Lucas 22
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH
1 Kale awo oMukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, ogubeeta oMukolo ogwʼoKutambukirya, gwabbaire gwatira okutuuka.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Era abakabona abakulu nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa babbaire banoonia engeri yʼokwita oYesu mu mbiso olwʼokubba babbaire batya abantu.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Awo oSitaani nʼaingira omu mwoyo gwa Yuda oIsikalyoti, eyabbaire omoiza oku beegi ba Yesu eikumi na babiri.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Kaisi oYuda nʼayaba nʼateesa nʼabakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu engeri egyayinza okulyamu oYesu olukwe, amuweeyo egibali.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Olwʼekyo badi ni basangaala ino, era ni bategeragana okumuwa empiiya.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Kale awo nʼaikirirya, era nʼanoonia akaseera akasa akʼokubabbeera bakwate oYesu, ngʼekiziima kyʼabantu kibulawo.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Awo olunaku ni lutuuka olwʼoMukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, olubasaliraku ontaama omutomuto ogubasadaaka oku Mukolo ogwʼoKutambukirya.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Kale oYesu nʼatuma oPeetero nʼoYokaana, nʼabakoba ati, “Mwabe mututegekere oMukolo ogwʼoKutambukirya, tugulye.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Ibo ni bamubuulya bati, “Otaka tugutegekere yaina?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Iye nʼabakoba ati, “Aale owemwabba nga mwingira omu kibuga, mwajirya omusaiza eyeetiikire ensaka yʼamaizi, mumusengererye paka omu nyumba omuyaingira.
10 Jesus respondeu:
11 Era mukobe onanyere enyumba omuntu oyo omuyaingira muti, ‘OMusomesya akobere ati; nambu ekisenge kiri yaina, iye nʼabeegibe omubaliira oMukolo ogwʼoKutambukirya?
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Iye yabalagisya ekisenge ekinene ekiri e ngulu omu kalina, ekibamalire okwalirira, kaisi mututegekere omwo ebyokulya.’ ”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Awo ni baaba, era ni baaja nga byonabyona biri ngʼoYesu oweyabakobere, era ni bategeka oMukolo ogwʼoKutambukirya.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Awo esaawa eyʼokulya oweyatuukire, oYesu nʼatyama okuliira aamo nʼabatumebe.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Kaisi nʼabakoba ati, “Ntakire ino okuliira aamo na inywe oku Mukolo gunu ogwʼoKutambukirya, nga nkaali okugada.
15 e lhes disse:
16 Era mbakobera nti tinaliiramu okugulya, paka amakulu gaagwo owegalituukirira omu bwakabaka bwa Kibbumba.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Kale oYesu nʼakwata ekikopo kyʼenviinyo, ni yeebalya oKibbumba, era nʼabakoba ati, “Mukwate kinu mugabane nywenanywena,
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 olwʼokubba mbakobera nti okuzwa atyanu tinaliirayo tete okunywa ekyokunywa ekyʼemizabbibbu, paka obwakabaka bwa Kibbumba owebwalibbeerawo.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Era nʼatoola omugaati, ni yeebalya oKibbumba, kaisi nʼaguvunavunamu, nʼawa abeegibe ngʼabakoba ati, “Gunu niigwo omubiri gwange [ogumpaayo okulwanywe. Mukolenge kinu olwa kunjebukirya.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Ekiinulo owekyawoire, nʼabawa ekikopo ekyʼenviinyo omu ngeri enanyere eyo, ngʼakoba ati, “Ekikopo kinu niigwo omusaaye gwange ogwasusuka okulwanywe era ogukakasa endagaano ya Kibbumba empyaka.]
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 “Neye obone, oyo ayaba okundyamu olukwe alya na nze ekyokulya oku menza.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Dala oMwana wa Muntu ayaba okufa ngʼowebakitegekere, neye wobe! Omuntu oyo eyamulyamu olukwe ngʼalabire!”
22 Pois o
23 Awo ibo abeegibe ni batandiika okwebuulyangana bati, “Naani kwiswe ayaba okukola ekyo.”
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Kale awo ni wabbaawo empaka omu beegi ba Yesu, nga beebuulyangana bati naani kwibo ogubatwala okubba akira ekitiisya.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 OYesu nʼabakoba ati, “Abakabaka bʼabantu abo aBatali Bayudaaya bataka abantu abebafuga babamanye bati babaliku obwezye, era abo abʼobwezye, beeyeta babbeeri baabwe.
25 Então Jesus disse:
26 Neye inywe timwabba ooti niibo, wazira akiraku okubba owʼekitiisya mwinywe, abbe ooti niiye omutomuto waamu era omwekubbemberi abbe ngʼomuweererya.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Aale akiraku okubba owʼekitiisya niiye aliina? Oyo atyaime okulya, ooba oyo aweererya? Tiyooyo atyaime okulya? Neye nze mwinywe ndi ooti muweererya.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 “Era inywe abantu abasigaire na nze omu bigosi byange,
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 zena mbawa obwezye okufuga obwakabaka nga zena oBbaabba oweyampaire obwezye okufuga,
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 kaisi muliire oku menza yange omu bwakabaka bwange. Era mwalityama oku ntebe egyʼobufugi eikumi na ibiri ni musalira ebika eikumi na bibiri ebya Isirairi emisango.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Awo oYesu nʼakoba oSimooni Peetero ati, “Simooni, Simooni, oSitaani asabire oKibbumba amwikirirye abagezesye okwabula abasa omu babbibabbi ngʼomuntu awasenyentamu engaano.
31 Jesus continuou:
32 Neye nze nkusabiire, tiwawaamu okwikirirya. Era owewalimala okwenenya, ogumyanga abeegi abainawo.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Neye oPeetero nʼamukoba ati, “Musengwa, neetegekere okwaba na iwe omu mabbuusu era nʼokufeera aamo na iwe.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Awo oYesu nʼamwiramu ati, “Peetero, nkukobera nti olwatyanu, onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga wankuneegaanira emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Kale awo oYesu nʼababuulya ati, “Owenabatumire nandi ni mwaba nʼomugoba ogwʼempiiya, newankubbaire ebikotiya ebyʼabasabiriri, waire engaito, wabbairewo ekimwadambire?” Ni bamwiramu bati, “Mpaawo naire.”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Kale awo nʼabakoba ati, “Neye atyanu oyo aali nʼomugoba ogwʼempiiya ayabe nagwo, nʼoyo aali nʼekisawo yena ayabe nakyo, era owoobba odamba empiima, otunde ekizwalokyo ogigule.
36 Então Jesus disse:
37 Ekyo kityo olwʼokubba eKiwandiike ekintumulaku kiti: ‘Bamubaliire aamo nʼabakola ebibbibibbi,’ kiteekwa okutuukirira. Era eBiwandiike ebyo byonabyona ebinkwataku biteekwa okutuukirira.”
37 Pois as
38 Neye ibo abeegibe ni bamukoba bati, “Musengwa, obone aanu tulikuuwo nʼempiima ibiri.” Iye nʼabairamu ati, “Ekyo kimala!”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Awo oYesu nʼawuluka omu kibuga nʼayaba oku Lusozi olwʼeMisaale eMizaituuni ngʼoweyakolanga, era abeegibe ni bamusengererya.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Oweyatuukire omu kifo ekyo, nʼabakoba ati, “Musabe oKibbumba kaisi timwagwa omu bikemo.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Awo oYesu iye nʼabazwaku ni yeeyongerakuuyo katono omumaiso ebigere ooti 30, nʼakoma amazwi nʼasaba oKibbumba,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 ati, “Bbaabba, owoobba ngʼotaka, ontooleku ekipimo ekyokugada okwo, neye iwe ekyotaka niikyo ekyobba okole tinga nze owentaka.” [
42 dizendo:
43 Kaisi awo omalaika nʼazwa omwigulu nʼamubonekera, era nʼamugumya.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Kale oYesu ngʼali omu bulumi obungi, ni yeeyongera okwegairira ino oKibbumba, era olwotalwe ni lutoonya nga luli ooti gatondo gʼomusaaye agatoonya ansi.]
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Awo oweyasetukire okuzwa omu kusaba oKibbumba, nʼaiza e giri abeegibe, nʼabaajirya nga bagonere olwʼenima egibabbaire nayo.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Kaisi nʼababuulya ati, “Inywe, mugona-bugoni? Musetuke musabe oKibbumba, kaisi timwagwa omu bikemo.”
46 E disse:
47 Ala oYesu yabbaire akaali atumula, kaisi ekiyindi kyʼabantu ni kituuka, ngʼomusaiza ogubeetanga bati Yuda eyabbaire omoiza oku beegibe eikumi na babiri akyekudembeire. Kale awo nʼaigerera e giri oYesu okumusugirya ngʼamugwa mu kifubba.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Neye oYesu nʼamubuulya ati, “Yuda, olyamu oMwana wa Muntu olukwe mu ngeri yʼokumusugirya ngʼomugwa mu kifubba!”
48 Mas Jesus disse:
49 Kale awo abeegi ba Yesu owebaboine ekyaba okubbaawo, ni bamubuulya bati, “Musengwa, tubalwanisye nʼempiima?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Era omoiza oku beegi abo nʼatemaku omugalama wa kabona akira obukulu ekitwi ekyʼoku ndiiro nʼamutiicaaku.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Neye oYesu nʼabakoba ati, “Mulekeraawo!” Kaisi nʼakwata oku kinkuyu kyʼekitwi kyʼomugalama oyo, era nʼakiiryawo.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Awo oYesu nʼakoba abakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu, era nʼabantu abakulu omwigwanga ababbaire baizire okumukwata, ati, “Mwizire nga muli nʼempiima nʼemiigo ooti mwaba kukwata muyeekera?
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Kale nabuli lunaku naabbanga na inywe omu Yeekaalu, nandi munkwata. Neye kinu niikyo ekiseera kyanywe, era niikyo ekiseera kyʼamaani gʼendikiirya.”
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Awo ni bakwata oYesu, ni bamutwala omu nyumba ya kabona akira obukulu, era oPeetero nʼasenjeryaku ngʼalekerekuuwo eibbanga.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Neye owebamalire okukuma ekisiki omu luuga aakati, ni batyama aamo, era oPeetero yena nʼatyama aamo nabo okwota omusyo.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Awo omoiza oku baala ababbaire abaweererya e wa kabona akira obukulu oweyaboine oPeetero ngʼatyaime omusyo e gigumoleka, nʼamwekalikica, kaisi nʼakoba ababbairewo ati, “Nʼomusaiza oyo yena abbanga nʼoYesu.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Neye oPeetero ni yeegaana ati, “Mukali iwe, omusaiza oyo timmumaite.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Era nga wabitirewo akaseera katono, omuntu ogondi nʼamubona, era nʼamukoba ati, “Na iwe wena oli moiza kwibo.” Neye oPeetero nʼamwiramu ati, “Musaiza iwe, tiniiye owekiri bbe!”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Tete nga wabitirewo ekiseera kyʼesaawa ooti moiza, omuntu ogondi nʼakakasa ngʼakoba ati, “Dala onu yena moiza oku basengereri ba Yesu olwʼokubba yena Mugaliraaya.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Neye era oPeetero nʼakaalaamira nakimo ino ngʼakoba ati, “Musaiza iwe, timmaite ekyokoba, nze omusaiza oyo timmumaiteku kadi!” Amangu ago, oweyabbaire ngʼakaali atumula, onkoko nʼakookoola.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 OMusengwa waiswe nʼagaluka nʼalingirira oPeetero. Awo oPeetero nʼayebukirya ekibono kya Musengwa, ngʼoweyabbaire amukobere ati, “Olwatyanu onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga waneegaine emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Era awo oPeetero nʼawuluka, era nʼakunga ino.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Awo abasaiza abebabbaire bakuumisirye oYesu, ni bamujooga era nga webamukubba.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Era ni bamubiikaku amaiso, kaisi ni bamukoba bati, “Aale otuwe obunaabbi, naani akukubbire?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Era ni bamuduula ebintu ebindi bingi ino.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Awo obwire owebwaceire, olukiiko lwʼabantu abakulu omwigwanga, nʼabakabona abakulu, era nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa, ni bakumbaana, kaisi awo ni baleeta oYesu omumaiso gaawe.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Kale ni bamukoba bati, “Otukobere obanga niiwe oKurisito ogubasukireku amafuta.” Neye oYesu nʼabairamu ati, “Nowenabakobera, timwaikirirye,
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 era nʼowenababuulya, timwanjiremu.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Neye okuzwa atyanu, oMwana wa Muntu ayaba okutyama nʼoKibbumba omu kifo kyʼekitiisya eino.”
69 Mas de agora em diante o
70 Awo bonabona ni bamubuulya bati, “Ekyoli kutegeeza oti iwe oli Mwana wa Kibbumba?” Iye nʼabairamu ati, “Ngʼowemukolere era ninze oyo.”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Kale awo ni bakoba bati, “Tukaali tutaka obujulizi obundi bwaki? Iswe abananyere ngoyo tuwuliire ngʼatumula.”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.