Atos 17
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs VC
1 Okuzwa omu Firipi, oPawulo nʼabainaye ni batambula okubita omwAnfipooli nʼomwApoloniya, ni batuuka omu kibuga e Sesalonika omwabbaire eikumbaaniro lyʼaBayudaaya.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Ngʼempisaye oweyabbaire, oPawulo nʼayabanga omwikumbaaniro. Era, okumala eSaabbaato isatu ngʼowegyabbaire giiranganaku nʼawanyisyagananga ebiseego nʼabʼomu kibuga ekyo ngʼaijulira eBiwandiike.
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Yabasonzoleranga amakulu gʼeBiwandiike ebyo aamo nʼokukikakasa ati oKurisito yabbaire nʼokubita omu kugada era nʼokuzuukira. Nabakobanga ati, “OYesu onu ogumbakobera niiye oKurisito.”
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 OPawulo nʼoSiira ni bayezya okugaluca abamo oku Bayudaaya abo abamuwulisisyanga, era ni babeegaitaku omu kwikiririrya omu Yesu. Era nʼaBayonaani bangi abatya oKibbumba, oomwo nga mwoteekere nʼabakali abʼekitiisya omu kibuga.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Neye aBayudaaya abasigairewo ni bakwatira oPawulo nʼoSiira engongi. Nʼolwekyo ni basolongayo abantu abʼemyoyo emibbimibbi abayenjerera omu sokooni, ni beerya ekiziima. Olwo ni babacoolesya, ni batandiika okwediimira omu kibuga. Awo ni baalamuka ni balumba ekisito kya Yasoni oPawulo nʼoSiira omu babbaire bacaire, bati babaleete omu bʼobwezye bʼekibuga ekyo babawozesye.
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 Owebatabaajiiryemu, ni bakinkinuca oYasoni onyere nʼabamo oku boluganda abebaajiiryeyo okubatwala eeri abʼobwezye. Babatwalanga webaasyamika bati, “Abantu banu abatabangwire kumpi ekyalo kyonakyona mbanu batuukire nʼaanu,
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 kaisi dala oYasoni nʼabacaaza nʼokubacaaza e wuwe. Banu bonabona bajeemeire amateeka ga Kaisaali nga bakoba bati waliwo okabaka ogondi, ogubeeta nambu Yesu.”
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Abantu abʼomu kibuga aamo nʼabʼobwezye omu kibuga owebawuliire ebibono ebyo, ni basamalala.
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 Neye oluzwanyuma, owebamalire okutoola oku Yasoni nʼabainaye empiiya ngʼomusingo gwʼokweyemerera, ni babateera baabe.
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Olwʼaboluganda okutya bati demba tete abantu baiza okulumba oPawulo nʼoSiira, owekwairugaire, ni babasindika baabe e Bbereya. OPawulo nʼoSiira owebatuukire omu kabuga kʼe Bbereya, ni baaba omwikumbaaniro lyʼaBayudaaya balaabbe ekibono kya Kibbumba.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Atyanu, okutafaananaku ngʼabʼe Sesalonika, abʼe Bbereya ibo babbaire bantu bʼeiwooyo. Era babbaire mairumairu okuwulisisya ekibono kya Kibbumba, ni beekeenenyanga eBiwandiike buli lunaku okukakasa ooba ngʼoPawulo nʼoSiira ebibatumula dala bituuce.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Omu ngeri eyo, bangi oku Bayudaaya ni baikirirya, era nʼaBayonaani bangi, oomwo nga mwotwaliirye abakali abʼebitiisya aamo nʼabasaiza bangi bona ni baikirirya obukwenda obukwata oku Yesu.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 ABayudaaya abʼomu kibuga e Sesalonika owebawuliire bati oPawulo atyanu ali mu Bbereya gyʼalaabba ekibono kya Kibbumba, yona ni baabayo. Owebatuukire, ni batabulatabula abantu ni babacoolesya okwediima.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Amangu ago aboluganda abʼomu Bbereya ni basindika oPawulo oku mwalo, aboluganda abandi nga bamwerekaku, neye ibo oSiira nʼoTemuseewo ni basigala.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Abo abeerekereku oPawulo bamutuuciirye nakimo paka mwAsene kaisi ni bakanga nʼekiragiro okuzwa egiri oPawulo ati oSiira nʼoTemuseewo batire baize bamwegaiteku.
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 OPawulo ngʼali omwAsene akuumire oSiira nʼoTemuseewo, ni kimuluma ino omu mwoyogwe olwʼokubona ekibuga kyonakyona nga kiizulazulaine bifaananyi ebyʼokusinza.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Nʼolwekyo, ngʼali omwikumbaaniro nʼakubbaganianga ebiseego nʼaBayudaaya aamo nʼaBatali Bayudaaya abatya oKibbumba. Era nʼayabanga nabuli lunaku nʼomu katale okutumula nʼabaabbangayo.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Ekyazwiremu, abamo oku beegesi abakagezimuunyu abʼomu bibbula ebibiri, ekimo ekibeetanga bati Beepikuulo nʼekindi bati Basitoiki, ni batanula okumwakanisya. Era ni bakobanga bati, “Tete onu alabankana niki abula nʼekyamaite?” Kaisi abandi ibo ni bakobanga bati, “Kiboneka atumuulirira ku bakibbumba abetutamaite.” Ekyagirire ni batumula batyo, oPawulo yabbaire alaabba bikwata ku Yesu nʼoku kuzuukira.
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Awo abakagezimuunyu abo ni beeta oPawulo okwiza omwAlewopaago, akakiiko kʼaBayonaani akakulu, ni bamukoba bati, “Aaso kaade otukobereku swena oku njegesya empyaka eenu egyotumulaku.
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Ebyotumulaku ebyo titubiwulirangaku, kale tutaka obitusonzolere tubitegeere.”
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 Batumwire batyo olwʼokubba abʼAsene bonabona, aamo nʼabawuli baamu tibakolanga mulimo gundi gwonagwona okutoolaku ogwʼokutumula oku bintu, ooba okuwulisisya biseego ebiyaaka.
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Awo oPawulo nʼayemerera omumaiso gʼabʼakakiiko kʼAlewopaago nʼabakoba ati, “Bantu inywe abʼAsene, mbona dala nga muli banadiini ino.
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Owembaire ntambulatambula omu kibuga kyanywe nga wenekeenenya omu bibbaali egimusinzira, njajiiryemu nʼekyoto ekyʼesadaaka nga kiriku nʼekiwandiike kiti: ‘EERI OKIBBUMBA ATALI OMUMANYE.’ Atyanu, oyo nenca ogumusinza ngʼatimumanye eeri inywe niiye oyo nze ogumbamanyikisya.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 “Niiye oKibbumba oyo eyakolere ekyalo era nabuli kimo ekikirimu. Niiye oyo afuga ebintu byonabyona ebiri omwigulu nʼoku kyalo, era tatyama mu masabo abantu-obuntu agebombeka.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 Mpaawo kintu ekiyeetaaga abantu okumukolerera ooti-so amo aliku nʼekyadamba, olwʼokubba iye niiye awa abantu obwomi nʼomwota ogubayeera. Era, niiye abagabirira buli kantu.
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 Okuzwa omu muntu omoiza oguyasookere okubbumba yakoleremu abantu abʼamawanga agʼengeri nʼengeri kaisi bayezye okukwalaama okwizulya ekyalo okumalaku. Yakolere ebyo ngʼamalire okubagerekera ebiseera ebibamalanga, era nʼokubasalira amansalo gʼebifo ebinanyere omu basenga ngʼobutyami bwabwe.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Era oKibbumba yabikolere kaisi abantu bamunoonie amo ni baanirirya okumamanta bategeere niki ekyali bamusune, waire nga tali yala yala nabuli moiza kwiswe.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Olwʼokubba nti niiye agira ni tubba aboomi, niiye atwezyesya okutambula, era niiye atubbeesyawo. Era, ngʼabamo oku bantu baanywe abayiiya ebikwate owebakitumwire: ‘Swenaswena tuli baanabe.’
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 “Nʼolwekyo, aale ngʼowetuli baana ba Kibbumba, titwaseega tuti iye ali ooti bintu ebibayeesa kuzwa mu zaabbu ooba efeeza ooba amabbaale, ebyo ebifaananyi-obufaananyi abantu ebibeekolara kuzwa mu kuyiiya na bumanyi ebyʼobuntu.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Enyuma eedi, ebyo abantu ebibakolanga olwʼokutamanya kwabwe, oKibbumba tiyabifangaku. Neye atyanu alagira abantu bonabona yonayona egibali okwenenya.
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 Ekyo kityo olwʼokubba yasalirewo olunaku oluyalisaliraku ekyalo kyonakyona omusango omu bwenkanya, okubitira omu muntu iye onyere oguyeerondeire. OKibbumba okukakasa omumaiso gʼabantu bonabona ngʼoyo niiye eyalikola ekyo yalagire na kuzuukiza muntu oyo nago.”
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Awo abʼakakiiko owebawuliire oPawulo ngʼatumula oku kuzuukira, abamo kwibo ni bamunyaiya, neye abandi ibo ni bamukoba bati, “Tutaka weeyongere okutukobera kwekyo omulundi ogundi.”
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Awo oPawulo nʼazwa egibali nʼayaba.
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 Neye era, ni wabbaawo abantu abamo oku babbaire awo abairire oku lubbaalwe, ni baikiririrya omu Yesu. Mwabo niimwo omwabbaire oDiyonisiiyo omoiza oku bʼakakiiko kʼAlewopaago, nʼomukali eriinalye bati Damali, aamo nʼabandi.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.