João 9

Guarayu NT (GYR_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús oguatase ocar rupi, osepia mbɨa ohasa suive ndasesapɨsoi vahe.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Ore semimbohe oroico vahe, oroporandu chupe: —Ore mbohesar, ¿mahera pĩha co mbɨa ndasesapɨsoi eté oha? ¿Oyesupa angaipa sui pĩha? ¿Oangaipa sui ae tie? —orohe chupe.
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 —Ndahei eté oangaipa sui, ndahei avei oyesupa angaipa sui; co rumo ẽgüe ehi Tũpa mbahe sese mboyecua ãgua.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Sese oime vɨtese arɨ yandeu che mbousar poravɨquɨsa apo ãgua, iya ité ahe yayapo. Esepia, pɨ̃tura, ahese ndayaicatui chietera mbahe apo.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 Co ɨvɨ pɨpe che recove vɨtese rumo, che aico ava upe tesapesa nungar —ehi oreu.
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Aipo ohe pare, ondɨvɨ ɨvɨve, güendɨ pɨpe omoaquɨ vahe ɨvɨ omondo ndasesapɨsoi vahe resa rese.
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 Ipare aipo ehi chupe: —Eso, tereyovai ɨgua Siloé serer vahe pɨpe —ehi (ahe serer ‘imondoprɨ’ oya aipo ehi). Ndasesapɨsoi vahe evocoiyase oso, oyovai. Oyevɨse ichui, omahe tuprɨ ité.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Evocoiyase sẽta ɨvɨrindar iyavei ava oicua vahe sesapɨsoẽhɨse oporanduse guarepochi rese aipo ehi yuvɨreco: —¿Ndahei vo acoi co oguapɨ oĩ guarepochi rese oporandu yepi? —ehi yuvɨreco.
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Amove ambuae ava aipo ehi: —Taa, ahe ité —ehi. Ambuae rumo aipo ehi yuvɨreco: —Ndahei ahe. Avɨye tuprɨ ité rumo ahe —ehi. Ahe mbɨa rumo aipo ehi: —Taa, che ité niha ahe aico —ehi.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Evocoiyase oporandu yuvɨreco chupe: —¿Mara ere vo co esareco? —ehi.
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 —Acoi mbɨa, Jesús serer vahe, ahe omoaquɨmi güendɨ pɨpe ɨvɨ, oipichi che resa rese aipo ehi cheu: ‘Eso ɨgua Siloé ve, eyovai’ ehi. Evocoiyase aso, ayovaise, ahese amahe tuprɨ ité —ehi.
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 —¿Que vo ahe mbɨa? —ehi yuvɨreco chupe. —Ndaicuai, ¿que vo catu? —ehiño ava güẽta cotɨndar uve.
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Mbɨtuhusa arɨ pɨpe aipo Jesús omoaquɨmi güendɨ pɨpe ɨvɨ ndasesapɨsoi vahe mbogüera ãgua. Sese vɨraso ndasesapɨsoi vahecuer fariseo eta rovai yuvɨreco.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 — ausente —
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 Fariseo oporandu iri yuvɨreco co mbɨa upe: “¿Mara ere ité vo co esareco?” ehi. Ahe mbɨa aipo ehi: —Omondo ɨvɨ güendɨ pɨpe omoaquɨ vahe che resa rese. Ichui ayovai. Ipare voi asareco —ehi.
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Evocoiyase ambuae aipo ehi yuvɨreco chupe: —Aipo mbɨa ndahei eté revo Tũpa suindar. Esepia niha, nomboetei eté mbɨtuhusa arɨ —ehi yuvɨreco. Ambuae evocoiyase aipo ehi yuvɨreco: —¿Mara ehira aipo poromondɨisa apo ava yangaipa vahe viña? —ehiño yuvɨreco. Oyeavɨratɨ tẽi ipɨhañemoñetasa.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Sese oporandu iri ndasesapɨsoi vahecuer upe yuvɨreco aipo ehi: —Nde no, ¿mara ehi nde pɨhañemoñeta co mbɨa rese? —ehi. Ahe evocoiyase aipo ehi: —Che amoha ité Tũpa ñehe mombehusar secose —ehi.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Ahe fariseo rumo ndovɨroyai eté icuerasa yuvɨreco, oichoho uca rane ité iyesupa yuvɨreco.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Chupe oporandu aipo ehi: —¿Pe rahɨr ité vo co? ¿Ndasesapɨsoi oha? ¿Mara ehi vo co cũritei osareco no? —ehi iyesupa upe yuvɨreco.
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 —Ore rahɨr ité niha co, ndasesapɨsoi oha.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 ¿Mara ehi vo catu co cũritei osareco? iyavei ¿ava vo catu ombogüera? ¡Ndoroicuai eté! Peporandu chupe. Ocuacua niha; ahe ae oicua ucara pẽu —ehiño iyesupa yuvɨreco fariseo upe.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Iyesupa rumo osɨquɨyepave tẽi aipo ehiño yuvɨreco. Esepia, fariseo opa ité oyemoingatu yuvɨreco ava “Jesús Poropɨ̃sɨrosar secoi” ehi vahe oñemonuhasa sui ñepei reseve imombo ãgua.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 Sese niha iyesupa aipo ehiño yuvɨreco: “Peporandu chupe. Ocuacua niha” ehiño.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Evocoiyase fariseo güeru uca iri acoi mbɨa imbogüeraprɨ yuvɨreco, aipo ehi yuvɨreco chupe: —Emombehuño oreu Tũpa rovaque mbahe supi tuprɨ vahe. Esepia, ore oroicua ité evocoi mbɨa angaipa viyar seco rese —ehi.
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 Ahe evocoiyase omboyevɨ chupe: —Che ndaicuai eté angaipa viyar tie revo. Co güeraño catu che aicua: che ndacheresapɨsoi vahecuer aico; cũritei rumo asareco —ehi.
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Evocoiyase oporandu iri yuvɨreco chupe: —¿Mbahe vo oyapo ndeu? ¿Mara ehi vo nde mbosareco? —ehi yuvɨreco chupe.
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 —Amombehu niha acoi pẽu. Pe rumo ndache reroyai eté peye. ¿Mahera vo peipota amombehu vɨte vaherã pẽu? ¿Pe avei tie peguata pota supi? —ehi fariseo eta upe.
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Ahese oñehe rai tẽi yuvɨreco chupe: —Nde ahe mbɨa rupindar tẽi ereico. Ore rumo yande ramoi aracahendar Moisés rupi oroguata vahe.
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 Esepia, oroicua ité Tũpa oñehese Moisés upe. Aipo mbɨa rumo ndoroicuai eté que sui osẽ —ehi yuvɨreco chupe.
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 —¡Mara peye rutei pe ndapeicuai que suindar ahe! Che rumo che mbosareco.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Supi eté, yaicua Tũpa ndosendui eté ava angaipa viyar ñehe; ava omboeteisar iyavei vɨroyasar ñehe güeraño ité niha osendu.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Esepia, ndipoi eté que avaño tẽi ava oyesu sui ndasesapɨsoi vahe ombogüera vahe.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Ahe rumo ndaheise Tũpa suindar ou vahe viña, ndoicatui chietera revo mbahe apo viña —ehi fariseo eta upe.
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Evocoiyase fariseo eta aipo ehi yuvɨreco chupe: —¿Nde co oangaipa reseve oha vahe tẽi, ore mbohe pota mbahe rese eve? —ehi. Ipare omose ñepei reseve oñemonuhasa sui yuvɨreco.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Jesús oicua ndasesapɨsoi vahecuer mombosa. Vupitɨse aipo ehi chupe: —¿Ereyeroya nde Ava Rɨquehɨr rese? —ehi.
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Mbɨa evocoiyase aipo ehi chupe: —Che mbohesar, emombehumi cheu; tayeroya catu ru sese —ehi.
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 —Eremahe niha co sese; che ité ahe aico —ehi ndasesapɨsoi vahecuer upe.
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Evocoiyase mbɨa oñenopɨha sovai: —Orovɨroya, che Yar —ehi chupe.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Ichui aipo ehi: —Che ayu co ɨvɨ pɨpe mbahe supi tuprɨ vahe apo ãgua; ava ndasesapɨsoi vahe nungar upe mbahe supi eté vahe che Ru suindar mboyecua ãgua iyavei ava oicua tẽi vahe mbahe Tũpa suindar mboesapɨsoẽhɨ iri ãgua —ehi.
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Evocoiyase ambuae fariseo eta yuvɨrecoi vahe cõimi ichui osenduse aipo ñehesa, oporandu yuvɨreco chupe: —¿Ore avei tie ndasesapɨsoi vahe nungar oroico? —ehi.
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Evocoiyase omboyevɨ ahe fariseo upe: —Peicose ndasesapɨsoi vahe nungar viña, “Peyavɨ mbahe” ndehi chietera Tũpa pe angaipa rese pẽu viña. Pe rumo, “Ore oroicua tuprɨ Tũpa suindar mbahe” peye tẽi. Sese Tũpa, “Peyavɨ mbahe” ehi eté pẽu —ehi Jesús fariseo eta upe.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.