Atos 17
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Oguatase Pablo iyavei Silas, oñocua Anfípolis iyavei Apolonia rupi yuvɨraso. Ẽgüe ehi oyepota tecua Tesalónica ve yuvɨreco. Aheve oime judío tũparo.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Secocuer rupi eté mbɨtuhusa arɨ pɨpe Pablo oique judío tũparove, oñemoñeta ava eta upe mbosapɨ mbɨtuhusa arɨ rupi Tũpa Ñehengagüer rese.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Omboyecua tuprɨ imombehu Tũpa Rembiporavo ava pɨ̃sɨro ãgua iparaɨsu rane itera, omanora, ipare rumo ocuerayevɨ iriño itera. Ipare aipo ehi:
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Amove ipãhu pendar seroyasa pɨpe oyemboya sese yuvɨreco. Setá avei ava griego yuvɨrecoi vahe, Tũpa mboeteisar judío aracuasa reroyasar avei. Ipãhuve setá avei cuña oyemboetei vahe oyemboya sese yuvɨreco.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Judío rumo ndovɨroyai vahe oñemoɨrombave secatẽhɨ ava rese yuvɨreco. Sese omonuha ava yuvɨreco tẽi vahe, ndipɨhai vahe yuvɨreco. Imonuha pare, ahe omboaɨvu guasu uca tẽi ahe ava upe opacatu güecua pɨpe yuvɨreco. Yuvɨraso Jasón rẽtave Pablo, Silas reca, vɨnose pota ava rehɨi pãhuve yuvɨreco viña.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ndoyosuise rumo aheve yuvɨreco, vɨrasoño Jasón, ambuae Jesús reroyasar avei güecua rerecuar rovai yuvɨreco. Vɨroãse guasu sereco yuvɨreco,
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Co Jasón omombɨtuhu güẽtave. ¡Opacatu co yuvɨrecoi vahe ndovɨroyai Cesar porocuaita yuvɨreco iyavei omombehu yuvɨreco: “Oime ambuae mborerecuar guasu, ahe Jesús” ehi niha aipo yuvɨreco! —ehi yuvɨreco mborerecuar upe.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Aipo ñehesa renduse, oyepɨhamondɨi guasu ava eta, mborerecuar avei tecua pɨpendar yuvɨreco.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Mborerecuar rumo oipɨsɨpase guarepochi Jasón sui, ambuae Jesús reroyasar sui avei, ahese opa omose.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ahe pɨ̃tu pɨpeve voi ava Jesús reroyasar omondo Pablo, Silas tecua Berea ve yuvɨreco. Oyepotase aheve, yuvɨroique judío tũparo pɨpe.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Berea pendar ava avɨye catu ava Tesalónica pendar sui. Ẽgüe ehi ipɨsɨ ohãpɨsɨẽhɨsa pɨpe ñehesa yuvɨreco iyavei arɨ yacatu rupi oseca Tũpa Ñehengagüer pɨpe ‘¿supi eté pĩha Pablo ñehesa?’ oyapave yuvɨreco.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Evocoiyase setá avei Pablo ñehe reroyasar iyavei setá griego vɨroya yuvɨreco, ndahei cuimbahe güeraño, cuña oyemboetei vahe avei.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Judío Tesalónica pendar rumo oyandu yuvɨreco Pablo porombohesa Tũpa Ñehengagüer rese Berea ve. Sese yuvɨraso aheve imboaɨvu guasu tẽi uca ãgua ava upe yuvɨreco.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Evocoiyase Jesús reroyasar Berea pendar Pablo vɨroguata poyava voi tecua sui para guasu cotɨ yuvɨreco. Silas iyavei Timoteo rumo opɨta vɨteño aheve yuvɨreco.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Evocoiyase Pablo rupi yuvɨraso vahe vɨroyepota Atenas ve seraso. Ahe ichui vɨroyevɨ Pablo ñehe Silas upe iyavei Timoteo upe avei yuvɨreco yuvɨraso voi ãgua Pablo pɨri ahe tecuave yuvɨreco.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Pablo osãro vɨteseve Silas iyavei Timoteo Atenas ve oico, ndoyembovɨhai osepiase opacatu rupi tũpa rahanga-anga tẽi.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Sese judío tũparo pɨpe omombehu Jesús recocuer judío eta upe iyavei ambuae Tũpa mboeteisar upe avei. Iyavei arɨ yacatu omoñeta ava osepia vahe ocarusu rupi ava ñemonuhasave ahe tecua pɨpe.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Evocoiyase amove mbɨa oyembohe vahe epicúreo aracuasa rese iyavei mbɨa oyembohe vahe estoico aracuasa rese oñemoñeta Pablo rese yuvɨreco. Amove aipo ehi Pablo upe yuvɨreco seroɨ̃rosave:
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Evocoiyase ahe oyembohe vahe vɨroyeupi Pablo Areópago serer vahesave seraso yuvɨreco. Aheve ava oñemonuhasave aipo ehi yuvɨreco chupe:
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Supi eté niha eremombehu mbahe ndorosendu vɨtei vahe, ore oroicua tuprɨ pota, ¿mara oyapave ité vo aipo ehi? —ehi yuvɨreco Pablo upe.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Atenas pendar iyavei yugüeru vahe Atenas ve, oyembohe pota serai vahe yuvɨreco. Ahe oñemoñetaño, omombehuño mbahe oyeupe yuvɨreco yepi iyavei osendu pota rai ñehesa ipɨasu vahe. Aheño ité ipɨhañemoñetasa yuvɨreco.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 — ausente —
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 — ausente —
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 “Evocoi Tũpa oyapo vahe co ɨvɨ, opacatu mbahe ipor avei. Ahe niha ɨvɨ, ɨva Yar secoi. Sese ndasecoi tũparo ava tẽi rembiapo pɨpe.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Ndahei ava rembiapo pɨpe sui tẽi oicove. Esepia, ndipoi mbahe ipane vahe chupe. Ahe ité niha opacatu upe ombou tecovesa, pɨ̃tuhesa iyavei opacatu mbahe oime vahe ɨvɨ, ɨvave” ehi.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 “Tũpa oyapo opacatu-catu tẽi ava ñepei ava sui ava yesu ãgua opacatu ɨvɨ rupi. Omondo ɨvɨ ava yemboerecua ãgua ñepei-pei upe. Arɨ avei omondo co ɨvɨ pɨpe iyemboerecua ãgua yuvɨreco chupe.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Ẽgüe ehi ava upe ‘tache reca yuvɨreco’ oya, ‘ipɨpe sui avɨyeteramo che reroyara yuvɨreco’ oyapave. Ẽgüe ehi rumo Tũpa yande resevemi eté.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Esepia niha, Tũpa sui yaicove, ipĩratasa pɨpe yayembovava, ichui avei yareco yande recovesa, inungar oicuachía amove pe recua pendar yuvɨreco, aipo ehi: ‘Yaico ité Tũpa suindar’ ehi yuvɨreco.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Sese yande Tũpa suindar yaicose, ‘Co mbahe rahanga oro apoprɨ iyavei guarepochi, ita apoprɨ, ahe revo Tũpa’ ndayahei chira. Esepia, mbahe rahanga ava rembiapo tẽi, ndahei Tũpa” ehi.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 “Pe ramoi ndoicua tuprɨise yuvɨreco aracahe, Tũpa oñemosaño mbahe sembiapo rese chupe. Cũritei rumo oyocuai opacatu ava co ɨvɨ pɨpendar ‘tomboasɨ oangaipa, toyevɨ yuvɨreco cheu’ oya.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Esepia, ahe oiporavo arɨ opacatu ava recocuer rese porandu uca ãgua güecocuer ɨ̃vi tuprɨsa pɨpe ñepei güembiporavo upe. Ahe ombogüerayevɨ güembiporavo omano vahe pãhu sui ‘toicua opacatu ava güecocuer rese iporandu ãgua’ oya” ehi Atenas pendar upe.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Osenduse yuvɨreco cuerayevɨsa resendar, ahese oime ava oyoyai catu yuvɨreco seroɨ̃rosave. Ambuae rumo aipo ehi yuvɨreco:
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Sese Pablo osẽ ipãhu sui oso.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Movɨro rumo mbɨa oyemboya sese, vɨroya ité vahe iñehesa yuvɨreco. Ahe ipãhuve secoi mbɨa Dionisio serer vahe, ahe Areópago pãhu pendar iyavei cuña Dámaris serer vahe. Ambuae oime vɨte yuvɨreco seroyasar.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.