ nimarai vahesave ereico’ ehi chupe.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 ‘Che asepia tuprɨ ité Egipto ve nde mu che rembiporavo paraɨsuse; asendu avei ipoãse tẽisa yuvɨreco yepi. Sese agüeyɨ ndeu nde oromondora aheve senosepa ãgua’ ehi Tũpa Moisés upe aracahe.
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Yepe yande ramoi ndovɨroya potaiño ité yuvɨreco, ‘¿Ava vo nde moingue ore rerecuarã ore recocuer moingatu ãgua?’ ehiño yuvɨreco chupe, Tũpa ité rumo oyocuai güembiguai imbogüeyɨ tata rendɨgüer pãhuve imoñehe Moisés upe iporocuai ãgua, ava renosepa ãgua avei ɨvɨ Egipto pendar mborerecuar povrɨ sui.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ipare ahe ité vɨnose yande ramoi eta Egipto sui, oyapo avei mbahe poromondɨisa aheve ‘toicua Tũpa yuvɨreco’ oya, para guasu Pĩra vaheve avei oyapo poromondɨisa iyavei ɨvɨ iporupɨrẽhɨsa rupi avei cuarenta aravɨter rupi.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Ahe avei aipo ehi israelita upe: ‘Tũpa vɨnosera pe pãhu sui ñepei oñehe mombehusar che nungar’ ehi.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Ahe avei acoi ɨvɨ iporupɨrẽhɨsa rupi ava pãhu rupi secoi. Chupe avei oñehe Tũpa rembiguai ɨvɨtrɨ Sinaí ve yande ramoi rese; ahe avei oipɨsɨ ñehesa tecovesa resendar yandeu imbou ãgua.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Yande ramoi eta rumo nomboyeroya potai eté Moisés yuvɨreco. Ipɨhañemoñetaño ité Egipto ve oyevɨ ãgua rese yuvɨreco.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Evocoiyase aipo ehi Aarón upe yuvɨreco: ‘Eyapomi catu ava tũpa rahanga oreu ore reroguata ãgua’ ehi yuvɨreco chupe. ‘¿Que vo catu Moisés, ore renosesarer Egipto sui, secoi? Omano tie revo’ ehi tẽi israelita yuvɨreco aracahe.
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Ipare oyapo uca mbahe rahanga guaca repiaca nungar oyeupe yuvɨreco. Oyuca mbahe mɨmba ahe mbahe rahanga upe vɨropovẽhe vaherã yuvɨreco iyavei oyembovɨha pieta apo yuvɨreco güembiapo ucagüer rese tẽi.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Sese Tũpa opoiño ahe ava sui, ‘Toyerure evocoiyase yasɨ, yasɨtata upe yuvɨreco’ ehiño chupe. Aipo ehi niha oñehe mombehusar icuachiaprɨ pɨpe:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Pe rumo che mboeteiẽhɨsa pɨpe peraso tũpa rahanga Moloc rẽta iyavei yasɨtata rahanga Refán pe ae tẽi peyapo vahe pe tũpaguã.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Ɨvɨ iporupɨrẽhɨsa rupi yande ramoi eta vɨreco Tũpa porocuaita rẽta oyeupive yuvɨreco aracahe mbahe mɨmba pirer apoprɨ. ‘Na peyera yapo’ ehi Moisés upe. Evocoiyase iñehe rupi tuprɨ oyapo uca.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Ahese coiye catu yande ramoi eta vɨreco co oɨ Tũpa rẽta mbahe pirer apoprɨ yuvɨreco iyavei Josué rupi yugüeru vahe güeruño ité avei yuvɨreco, omosepase Tũpa ambuae ava co yande recuavɨ sui. Ẽgüe ehiño vɨte ité ahe sereco yuvɨreco mborerecuar guasu, David, secoise aracahe.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ahe David avɨye ité Tũpa upe, oyapo pota setarã ‘toime tũparoguã yande ramoi Jacob rembieroya upe’ oya.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Tahɨr Salomón rumo omopuha ité ahe tũparo.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Tũpa rumo, seco ɨvate vahe, ndasecoi vahe tũparo ava tẽi rembiapo pɨpe. Inungar acoi omombehu vahe Tũpa ñehe mombehusar aracahe aipo ehi:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 ‘Ɨva che renda iyavei ɨvɨ che pɨrunga.
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Che niha opacatu co mbahe aposar aico’ ehi Tũpa icuachiaprɨ pɨpe” ehi mborerecuar upe Esteban.
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Ichui aipo ehi chupe: “Pe rumo ndapeyapɨsaca potai vahe ité peico. Oime tẽi pe nambi, pe pɨha avei, ipɨpe rumo ndapeicuai eté Tũpa. Peico Espíritu Santo amotarẽhɨmbar tẽi inungar pe ramoi aracahe yuvɨrecoi.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 ¡Uma profeta revo ndovɨreco meguai pe ramoi yuvɨreco! Ahe avei oyucapa yɨpɨndar omombehu vahe ndaseco marai vahe yusa resendar yuvɨreco. Cũritei ou ndaseco marai vahe cute. Pe avei evocoiyase ahe yuca uca ãgua peporocuai.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Pe pereco tẽi Tũpa porocuaita acoi Tũpa rembiguai güeru vahe yuvɨreco; ahe rumo ndaperoyaiño ité peico” ehi Esteban opacatu mborerecuar upe.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Osendupase mborerecuar iñehe, omboasɨ́ iteanga yuvɨreco; oñeaimbotereprɨ ité yamotarẽhɨsave yuvɨreco.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Esteban rumo vɨreco ité Espíritu Santo oyese. Evocoiyase ɨva rese omahese, osepia Tũpa porañetesa. Osepia avei Jesús opũha ohã Tũpa acato cotɨ.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Evocoiyase aipo ehi:
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Mborerecuareta rumo osapucai pĩrata, oyopɨño oapɨsacuar yuvɨreco ichui. Ahese yuvɨnoña guasu yuvɨreco chupe.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Vɨraso güecua ɨvɨi yuvɨreco. Aheve oseya oyeaosa Saulo pɨve ‘tosãro’ oya yuvɨreco chupe. Ipare oyapi-yapi ita pɨpe yuca yuvɨreco.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Oapi-apiseve, Esteban oyerure Tũpa upe: “Che Yar Jesús, eipɨsɨ che hã” ehi.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ipare oñenopɨha, oñehe pĩrata Tũpa upe: “¡Che Yar, ndeñero co ava che amotarẽhɨsar angaipa upe!” ehi.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.