Atos 28
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ore ñepɨsɨropare, ahese ramo oroicua caha pãhu rer Malta revo rahe.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Ahe pendar ava nihapɨsɨi ore repiase yuvɨreco. Oquɨ́ iteanga, sõhɨsa avei. Ahese oyatapɨ guasu yuvɨreco, “Perio, tapeyepehemi” ehi yuvɨreco oreu.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Evocoiyase Pablo omonuha yepeha seru, omondo potase rumo tatave, ahese osẽ avɨyeteramo tẽi sacucuer sui mboi ahe eté vahe chupe, oipomama ichuhu.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Osepiase mboi ichuhuse ahe pendar yuvɨreco, ahese, “Co mbɨa revo oporapichi vahe ité. Yepe oñepɨsɨro para guasu sui viña, Tũpa rumo oichuhu uca mboi upe ‘tomano’ oya” ehi yuvɨreco viña.
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ahe rumo omomboño mboi tatave imondo oyesui. Ipare nomomaraiño ité.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Ahe pendar opacatu osãro tẽi yuvɨreco, “Irurura chupe, ahese ovɨapira, omanora revo” ehi yuvɨreco chupe viña. Osãro pucu tẽi yuvɨreco, Pablo rumo nimaraiño ité. Ahese, “Ndahei vo co mbɨa tũpa ité co secoi” ehi tẽi yuvɨreco chupe.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Evocoiyase mbɨa Publio serer vahe, ahe opacatu caha pãhu Malta pendar ava rerecuar secoi. Iɨvɨ namombrɨimi ichui. Ahe nihapɨsɨi ore repia güẽtave iyavei ihañeco tuprɨ ai ore rese mbosapɨ arɨ rupi.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Aheve ore recoseve Publio yesupa sohɨ́ iteanga ou, sepochiuvɨ avei. Evocoiyase Pablo oique chupe. Ahese oyeroquɨ Tũpa upe sese, omondo opo iharɨve. Ẽgüe ehi imbogüera.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Oyanduse ahe icuera yuvɨreco, ahese ambuae imbaheasɨ vahe evocoi caha pãhu pendar yugüeru chupe, ahe ombogüerapa avei.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ahe pendar oyemboava eteprɨ yuvɨreco oreu. Ipare ore ha ãgua ambuae carite pɨpe, opacatu mbahe ore guatasa rupi ipaneẽhɨ ãgua ogüeru yuvɨreco oreu.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Co carite mbosapɨ yasɨ osãro vahe arɨ mbahe tẽi vahe pɨtuhu ãgua. Ipɨpe oroso. Ahe carite yugüeru Alejandría sui. Ahe ichĩ rese ñuvɨrío itũpa rahanga yuvɨreco: ñepei rer Cástor, ambuae evocoiyase Pólux.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Ahese oroso oroyepota yemboyasa Siracusa ve. Aheve oropɨta mbosapɨ arɨ.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ichui orosẽ oroso oroyepota Regio ve. Ahere ayihive ɨvɨtu oipeyu irohɨ cotɨ sui. Sese oroyepota Puteoli ve ambuae arɨ pɨpeve.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Aheve orosepia ambuae Jesús reroyasar. Ore mombɨta güẽtave yuvɨreco ñepei semana. Ipare oroso Roma ve ɨvɨ rupi.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Jesús reroyasar Roma pendar yɨpɨve ore andu yuvɨreco. Sese movɨro yugüeru Foro de Apio ve, ambuae yugüeru Tres Tabernas ve ore rape penda ãgua yuvɨreco. Sepiase, Pablo, “Avɨye ndeu” ehi Tũpa upe.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Oroyepotase Roma ve, sundao rerecuar co cotɨ omondo Pablo ñepei sundao upe sãro uca ãgua.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Mbosapɨ arɨ pare Pablo omonuha opacatu judío rerecuar Roma pendar. Ahese oñehe chupe:
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Ahe mborerecuar oporandu che recocuer rese yuvɨreco. Oicuase che recocuer, opoi pota tẽi che sui yuvɨreco viña. Esepia, ndoyosui eté mbahe che rembiapo che yuca ãgua yuvɨreco.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Evocoi judío rumo ndoipotaiño ité chupe. Ahese ayu pota cohave Cesar upe che yoepɨ ãgua. Nayamotarẽhɨ uca potai rumo che mu Jerusalén pendar Cesar upe —ehi—.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Che yoepɨ ãgua oposoho uca. Opomoñeta pota yande remiaro rese. Co Tũpa Rembiporavo ava pɨ̃sɨro ãgua resendar reroyasa rese carena pɨpe ñapɨchimbrɨ aico —ehi.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ahese ahe ava omboyevɨ yuvɨreco chupe:
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Opacatu rupi ava vɨroɨ̃ro pe rembieroya pɨasu yuvɨreco. Sese orosendu pota nde pɨhañemoñetasa —ehi yuvɨreco chupe.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Oiporavo arɨ iñehe ãgua yuvɨreco. Osupitɨse arɨ chupe, setá catu ava oñemonuha yuvɨreco secosave. Ahese omombehu Tũpa mborerecuasa resendar iyavei Jesús recocuer Moisés porocuaita icuachiaprɨ pɨpe sui iyavei Tũpa ñehe mombehusar rembicuachía pɨpe avei ‘tovɨroya yuvɨreco’ oyapave. Ẽgüe ehi imombehu arɨ momba.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Amove osendu vahe vɨroya yuvɨreco, ambuae rumo ndovɨroyai eté yuvɨreco.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Opɨhañemoñetasa nomboyoyaise yuvɨreco, yuvɨnosepa pota. Ahese aipo ehi ahe ava upe:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 “Eso nde mu pãhuve.
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Esepia, co ava ipɨharãtá iteanga seroyaẽhɨsave.
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Sese tapeicua co pɨpe suive Tũpa omboyecua ucara oporopɨ̃sɨrosa ava ndahei vahe judío upe. Ahe niha oyapɨsacara imombehusa rese yuvɨreco —ehi chupe.
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Aipo ihe pare, judío yuvɨnose iñehe rese oyeecopɨ-copɨ yuvɨraso.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Ipare Pablo opɨta ambuae ava rẽtave ñuvɨrío aravɨter rupi omboepɨ oque ãgua oico. Aheve nihapɨsɨi opacatu ava rese oyepɨri oyepotase yepi.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Omombehu Tũpa mborerecuasa resendar iyavei oporombohe opacatu yande Yar Jesucristo recocuer resendar osɨquɨyeẽhɨsa pɨpe. Ndipoi eté que ava omombɨtuhu vahe Pablo ñehese.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.