Lucas 22
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs AAI
1 Kale awo oMukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, ogubeeta oMukolo ogwʼoKutambukirya, gwabbaire gwatira okutuuka.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Era abakabona abakulu nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa babbaire banoonia engeri yʼokwita oYesu mu mbiso olwʼokubba babbaire batya abantu.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Awo oSitaani nʼaingira omu mwoyo gwa Yuda oIsikalyoti, eyabbaire omoiza oku beegi ba Yesu eikumi na babiri.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Kaisi oYuda nʼayaba nʼateesa nʼabakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu engeri egyayinza okulyamu oYesu olukwe, amuweeyo egibali.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Olwʼekyo badi ni basangaala ino, era ni bategeragana okumuwa empiiya.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Kale awo nʼaikirirya, era nʼanoonia akaseera akasa akʼokubabbeera bakwate oYesu, ngʼekiziima kyʼabantu kibulawo.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Awo olunaku ni lutuuka olwʼoMukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, olubasaliraku ontaama omutomuto ogubasadaaka oku Mukolo ogwʼoKutambukirya.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Kale oYesu nʼatuma oPeetero nʼoYokaana, nʼabakoba ati, “Mwabe mututegekere oMukolo ogwʼoKutambukirya, tugulye.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ibo ni bamubuulya bati, “Otaka tugutegekere yaina?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Iye nʼabakoba ati, “Aale owemwabba nga mwingira omu kibuga, mwajirya omusaiza eyeetiikire ensaka yʼamaizi, mumusengererye paka omu nyumba omuyaingira.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Era mukobe onanyere enyumba omuntu oyo omuyaingira muti, ‘OMusomesya akobere ati; nambu ekisenge kiri yaina, iye nʼabeegibe omubaliira oMukolo ogwʼoKutambukirya?
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Iye yabalagisya ekisenge ekinene ekiri e ngulu omu kalina, ekibamalire okwalirira, kaisi mututegekere omwo ebyokulya.’ ”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Awo ni baaba, era ni baaja nga byonabyona biri ngʼoYesu oweyabakobere, era ni bategeka oMukolo ogwʼoKutambukirya.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Awo esaawa eyʼokulya oweyatuukire, oYesu nʼatyama okuliira aamo nʼabatumebe.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Kaisi nʼabakoba ati, “Ntakire ino okuliira aamo na inywe oku Mukolo gunu ogwʼoKutambukirya, nga nkaali okugada.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Era mbakobera nti tinaliiramu okugulya, paka amakulu gaagwo owegalituukirira omu bwakabaka bwa Kibbumba.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Kale oYesu nʼakwata ekikopo kyʼenviinyo, ni yeebalya oKibbumba, era nʼabakoba ati, “Mukwate kinu mugabane nywenanywena,
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 olwʼokubba mbakobera nti okuzwa atyanu tinaliirayo tete okunywa ekyokunywa ekyʼemizabbibbu, paka obwakabaka bwa Kibbumba owebwalibbeerawo.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Era nʼatoola omugaati, ni yeebalya oKibbumba, kaisi nʼaguvunavunamu, nʼawa abeegibe ngʼabakoba ati, “Gunu niigwo omubiri gwange [ogumpaayo okulwanywe. Mukolenge kinu olwa kunjebukirya.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ekiinulo owekyawoire, nʼabawa ekikopo ekyʼenviinyo omu ngeri enanyere eyo, ngʼakoba ati, “Ekikopo kinu niigwo omusaaye gwange ogwasusuka okulwanywe era ogukakasa endagaano ya Kibbumba empyaka.]
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 “Neye obone, oyo ayaba okundyamu olukwe alya na nze ekyokulya oku menza.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Dala oMwana wa Muntu ayaba okufa ngʼowebakitegekere, neye wobe! Omuntu oyo eyamulyamu olukwe ngʼalabire!”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Awo ibo abeegibe ni batandiika okwebuulyangana bati, “Naani kwiswe ayaba okukola ekyo.”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Kale awo ni wabbaawo empaka omu beegi ba Yesu, nga beebuulyangana bati naani kwibo ogubatwala okubba akira ekitiisya.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 OYesu nʼabakoba ati, “Abakabaka bʼabantu abo aBatali Bayudaaya bataka abantu abebafuga babamanye bati babaliku obwezye, era abo abʼobwezye, beeyeta babbeeri baabwe.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Neye inywe timwabba ooti niibo, wazira akiraku okubba owʼekitiisya mwinywe, abbe ooti niiye omutomuto waamu era omwekubbemberi abbe ngʼomuweererya.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Aale akiraku okubba owʼekitiisya niiye aliina? Oyo atyaime okulya, ooba oyo aweererya? Tiyooyo atyaime okulya? Neye nze mwinywe ndi ooti muweererya.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 “Era inywe abantu abasigaire na nze omu bigosi byange,
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 zena mbawa obwezye okufuga obwakabaka nga zena oBbaabba oweyampaire obwezye okufuga,
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 kaisi muliire oku menza yange omu bwakabaka bwange. Era mwalityama oku ntebe egyʼobufugi eikumi na ibiri ni musalira ebika eikumi na bibiri ebya Isirairi emisango.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Awo oYesu nʼakoba oSimooni Peetero ati, “Simooni, Simooni, oSitaani asabire oKibbumba amwikirirye abagezesye okwabula abasa omu babbibabbi ngʼomuntu awasenyentamu engaano.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Neye nze nkusabiire, tiwawaamu okwikirirya. Era owewalimala okwenenya, ogumyanga abeegi abainawo.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Neye oPeetero nʼamukoba ati, “Musengwa, neetegekere okwaba na iwe omu mabbuusu era nʼokufeera aamo na iwe.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Awo oYesu nʼamwiramu ati, “Peetero, nkukobera nti olwatyanu, onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga wankuneegaanira emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Kale awo oYesu nʼababuulya ati, “Owenabatumire nandi ni mwaba nʼomugoba ogwʼempiiya, newankubbaire ebikotiya ebyʼabasabiriri, waire engaito, wabbairewo ekimwadambire?” Ni bamwiramu bati, “Mpaawo naire.”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Kale awo nʼabakoba ati, “Neye atyanu oyo aali nʼomugoba ogwʼempiiya ayabe nagwo, nʼoyo aali nʼekisawo yena ayabe nakyo, era owoobba odamba empiima, otunde ekizwalokyo ogigule.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Ekyo kityo olwʼokubba eKiwandiike ekintumulaku kiti: ‘Bamubaliire aamo nʼabakola ebibbibibbi,’ kiteekwa okutuukirira. Era eBiwandiike ebyo byonabyona ebinkwataku biteekwa okutuukirira.”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Neye ibo abeegibe ni bamukoba bati, “Musengwa, obone aanu tulikuuwo nʼempiima ibiri.” Iye nʼabairamu ati, “Ekyo kimala!”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Awo oYesu nʼawuluka omu kibuga nʼayaba oku Lusozi olwʼeMisaale eMizaituuni ngʼoweyakolanga, era abeegibe ni bamusengererya.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Oweyatuukire omu kifo ekyo, nʼabakoba ati, “Musabe oKibbumba kaisi timwagwa omu bikemo.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Awo oYesu iye nʼabazwaku ni yeeyongerakuuyo katono omumaiso ebigere ooti 30, nʼakoma amazwi nʼasaba oKibbumba,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 ati, “Bbaabba, owoobba ngʼotaka, ontooleku ekipimo ekyokugada okwo, neye iwe ekyotaka niikyo ekyobba okole tinga nze owentaka.” [
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Kaisi awo omalaika nʼazwa omwigulu nʼamubonekera, era nʼamugumya.
43 — ausente —
44 Kale oYesu ngʼali omu bulumi obungi, ni yeeyongera okwegairira ino oKibbumba, era olwotalwe ni lutoonya nga luli ooti gatondo gʼomusaaye agatoonya ansi.]
44 — ausente —
45 Awo oweyasetukire okuzwa omu kusaba oKibbumba, nʼaiza e giri abeegibe, nʼabaajirya nga bagonere olwʼenima egibabbaire nayo.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Kaisi nʼababuulya ati, “Inywe, mugona-bugoni? Musetuke musabe oKibbumba, kaisi timwagwa omu bikemo.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Ala oYesu yabbaire akaali atumula, kaisi ekiyindi kyʼabantu ni kituuka, ngʼomusaiza ogubeetanga bati Yuda eyabbaire omoiza oku beegibe eikumi na babiri akyekudembeire. Kale awo nʼaigerera e giri oYesu okumusugirya ngʼamugwa mu kifubba.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Neye oYesu nʼamubuulya ati, “Yuda, olyamu oMwana wa Muntu olukwe mu ngeri yʼokumusugirya ngʼomugwa mu kifubba!”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Kale awo abeegi ba Yesu owebaboine ekyaba okubbaawo, ni bamubuulya bati, “Musengwa, tubalwanisye nʼempiima?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Era omoiza oku beegi abo nʼatemaku omugalama wa kabona akira obukulu ekitwi ekyʼoku ndiiro nʼamutiicaaku.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Neye oYesu nʼabakoba ati, “Mulekeraawo!” Kaisi nʼakwata oku kinkuyu kyʼekitwi kyʼomugalama oyo, era nʼakiiryawo.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Awo oYesu nʼakoba abakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu, era nʼabantu abakulu omwigwanga ababbaire baizire okumukwata, ati, “Mwizire nga muli nʼempiima nʼemiigo ooti mwaba kukwata muyeekera?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Kale nabuli lunaku naabbanga na inywe omu Yeekaalu, nandi munkwata. Neye kinu niikyo ekiseera kyanywe, era niikyo ekiseera kyʼamaani gʼendikiirya.”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Awo ni bakwata oYesu, ni bamutwala omu nyumba ya kabona akira obukulu, era oPeetero nʼasenjeryaku ngʼalekerekuuwo eibbanga.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Neye owebamalire okukuma ekisiki omu luuga aakati, ni batyama aamo, era oPeetero yena nʼatyama aamo nabo okwota omusyo.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Awo omoiza oku baala ababbaire abaweererya e wa kabona akira obukulu oweyaboine oPeetero ngʼatyaime omusyo e gigumoleka, nʼamwekalikica, kaisi nʼakoba ababbairewo ati, “Nʼomusaiza oyo yena abbanga nʼoYesu.”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Neye oPeetero ni yeegaana ati, “Mukali iwe, omusaiza oyo timmumaite.”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Era nga wabitirewo akaseera katono, omuntu ogondi nʼamubona, era nʼamukoba ati, “Na iwe wena oli moiza kwibo.” Neye oPeetero nʼamwiramu ati, “Musaiza iwe, tiniiye owekiri bbe!”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Tete nga wabitirewo ekiseera kyʼesaawa ooti moiza, omuntu ogondi nʼakakasa ngʼakoba ati, “Dala onu yena moiza oku basengereri ba Yesu olwʼokubba yena Mugaliraaya.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Neye era oPeetero nʼakaalaamira nakimo ino ngʼakoba ati, “Musaiza iwe, timmaite ekyokoba, nze omusaiza oyo timmumaiteku kadi!” Amangu ago, oweyabbaire ngʼakaali atumula, onkoko nʼakookoola.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 OMusengwa waiswe nʼagaluka nʼalingirira oPeetero. Awo oPeetero nʼayebukirya ekibono kya Musengwa, ngʼoweyabbaire amukobere ati, “Olwatyanu onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga waneegaine emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Era awo oPeetero nʼawuluka, era nʼakunga ino.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Awo abasaiza abebabbaire bakuumisirye oYesu, ni bamujooga era nga webamukubba.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Era ni bamubiikaku amaiso, kaisi ni bamukoba bati, “Aale otuwe obunaabbi, naani akukubbire?”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Era ni bamuduula ebintu ebindi bingi ino.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Awo obwire owebwaceire, olukiiko lwʼabantu abakulu omwigwanga, nʼabakabona abakulu, era nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa, ni bakumbaana, kaisi awo ni baleeta oYesu omumaiso gaawe.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Kale ni bamukoba bati, “Otukobere obanga niiwe oKurisito ogubasukireku amafuta.” Neye oYesu nʼabairamu ati, “Nowenabakobera, timwaikirirye,
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 era nʼowenababuulya, timwanjiremu.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Neye okuzwa atyanu, oMwana wa Muntu ayaba okutyama nʼoKibbumba omu kifo kyʼekitiisya eino.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Awo bonabona ni bamubuulya bati, “Ekyoli kutegeeza oti iwe oli Mwana wa Kibbumba?” Iye nʼabairamu ati, “Ngʼowemukolere era ninze oyo.”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Kale awo ni bakoba bati, “Tukaali tutaka obujulizi obundi bwaki? Iswe abananyere ngoyo tuwuliire ngʼatumula.”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.