Atos 20
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ava aɨvu guasu pare, Pablo, “Toyugüeru” ehi ava Jesús reroyasar upe. Ahese omboaracua ahe ava. Chupe, “Avɨye” ohe pare, oso Macedonia ve.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Oguatase Macedonia rupi, omonguerẽhɨ-rẽhɨ avei ambuae Jesucristo reroyasar yuvɨrecoi vahe tecua-tecua rupi. Ipare oyepota Grecia ve oso.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Aheve opɨta mbosapɨ yasɨ. Oso potase Siria ve carite pɨpe, judío ipɨhañemoñeta mara sereco ãgua rese yuvɨreco. Oyanduse, carite pɨpe oso rãgüer sui, oyevɨ iri oso Macedonia ve ɨvɨ rupi.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Yuvɨraso movɨro mbɨa supi, ipãhuve ñepei Berea pendar, Pirro rahɨr Sópater; ñuvɨrío Tesalónica pendar, Aristarco, Segundo; ñepei Derbe pendar, Gayo; ñuvɨrío Asia pendar, Tíquico, Trófimo. Timoteo oso avei supi.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Evocoi mbɨa yuvɨraso Pablo renondeve sãro ãgua Troas ve.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Pieta pan ndayapepoi vahe hu pare, orosẽ tecua Filipo sui carite pɨpe, cinco arɨ rupi oroyepota Troas ve. Ahe tecuave oropɨta siete arɨ rupi.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Domingu pɨpe, ore oroñemonuha pan hu ãgua. Ahese Pablo oporombohe oico pɨ̃tu mbɨter rupi. Esepia, ahe osẽ pota ahere ayihive voi ichui.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Ahe oɨ ɨvate vahesave ñemonuhasa pɨpe setá tataendɨ.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Mbɨa chĩhivahe, Eutico serer vahe, metanave oguapɨ oĩ. Pablo rumo oñehe pucú iteanga. Evocoiyase omboopesɨi ahe chĩhivahe. Ipare oqué; avɨyeteramo tẽi ovɨapi oɨ ɨvate vahe mbosapɨsa sui. Ahese ava ogüeyɨ sehõgüer rupi ɨvɨ sui yuvɨreco.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Evocoiyase Pablo ogüeyɨ ou chupe, oñeno oso sese icuhaguã. Ipare aipo ehi Jesús reroyasar upe:
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ipare oyeupi iri oso ombohi pan igua. Ichui oñehe pucu vɨte. Omomba cõhe senise; ipare oso cute.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Evocoiyase co mbɨa chĩhivahe vɨroyevɨse secosave, opacatu oyembovɨha guasu catu yuvɨreco. Esepia, nomanoi eté.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Pablo oso pota ɨvɨ rupi, ore ranengatu rumo oroso carite pɨpe Aso ve. Aheve oroyepota Pablo reraso ãgua semimbotar rupi.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Oroyoepiase aheve, oha carite pɨpe ore pɨri. Ichui oroso cute Mitilene ve.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ahere ayihive carite pɨpe oroñocua Quío oroso. Ambuae arɨ rese oroyepota Samos ve. Ichui oroso no oroyepota Mileto ve.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pablo ipoyava. Esepia, oipota Jerusalén ve Pentecostés pieta pɨpe tuprɨ güeco ãgua. Sese Efeso oroñacuasaño oroso.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Mileto ve ore recose, Pablo omondo oñehe Efeso ve ‘toyugüeru Jesús reroyasar rãrosar cheu’ oya.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Oyepotase yuvɨreco chupe, aipo ehi: “Peicua niha che recocuer avɨye ité yɨpɨsuive arɨ che reique ramosa resendar co Asia ve.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Arɨ yacatu rupi aporavɨquɨ yande Yar upe pe pãhuve vichico che reco asɨẽhɨsave che yasehosa pɨpe. Yepe judío che mboguai eteprɨ che recoãhasave pe recuave yuvɨreco viña,
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 che rumo ndaicatui ñehesa avɨye vahe mombehuẽhɨ pẽu mbahe avɨye ãgua yepi. Che opombohe ava rehɨi rovaque, opombohe avei ñepei-pei pe rẽta rupi yepi” ehi.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 “Amombehu ñehesa judío upe, ava ndahei vahe judío upe avei aipo ahe: ‘Pemboasɨ pe angaipa; peyevɨ Tũpa upe, peroya avei yande Yar Jesús’ ahe” ehi.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Cũritei asora Jerusalén ve vichico. Aheve che so ãgua Espíritu che cuai che pɨha pɨpe. ‘¿Mara ehira pĩha yuvɨreco peve cheu?’ aipo ahe.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Co güeraño che aicua: opacatu tecua che sosa rupi Espíritu Santo aipo ehi cheu che roquenda ãgua iyavei che mombaraɨsu ãgua yuvɨreco yepi” ehi.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 “Ndacherecatẽhɨi rumo cheyese che mano ãgua. Che rumo amboavɨye potaño ité che poravɨquɨsa Tũpa upe, ahe yande Yar Jesucristo che cuai vahe co ñehesa icatuprɨ vahe mombehu ãgua. Co Tũpa oporoaɨsusa pɨpe ombou ñepei vahe Guahɨr ava pɨ̃sɨro ãgua” ehi.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Opa niha Tũpa mborerecuasa amombehu pẽu. Che rumo aicua ndache repia iri chira peye.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Sese tapeicua cũritei: ndayavɨi eté che cuaita mboavɨye ãgua co tecocuer avɨye vahe mombehu pɨpe pẽu.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Esepia, ndaicuacui eté Tũpa Ñehengagüer mombehu; che rumo amombehuño ité opacatu Tũpa recocuer pẽu.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Sese peñearo tuprɨ, pesãro avei opacatu Jesús reroyasar Espíritu Santo porocuaita rupi. Inungar ovesa rãrosar, ẽgüe peye tuprɨra sãro. Ahe Tũpa remimboepɨ yuvɨrecoi. Esepia, Jesús oipɨyere vuvɨ opacatu ava angaipa repɨrã.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Aicua che opoeyare, oyugüerura ambuae ava mahembiar oñaro ai vahe nungar pe pãhuve opacatu Jesús reroyasar mocañɨpa pota ãgua.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Oime aveira que ava pe pãhu pendar pe mbopa pota aveira yuvɨreco pe reraso ãgua oyeupi.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Sese pemahemoha tuprɨ peyese. Pemahenduha acoi opomboaracua tuprɨse mbosapɨ aravɨter rupi, pɨ̃tu, arɨ yacatu rupi avei che yasehosa pɨpe pe rereco” ehi.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Sese, che rɨvɨreta, opoeyara Tũpa povrɨve iyavei iñehesa iporovasasa resendar pɨpe. Ahe pe movɨracua catura pe rereco iyavei omboura opacatu mbahe güemimombehu pẽu opacatu ambuae güembiporavo reseve.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Ndahei pe guarepochi, que oro iyavei pe turucuar pota raisa pɨpe aso pe pãhuve.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Peicua niha acoi che po pɨpe ité aporavɨquɨ che recove ãgua, che rupindar recove ãgua avei.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Ẽgüe ahe amboyecua che recocuer pẽu. Supi avei ẽgüe peyera; yaporavɨquɨ tuprɨ iparaɨsu vahe rese hañeco ãgua. Pepɨhañemoñeta acoi yande Yar Jesús remimombehu rese: ‘Sorɨvete catu ava iporereco vahe, mbahe oipɨsɨ vahe sui’ ehi aracahe” ehi Efeso pendar Jesús reroyasar rãrosar upe.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Oñehe pare, oñenopɨha oyerure ãgua opacatu omborɨpar reseve.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 — ausente —
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 — ausente —
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.