1 Coríntios 7
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Cũritei amboyevɨra pẽu acoi cuese pe porandusa mendasa resendar peicuachía vahe imbou cheu. Avɨyeño ité niha que ava ndomendaise viña.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Pe aguasa-guasa tẽiẽhɨ ãgua rumo peyacatu perecora pe rembireco, cuña avei evocoiyase tovɨreco oyacatu omer yuvɨreco.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Cuimbahe tomboavɨye omendasa güembireco rese iyavei cuña omenda vahe, tomboavɨye avei mendasa omer rese. Ahe niha yande cuaita yamendase.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Esepia, cuña omenda vahe güetecuer ndahe iri oyeupe nara vɨreco, omer upe nara ité rumo. Iyavei cuimbahe omenda vahe, ndahei avei güetecuer oyeupe nara vɨreco, ahe rumo güembireco upe nara ité vɨreco.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ndiyai peatẽhɨ oyeupe. Oyoya rumo, “Yayapo eme mbahe” peyese peyeupe pe yeroquɨ ãgua Tũpa upe, ahe avɨyeño. Ndiyai rumo peyoeya pucura, avɨyeteramo ndapeñemosai chira, ipɨpe sui avɨyeretamo Caruguar pe ãtoi tiẽtera.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Ndahei che opocuai ‘tomenda yuvɨreco’ viya pẽu.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Che rumo aipota che nungar pe mendaẽhɨ ãgua viña. Tũpa rumo ombou yande yacatu yande recorã.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Iyavei ndomenda vɨtei vahe upe, cuña imer mano vahecuer upe avei amombehu pota mbahe: iyacatu revo ndapemendai peico che nungar.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Ndapeicatuise rumo pe ñemosa ãgua, pemendaño. Esepia, avɨye catu itera pemenda poropota rai rãgüer sui.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Che rumo amombehu omenda vahe upe ‘topoi eme cuña omer sui’ viya. Ndahei cheyesui tẽi aipo ahe. Ahe rumo yande Yar porocuaita ité.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Acoi opoise cuña omer sui, tomenda iri eme, anise toyevɨ iri omer upe. Iyavei cuimbahe omenda vahe, topoi eme avei güembireco sui.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Ambuae ava opacatu upe rumo cheyesui eté aipo ahe. Esepia, ndipoi eté yande Yar ñehe sesendar: acoi Jesús reroyasar vɨrecose güembireco ndahei vahe Jesús reroyasar, ahe cuña secoi potaño itese sese, evocoiyase ahe topoi eme ité güembireco sui.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Iyavei acoi cuña Jesús reroyasar, vɨrecose omer ndahei vahe Jesús reroyasar, ahe cuimbahe secoi potaño itese sese, evocoiyase ahe cuña topoi eme ité ichui.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Esepia, co cuña Jesús reroyasar vɨrecose omer ndahei vahe Jesús reroyasar, ndahei eté angaipa yuvɨreco Tũpa rovaque. Ẽgüe ehi aveira cuimbahe Jesús reroyasar vɨrecose güembireco Jesús reroyasarẽhɨ. Ẽgüe ndehise rumo, tahɨr avei ndoyavɨi chira ndahei vahe Jesús reroyasar rahɨr yuvɨreco viña. Ahe tahɨr rumo Tũpa upendar yuvɨrecoira.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 — ausente —
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 — ausente —
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Co rumo mbahe: peicoveño yɨpɨndar pẽu Tũpa ombou vahe rese seroyaẽhɨ vɨtesendar pɨpe. Ahe aporocuai opacatu Cristo upendar ñemonuhasa rupi yepi.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Acoi Tũpa osenoise ava judío oyeupe nara, ahe judioño ité secoira. Acoi osenoise rumo, ndahei vahe judío, ahe ndoyembocircuncida ucai chira judío güeco ãgua.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Esepia, ndahei chira que judío, anise que ndahei vahe judío yaicose avɨye catura yaico. Co rumo Tũpa oipota catu, “Tomboavɨye opacatu che porocuaita amondo vahe chupe yuvɨreco” ehi yandeu.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Sese peicoveño peyacatu pe recocuer pẽu Tũpa ombou vahe rese pe renoiẽhɨ vɨteseve.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Pe mbiguai tẽi peico vahe pe renoise Tũpa, pepɨhañemoñeta eteprɨ eme evocoiya pe recosa sui pesẽ vaherã rese. Peicatuse rumo, peyepepɨño itera ichui.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Esepia, yepe pe mbiguai tẽi peico viña, peroyase rumo yande Yar, ahese inungar ndahe iri vahe mbiguai peico chupe. Iyavei pe no, ndahei vahe mbiguai tẽi peico vahe, yepe ẽgüe peye viña, peroyase rumo Cristo, ahese sembiguai peico.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Tũpa upe rumo perepɨ́ iteanga, sese ndiyai eté ambuae ava povrɨve tẽi peico.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Sese, che rɨvɨreta, peicoveño itera pe recocuer pɨpe inungar yɨpɨndar Tũpa pe renoise.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Cuñatai ndomenda vɨtei vahe resendar rese rumo ndarecoi Yar suindar che ñehe ãgua. Che rumo amondora che pɨhañemoñetasa yuvɨreco chupe. Esepia, yande Yar che paraɨsuerecosa pɨpe imboyeroyaprɨ aico.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Cheu avɨye catuño ité ndomendai vahe ẽgüe ehiño tẽise yuvɨreco viña. Esepia niha, tecocuer yavaí eteanga cũritei.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Acoi pemendase, pepoi eme ité oyesui. Acoi ndapemendaise, ndapeseca iri chietera peyeupe.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Pemendase rumo, ndahei angaipa iyavei cuñatai omendase, ndoyapoi avei angaipa. Acoi omenda vahe upe rumo yavai catura co ɨvɨ pɨpe yuvɨreco chupe. Sese che ndaipotai evocoi nungar mbahe pɨpe yuvɨreco vaherã.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Che rɨvɨreta, aipo mbahe amombehu pota pẽu: ndipucuvei co arɨ naporai vahe yepota ãgua yandeu. Sese co pɨpe suive tuprɨ omenda vahe toyuvɨrecoi ndomendai vahe nungar yande Yar rese opɨhañemoñetasa pɨpe.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Acoi ndovɨhai vahe, toyuvɨrecoi eme ovɨharẽhɨsa pɨpe iyavei acoi ovɨharete vahe, ahe toyuvɨrecoi eme avei ovɨharetesa pɨpe, iyavei vɨrocua vahe mbahe omahera, toyuvɨrecoi inungar mbahe ndovɨrocuai vahe omahera viña yande Yar rese opɨhañemoñetasa pɨpe.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Acoi ava ipɨhañemoñeta catu vahe co ɨvɨ pɨpendar mbahe poru ãgua, tipɨhañemoñeta eme evocoi nungar mbahe tẽi rese yuvɨreco. Esepia, co ɨvɨ pɨpendar mbahe yasepia vahe, ocañɨ tẽira.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Che ndaipotai co ɨvɨ pɨpendar recocuer rese tẽi pe pɨhañemoñeta eteprɨ peico. Acoi mbɨa ndomendai vahe rumo, ipɨhañemoñeta catuño ité yande Yar rese imbovɨha ãgua;
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 omenda vahe rumo ipɨhañemoñeta avei co ɨvɨ pɨpendar recocuer rese tẽi, güembireco mbovɨha ãgua rese avei.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Evocoiyase ndahei ñepei opɨhañemoñetasa vɨreco. Ẽgüe ehi avei cuña opɨhañemoñeta rereco; cuña ndomendai vahe, ipɨhañemoñeta yande Yar upendar mbahe rese, güetecuer iyavei oespíritu rereco tuprɨ ãgua Tũpa upe. Cuña omenda vahe rumo ipɨhañemoñeta co ɨvɨ pɨpendar recocuer rese tẽi omer mbovɨha ãgua oico.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Che aipo ahe pẽu ‘mbahe tuprɨ pɨpe toyuvɨrecoi’ viya, ndahei mbahe yavai vahe pɨpe pe reco ãgua. Che aipota ité pe reco catuprɨsa pɨpe yande Yar upeño ité mbahe peyapo vaherã pe recoeté pɨpe peico.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Acoi ava ipɨhañemoñeta vahe güembirecovɨ rese omenda ãgua, “Avɨyeteramo ayavɨra mbahe ichui iyavei niha osupitɨ ité imenda ãgua, sese avɨye catu yamenda” ehise, toyapoño güemimbotar. Tomendaño ité güembirecovɨ rese. Esepia, mendasa niha ndahei angaipa.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Acoi mbɨa rumo ndovɨrecoise que ocuaita omenda ãgua iyavei oicatu ité güemimbotar apo, ipɨhañemoñetase ñepei reseve güembirecovɨ rese omendaẽhɨ ãgua, ahe avɨyeño ité.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Evocoiyase acoi omenda vahe avɨyeño; acoi ndomendai vahe rumo, avɨye catuño ité.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Iyavei acoi cuña omenda vahe, ahe ndiyai eté iyepepɨ ãgua omer sui imanoẽhɨ vɨteseve. Omanose rumo ichui, ahese ramo ahe cuña upe avɨyeño imenda iri ãgua güemimbotar rupi. Yande Yar reroyasar rese avei rumo omendara.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Ndomenda irise rumo, avɨye catuño itera. Ahe che pɨhañemoñetasa, iyavei revo ahe che pɨhañemoñetasa Tũpa Espíritu suindar.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.