Atos 13
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH
1 Atyanu, omu kanisa yʼAntiyokiya mwabbairemu abakolanga gwʼokuwa bunaabbi okuzwa egiri oKibbumba aamo nʼokwegesya ebikwata oku kwikiririrya omu Yesu. Mwabo niimwo omwabbairemu oBbalunaba, nʼoSimyoni ogubakaliiryeku erya Mwirugazu, nʼoLuukiyo omubyale wʼe Kuleene, nʼoSawulo, nʼoManayeeni eyakuliire aamo nʼoKerode omufugi era nga balya onswa moiza.
1 Na igreja de Antioquia havia os seguintes profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado “o Negro”; Lúcio, de Cirene; Manaém, que havia sido criado junto com o governador Herodes ; e Saulo.
2 Lumo, nga bali omu kusinza oMusengwa nʼokusiiba, oMwoyo oMutukulye nʼabakoba ati, “Aale munjawulire oBbalunaba nʼoSawulo esaawa eenu, mubatongole okukola ekyo ekinabalondeire okunkolera owenabeeteire.”
2 Certa vez, quando eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem para mim Barnabé e Saulo a fim de fazerem o trabalho para o qual eu os tenho chamado.
3 Kale okusaba nʼokusiiba owekwawoire, ni bateeka oku Bbalunaba nʼoSawulo engalo ngʼakamanyiciryo akalaga okubaawula nʼokubatongola, era ni babateera baabe bakole omulimo gwa Kibbumba.
3 Então eles jejuaram, e oraram, e puseram as mãos sobre Barnabé e Saulo. E os enviaram na sua missão.
4 Ababiri banu, oBbalunaba nʼoSawulo, oMwoyo oMutukulye nga niiye abalungamya awokwaba nʼekyʼokukola, ni baserengeta oku mwalo e Serewukiya, egibakwatiire emeeri, ni bambuka okwaba oku kizinga e Kupulo.
4 Barnabé e Saulo, tendo sido enviados pelo Espírito Santo, foram até a cidade de Selêucia e dali embarcaram para a ilha de Chipre.
5 Owebatuuka eeyo, basibiire mu kabuga kʼe Salamiisi era ni batandiika okwegesyanga abantu baamu ekibono kya Kibbumba, omu makumbaaniro gʼaBayudaaya. Nga bakola ekyo, oYokaana oMaako yaabbanga nabo ngʼomubbeeri waabwe.
5 Quando chegaram à cidade de Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas . E eles tinham João Marcos para ajudá-los no trabalho missionário.
6 Batyo ni basala omu kizinga ekyʼe Kupulo okuzwa oku lubba olumo e Salamiisi paka owebaigukire oku lundi, omu kibuga e Paafo. Awo ni baajiryawo omusaiza oMuyudaaya eriinalye bati, Bbaalu-Yesu, eyabbaire omulogo era onaabbi owʼobubbeyi.
6 Eles atravessaram toda a ilha, chegando até a cidade de Pafos. Ali encontraram um judeu que era mágico e falso
7 OBbaalu-Yesu oyo yabbaire nʼenkolagana nsa ino nʼomufugi owʼekizinga ekyo, oSerugiyo Pawulo omusaiza eyabbaire omulabuki era abona mangu ebintu.
7 Ele era amigo de Sérgio Paulo, o governador da ilha, que era um homem muito inteligente. O Governador mandou chamar Barnabé e Saulo, pois queria ouvir a palavra de Deus.
8 Neye oBbaalu-Yesu eribagaluca omu Luyonaani bati, Erima, nʼagezyaku okubaakanisya ngʼagezyaku okukaisya omufugi okwikiririrya omu Yesu.
8 Mas o mágico Elimas (este é o nome dele em grego ) era contra os apóstolos . Ele não queria que o Governador aceitasse a fé cristã.
9 Awo oSawulo, ogubeeta oPawulo, ngʼaizwire amaani ga Mwoyo oMutukulye, nʼakanulira Erima amaiso, nʼamukoba ati,
9 Então Saulo, também conhecido como Paulo , cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para Elimas
10 “Onawulima iwe, oli ooti Sitaani onanyerenyeere era omulabe wʼobutuukirirye bwonabwona. Oizwire bubbeyi era nʼokulebalebania okwa buli ngeri. Tiwalirekeraawo okugotesya amazima agazwa egiri oMusengwa?
10 e disse: — Filho do Diabo! Inimigo de tudo o que é bom! Homem mau e mentiroso! Por que é que você não para de torcer o verdadeiro ensinamento do Senhor?
11 Aale oMusengwa ayaba okukubonereza, oyaba kufaamu amaiso, omale eibbanga nga toyezya kubona ekitangaala kyʼeisana naire.” Era amangu ago, ekisu nʼendikiirya ni bimususuka oku maiso era ni geebbuunaku. Nʼolwekyo Erima nʼatandiika okumamanta ngʼanoonia omuntu eyamukwataku oku ngalo amubbeere.
11 Agora escute! O Senhor vai castigá-lo. Você ficará cego e não verá a luz do sol por algum tempo. No mesmo instante Elimas sentiu uma nuvem escura cobrir os seus olhos e ele começou a se virar para todos os lados, procurando alguém que o guiasse pela mão.
12 Omufugi oodi oweyaboine ebyo ebibbairewo, tiyasibiremu nʼaikiririrya omu Yesu, olwʼokubba okwegesya okukwata oku Musengwa kwamwewunyisirye ino.
12 Quando o Governador viu isso, creu e ficou muito admirado com os ensinamentos a respeito do Senhor Jesus.
13 Ebyo nga biwoire, okuzwa e Paafo, oPawulo nʼabainaye ni baniina omu meeri eyabasomocerye okwaba omwitwale lyʼe Panfiriya, eeyo ni baiguka okutuuka e Peruga. Nga bali omu Peruga, iye oYokaana Maako nʼabalekawo, nʼairayo e Yerusaalemi.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram da cidade de Pafos até Perge, uma cidade da província da Panfília. Porém João Marcos os deixou e voltou para Jerusalém.
14 Ibo beeyongerayo nʼolugendo, ni batuuka omu kibuga kyona bati Antiyokiya, ekyʼeedi oku nsalo nʼomutala gwʼe Pisiidiya.
14 Eles continuaram a viagem, indo de Perge até a cidade de Antioquia, no distrito da Pisídia. No sábado entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Omusomi wʼebitundu ebibatoolanga omu Mateeka ga Musa nʼomu Biwandiike byʼabanaabbi oweyamalire okubisoma, abakulu bʼeikumbaaniro ni batumira aba Pawulo omuntu abakobe ati, “Baganda baiswe, abba muli nʼobukwenda obwʼokwiryamu amaani obumuli nabwo obumutaka okuwa abantu, mutyo aale mutumule.”
15 Depois da leitura da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , os chefes da sinagoga mandaram dizer a eles: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra para animar o povo, podem falar agora.
16 OPawulo oweyasetukire, nʼagerya nʼengaloye okulaga abantu batege amatwi era nʼatandiika ati, “Baisirairi bainange na inywe abʼamawanga agandi abasinza oKibbumba, kaabbo mumpulisisyeku!
16 Então Paulo se levantou, fez um sinal com a mão, pedindo silêncio, e começou a dizer: — Homens de Israel e todos vocês não judeus que
17 “OKibbumba aBaisirairi ogubasinza yalondere abazeiza baiswe okubba bantube, era nʼabasuuca eigwanga eryʼamaani owebabbaire nga bakaali baizaizana omu kyalo kyʼe Misiri. Oluzwanyuma, nʼabalaga amaanige amabitiriri omu kubatoolayo,
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos antepassados quando moravam na terra do Egito e fez deles um grande povo. Ele os tirou de lá com grande poder
18 era nʼabba nabo omwidungu okumala emyanka ooti 40, ngʼabalabirira nʼokuguminkiriza eneebitya yaabwe embiibbi.
18 e, no deserto, aguentou aquela gente durante quarenta anos.
19 Yabawangulisirye amawanga musanvu agabbaire omu kyalo kyʼe Kanani, nʼagatoolaku eitakali lyago nʼaliwa abantube aBaisirairi ni lisuuka obusika bwabwe.
19 Ele destruiu sete povos na terra de Canaã, e o povo de Israel se tornou dono das terras deles.
20 Ebyo byonabyona byabbairewo okubita omu myanka ooti 450. Era oluzwanyuma lwabyo, oKibbumba nʼabawa abalamuzi okubeekubbemberanga paka omu biseera bya Samwiri, eyabbaire onaabbi.
20 Tudo isso levou uns quatrocentos e cinquenta anos. — Depois disso Deus lhes deu juízes, até o tempo de Samuel.
21 Ekiseera ekyo niikyo aBaisirairi omu bakobeire oSamwiri abalondere omuntu eyaabba okabaka waabwe. OKibbumba niiye okubalondera oSawulo omutaane wa Kiisi, owʼekika kya Bbenyamini, eyabafugiire emyanka 40.
21 Quando o povo pediu um rei, ele lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, para ser rei deles durante quarenta anos.
22 Oweyamutoiremu obwesigwa nʼamutoolaku obwakabaka, nʼabairiryawo oDawudi okubba okabaka waabwe. Era, oDawudi oyo niiye oKibbumba oguyatumwireku ngʼamuwaana ati, ‘Nkivumbwire nti oDawudi omutaane wa Yese musaiza ayabira eino oku kukola ebyo omwoyo gwange ebigusiima. Yatuukiriryanga byonabyona ebintaka akole.’ ”
22 Depois que tirou Saul, Deus pôs Davi como rei e disse isto a respeito dele: “Encontrei em Davi, filho de Jessé, o tipo de pessoa que eu quero e que vai fazer tudo o que eu desejo.”
23 “Kaisi okubitira omu kiizukulu kya musaiza oyo oDawudi, era ngʼekisuubizo owekyabbaire, oKibbumba aleeteire oIsirairi oMulokoli, nga niiye oYesu.
23 Um dos descendentes de Davi foi Jesus, a quem Deus pôs como Salvador de Israel, como havia prometido.
24 NgʼoYesu akaali kuzwayo atandiike omulimogwe, oYokaana oMubatizi yalaabbire eeri buli Baisirairi abamuwuliranga, obukwenda ati bali nʼokwenenya ebibbibibbi byabwe, bababatize.
24 Antes da vinda de Jesus, João Batista anunciou a sua mensagem a todo o povo de Israel, dizendo que eles deviam se arrepender e ser batizados.
25 Era oweyabbaire yatira okumaliirirya omulimogwe, yakobere abantu ati, ‘Abba museega muti ninze oMasiya oyo aiza, ala tininze. Wazira waliwo ankiraku obwezye aali kwiza oluzwanyuma lwange, nze oguntasaanira okusibindula obusibiro bwʼengaitogye.’
25 Mas, quando João estava terminando a sua missão, disse ao povo: “Quem é que vocês pensam que eu sou? Eu não sou aquele que vocês estão esperando. Mas escutem! Ele vem depois de mim, porém eu não mereço a honra de tirar as sandálias dos pés dele.”
26 “Baganda bange era baizukulu ba Ibbulaimu, na inywe abatali bʼaBayudaaya abasinza oKibbumba, obukwenda bunu obukwata oku kulokoka babutumire eeri niiswe swenaswena.
26 Paulo continuou: — Meus irmãos, descendentes de Abraão, e também vocês não judeus que temem a Deus, escutem! Essa mensagem de salvação foi mandada para todos nós.
27 Abantu bʼomu Yerusaalemi aamo nʼabafugi baabwe tibamanyicirye oYesu bati niiye omulokoli, neenu ngʼomu kumusalira omusango gwʼokumukomerera babbaire batuukirirya bibono byʼabanaabbi, ebyo ebibasomanga buli ku Saabbaato.
27 De fato, os moradores de Jerusalém e os seus líderes não entenderam que Jesus é o Salvador. E também não compreenderam as palavras dos livros dos Profetas, que são lidos todos os sábados. Mesmo assim, ao condenarem Jesus, eles estavam cumprindo essas profecias .
28 Newankubbaire nga tibamwajiiryeku nsonga yonayona etuuca omuntu oku gwʼokufa, basabire oPiraato bati baite-bwiti oYesu.
28 E, embora não encontrassem nenhuma razão para condená-lo à morte, pediram a Pilatos que mandasse matá-lo.
29 Nga bamalire okutuukirirya ebyo byonabyona eBiwandiike byʼabanaabbi ebimutumulaku, ni wabbaawo abatoire omulambogwe oku musalabba, ni baguteeka omu magombe.
29 Depois de fazerem tudo o que as Escrituras Sagradas falam a respeito dele, eles o tiraram da cruz e o puseram num túmulo.
30 Neye oKibbumba nʼamuzuukiza,
30 Mas Deus o ressuscitou,
31 era, nʼamala enaku nyingi kunu. Nʼokwebonekesya ni yeebonekesyanga eeri abo e nyumaku eedi abeyatambwire nabo okuzwa omu Galiraaya okuniinaniina e Yerusaalemi kaisi aize bamwitenge. Abo niibo atyanu abamanyikisya oYesu omu bantu bʼomwIsirairi nga babakobera ebimufaaku.
31 e durante muitos dias ele apareceu às pessoas que o tinham acompanhado da Galileia até Jerusalém. Agora essas pessoas são testemunhas que falam a respeito de Jesus ao povo de Israel.
32 “Na iswe swena tuli aanu kubatuucaaku Mawuliro aMasa tuti, ekisuubizo oKibbumba ekiyasuubizire abazeiza baiswe,
32 — E nós estamos aqui para trazer o evangelho a vocês.
33 ekyo ekyʼokuzuukiza oYesu atulokole era atufuge, nkikyo dala yakituukiririirye niiswe abaizukulu baabwe era na inywe abantu abandi nywenanywena. Ekinyere ekyo niikyo ekibawandiikireku omu Zabbuli ensuula eyokubiri ngʼoKibbumba atumula oku Yesu ati:
33 Deus fez agora para nós o que havia prometido aos nossos antepassados: ele ressuscitou Jesus, como está escrito no Salmo número dois: “Você é o meu Filho; hoje eu me tornei o seu Pai.”
34 “Ekikakasa ngʼoKibbumba oweyamuzuukizire okutafa tete kiri mu bibono iye onyere ebiyatumwire ati:
34 — E foi isto o que Deus disse a respeito da ressurreição de Jesus, afirmando que ele nunca seria destruído pela morte: “Eu vou dar a vocês as bênçãos sagradas e certas que prometi a Davi.”
35 Era, nʼomu Zabbuli egendi oDawudi akoba oKibbumba ati:
35 E em outra parte das Escrituras lemos também: “Tu não deixarás que o teu dedicado servo apodreça na sepultura.”
36 “Omu ngeri yonayona, aanu oDawudi yabbaire tiyeetumulaku niiye onyere olwʼokubba iye oweyamalire okutuukirirya omulimo oKibbumba oguyamutegekeire okukola omu biseerabye, yafiire, omulambogwe ni baguliika awali amagombe gʼabazeizabe, era ni guvunda.
36 E Paulo disse ainda: — Na verdade, Davi, no seu tempo, cumpriu os planos de Deus. Depois morreu, foi sepultado ao lado dos seus antepassados e apodreceu na sepultura.
37 Neye iye oyo oKibbumba oguyazuukizire amagino kadi kumulyaku.
37 Mas isso não aconteceu com aquele que Deus ressuscitou. Meus irmãos, todos vocês precisam saber com certeza que é por meio de Jesus que a mensagem do perdão de pecados é anunciada a vocês. Precisam saber também que quem crê é libertado de todos os pecados dos quais a Lei de Moisés não pode livrar.
38 “Nʼolwekyo boluganda inywe nywenanywena, mukitegeere muti okubitira mwekyo oYesu oyo ekiyakolere, ebibbibibbi byanywe bayezya okubibasoniya.
38 — ausente —
39 Okubita mwiye, nabuli amwikiririryamu bamutoolaku omusango gwʼebyo byonabyona ebiyabbengere omumaiso ga Kibbumba, ekintu aMateeka ga Musa ekigakaire okutuuca oku muntu yenayena agaabiraku.
39 — ausente —
40 Aale nʼolwekyo mwegendereze okutagaana obukwenda bwaiswe, kaisi tikyabatuukaku ekyo abanaabbi ekibawandiikire ngʼoKibbumba akoba ati:
40 Portanto, tenham cuidado para que não aconteça o que os profetas disseram:
41 ‘Mwetege, inywe abambityamu amaiso.
41 “Prestem atenção, vocês que zombam de Deus! Fiquem espantados e morram. Pois o que vou fazer agora é uma coisa em que vocês não acreditariam, mesmo que alguém explicasse.”
42 OPawulo nʼoBbalunaba owebamalire okutumula ebyo, ni bawuluka omwikumbaaniro. Abantu ni babasaba baire oku Saabbaato eiririraku beeyongere okubakobera ebibono ebyo.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo da reunião, as pessoas pediram com insistência que eles voltassem no sábado seguinte a fim de falarem sobre o mesmo assunto.
43 Era olukumbaana owerwasansukaine, bangi oku bakumbaaniranga awo, aBayudaaya nʼaBatali Bayudaaya ababbaire baingiire ediini yʼeKiyudaaya, ni basengererya oPawulo nʼoBbalunaba. Omu kulonsya nabo, oPawulo nʼoBbalunaba ni babasisiitira beekalangulire omu kwesiganga Kibbumba eyabakwatiire ekisa.
43 Depois da reunião, muitos judeus e outras pessoas convertidas ao Judaísmo acompanharam Paulo e Barnabé, que falavam com eles e animavam todos para que continuassem firmes na graça de Deus.
44 Oku Saabbaato eyaiririireku, kumpi ooti ekibuga kyonakyona kiweeyo, ni baiza okwikumbaaniro bayezye okuwulisisyaku ekibono kya Kibbumba oPawulo nʼoBbalunaba ekibalaabba.
44 No sábado seguinte quase todos os moradores da cidade foram ouvir a palavra do Senhor.
45 Neye ibo abeekubbemberi bʼaBayudaaya owebaboine ekiziima kyʼabantu ekikwalaime awo, engongi ni gibakwata, ni batandiika okuzumiririra nʼokwakanisya ebyo oPawulo ebyakoba.
45 Quando os judeus viram aquela multidão, ficaram com muita inveja. Então começaram a dizer o contrário do que Paulo dizia e o insultaram.
46 Neye ibo oPawulo nʼoBbalunaba ni bakala amaiso ni babairamu bati, “Kyabbaire kitwetaagisya tusooke tulaabbe ekibono kya Kibbumba eeri niinywe. Neye atyanu nga inywe abanyere owemukigaine era ni mwetwala ngʼabatasaaniire okusuna obwomi obutawaawo, swena tucuukire atyanu owasaya tumuteeka ku Batali Bayudaaya. Abo betubba tukobera obukwenda bunu.
46 Porém Paulo e Barnabé falaram com mais coragem ainda. Eles disseram: — Era necessário que a palavra de Deus fosse anunciada primeiro a vocês que são judeus. Mas, como vocês não querem aceitá-la e acham que não merecem receber a vida eterna, então agora nós vamos anunciar a palavra aos não judeus.
47 Nti ekinyere ekyo niikyo oMusengwa ekiyatulagiire okukola oweyakobere ati:
47 Pois esta é a ordem que o Senhor Deus deu a nós, o seu povo: “Eu coloquei você como luz para os outros povos, a fim de que você leve a salvação ao mundo inteiro.”
48 Ibo abantu aBatali Bayudaaya owebawuliire ebibono ebyo, ni baizula eisangaalo era ni bawuujanga ekibono kya Kibbumba ngʼowekiri ekisa eino. Era, abo bonabona oKibbumba abeyabbaire ategekeire okusuuka abaikirirya baikiririirye omu bukwenda obukwata oku Yesu, obubatuuca oku kusuna obwomi obutawaawo.
48 Quando os não judeus ouviram isso, ficaram muito alegres e começaram a dizer que a palavra do Senhor era boa. E creram todos os que tinham sido escolhidos para ter a vida eterna.
49 Ekibono kya Kibbumba ni kisaalaana omu kitundu kyʼekyalo ekyo mwonamwona.
49 A palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Neye abeekubbemberi bʼaBayudaaya, ni bacoolesya abamo oku basaiza abatyami bʼomu kibuga omwo abakulu era abʼekitiisya aamo nʼabakali abatya oKibbumba era abafuma. Abamo kwabo ni bacoolesya abantu okuyiigaania oPawulo nʼoBbalunaba era ni bababbingirira okuzwa omu kitundu kyabwe.
50 Mas os judeus atiçaram as mulheres não judias da alta sociedade convertidas ao Judaísmo e também os homens mais importantes da cidade. E começaram a perseguir Paulo e Barnabé e os expulsaram daquela região.
51 Nʼolwekyo, oPawulo nʼoBbalunaba niiye okwekunkumulyaku enkungu gyʼoku bigere byabwe ngʼakamanyiciryo akalaga okweyambulya enkolagana nʼabo abababbingire, batyo ni beeyabira omwIkoniya.
51 Então os apóstolos sacudiram a poeira das suas sandálias, em sinal de protesto contra eles, e foram para a cidade de Icônio.
52 Ebyo nga biri awo, eenu abaikirirya ba Yesu ababbaire omwAntiyokiya ni beeyongeranga okwizula eisangaalo, oMwoyo oMutukulye nga wabawa amaani.
52 E os cristãos de Antioquia continuaram muito alegres e cheios do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.