Atos 17
Vit'eegwijyąhchy'aa Vagwandak Nizįį (GWINT) vs VC
1 Paul ts'ą' Silas haa Amphipolis ąįįts'ą' Apollonia kwaiik'it gwachoh gwideetaa giin'oo k'eegii'oo dąį', Ąįįtł'ęę Thessalonica kwaiik'it gwachoh k'eegii'oo. Izhik zhat Jews nąįį tr'igiinkhii zheh goo'aii.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Izhik Paul Jews nąįį tr'igiinkhii zheh gwats'ą' haazhii, nats'ąą gwehkįį khit dee'in chy'ąą gwik'it t'ii'in. Jews nąįį Neegwaazhii Drin tik gwagwaanchy'aa datthak zhat ninidik, Vit'eegwijyąhchy'aa viginjik danakhwatł'oo eech'ǫąąhtan eenjit.
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Gwadanakhwatł'oo gwizhit łyaa gwinzii, Christ khaiinjich'iheedhat, gwinyąą eenjit gavaa gwaandak. “Nijin niindhat tł'ęę, chan neegweheendaii, gwiinyą'. Jii Jesus, adan nilįį t'ee Christ nilįį t'inchy'aa veenjit nakhwaa gwaldak.” Paul gavahnyąą.
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 Jews lat nąįį Paul ts'ą' Silas haa deeginyąą gook'injigighik ts'ą' datthak goohaa łagaajil, tr'injaa chil'ee lęįį nąįį ts'ą' Greek gwich'in nąįį haa datthak Vit'eegwijyąhchy'aa ts'ą' khagidiinjii gwiizhit gwik'injigiighit goodlit.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Gaa zhat Jews lat nąįį, juu Jesus k'injigiighit kwaa nąįį deegii'in geenjit gootr'igii'ee ts'ą' goots'ą' shoo ginlii kwaa lęįį nąįį Jesus k'injigiighit gaadlit geh'an. Kwaiik'it gwachoh gwizhit dinjii tr'aanduu nąįį gwitr'it t'agwah'in kwaa ts'ą' zhyąą tąįį gwinjik niilzhii nąįį datthak khaihłan nigiinlii. Ąįįtł'ęę gwint'aii gootee giginkhii. Kwaiik'it gwich'in nąįį datthak gook'įį gwanlii giłtsąįį. Ąįįtł'ęę dinjii Jason oozhii vizheh gigiinghaa ts'ą' ginleegaanaii haa nihdeetreegwigwihiiłtik, Paul ts'ą' Silas haa kagantii t'igii'in. Kwaiik'it gwats'ą' k'eedeegwaadhat nąįį ts'ą' nagoogahahchyaa geenjit.
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 Gąą nijin googwagwah'ąįį kwaa dąį', Jason chan ts'ą' juu Jesus k'injigiighit nąįį haa chagahaaluu. Ąįįtł'ęę kwaiik'it gwachoh k'eedeegwaadhat nąįį ts'ą' nagoogiinlii, ts'ą' gwintł'oo ginyąą haa gwint'aii gazhral, “Jii dinjii nąįį haa dząą gwats'ą' gahaa'oo łyaa gwintł'oo dinjii nąįį haa nigwigwii'ąįį. Kwaiik'it gwachoh gwa'an neegihii'oo datthak dinjii nąįį eenjit gwiizųų gwagwahtsii. Ąįįts'ą' juk diikwaiik'it chan k'eegii'oo.
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 Jii dinjii Jason, nąįį haa gwigwich'įį ts'ą' gook'ąąhtii. Diik'eedeegwaadhat choh Caesar va-law łeegahnaii t'igii'in. Caesar diik'eedeegwaadhat t'inchy'aa kwaa. Dinjii, Jesus oozhii, ąįį diik'eedeegwaadhat (king) nilįį, ginyąą.” Jews juu Jesus k'injigiighit kwaa nąįį jyaa diginyąą.
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Dinjii zhat dilk'ii nąįį ts'ą' dinjii datthak gook'įį goodlit ts'ą' gwint'aii gazhral.
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 Jason ts'ą' dinjii yaa t'inchy'aa nąįį haa larąą idigeenjit nigiinlii googiłtsąįį. “Nijin Paul ts'ą' Silas haa neegahoo'oo ji', nakhwalaraa nakhwantł'eeneereheelyaa,” googahnyąą. Ąįįtł'ęę Jason, ts'ą' juu yaa t'inchy'aa nąįį haa datthak ineegiinjik.
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Tǫǫ nagwaanąįį googwahkhan, juu zhat Jesus k'injigiighit nąįį Paul ts'ą' Silas haa Berea kwaiik'it gwats'ą' nagąąhchįį. Nijin zhat k'eegii'oo dąį', Jews nąįį tr'igiinkhii zheh gwats'ą' gahaa'oo.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Izhik Jews t'inchy'aa nąįį Thessalonica Jews nąįį andaa ts'ą' ch'agoołk'įį. Łyaa Paul ts'ą' Silas haa goots'ą' Gwandak Nizįį haa giginkhii, shoo giinlii haa ch'agoołk'įį, łyaa Gwandak Nizįį tr'ootth'ak giindhan geh'an. Ąįįtł'ęę drin gwiteegwagwaanchy'aa K'eegwaadhat ginjik danahootł'oo ąįį agwagwaa'e', Paul łi'deegwidlii haa gwaandak t'inyąą ji', gaagoondaii, giindhan.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Jews lęįį nąįį, ts'ą' Greek tr'injaa gwintsii veegoo'aii lęįį nąįį, ts'ą' Greek dinjii lęįį nąįį datthak haa Jesus k'injigiighit gaadlit.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 Nijin Jews Thessalonica kwaiik'it gwich'įį nąįį, Paul Vit'eegwijyąhchy'aa viginjik Berea kwaiik'it gwizhit chan eegwaandak, gwinyąą gwigwiitth'ak dąį', zhat gwats'ą' gahaajil. Dinjii lęįį nąįį dagats'ąįį nigiheelyaa, ąįį haa giits'ą' nich'itsahahthat eenjit.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Gaa khants'ą' juu Jesus k'injigiighit nąįį Paul chųų choh vee shriit'agwahthee gwa'an gwats'ą' nigiiyąąhchįį. Silas, Timothy haa zhrįh Berea gaadii.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Dinjii lat nąįį Paul haa gahaajil. Athens kwaiik'it gwachoh tr'ihchoo haa gwats'ą' datthak giiyaa niinjil. “Silas, Timothy haa khants'ą' dząą shats'ą' gihee'al. Jyaa dagavoohohnjyaa yuu.” gavahnyąą. Ąįįtł'ęę giiyiiłęęhoojil k'iinjik Berea kwaiik'it gwits'ee goohoojil.
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 Paul Athens kwaiik'it gwachoh t'inchy'aa, izhik Silas, Timothy haa nool'in, gwiizhit łyaa gwintł'oo tr'igwidii, zhat kwaiik'it gwachoh dinjii nąįį ch'ik'itiltsį' łyaa lęįį gii'įį gwąąh'in geh'an.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Ąįį geh'an Jews tr'igiinkhii zheh gwizhit Jews giinlii kwaa gaa Vit'eegwijyąhchy'aa ts'ą' khagidiinjii nąįį ts'ą' Jews nąįį haa gwintł'oo ts'ą' ginkhii. Gąą drin gwiteegwagwaanchy'aa chan kwaiik'it gwatł'an ch'arookwat zheh goodlii gwa'an ninidik. Izhik juu dinjii zhat gwits'eehiidal nąįį haa gwintł'oo ginkhii.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Ąįįtł'ęę dinjii nąįį tr'igiiyoiidlii geh'an gwint'aii giidii ginkhii. Ąįį goolat nąįį dinjii Epicurus oozhii geech'ǫąąhtan k'injigijii. Goolat nąįį chan Stoic gwich'in nąįį geech'ǫąąhtan k'injigijii, “Jii juu dinjii dee zhyąą khit ginkhii, diinaa gwahaandak gwik'eegwandaii?” goolat nąįį nyąą.
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Ąįįts'ą' Paul goonjik ts'ą' kwaiik'it gwachoh gwats'ą' k'eedeegwaadhat nąįį Areopagus goozhii ąįį nąįį taih Mars kat łigiiljil nąįį ts'ą' nigiiyąąhchįį, ts'ą' jyaa nyąą, “Jii ginjik k'eejit haa geech'ǫąąhtan. Ąįį eenjit gwinzii diinaa gwandak, łyaa gaagoondaii gwiindhan.
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Jii jidii ch'ijuk t'inchy'aa geeginkhii, ąįį łyaa tth'aii hee gwehkįį tr'igwiitth'ak kwaa. Nats'ąą deegwinyąą t'igwinyąą łyaa gaagoondaii gwiindhan,” giiyahnyąą.
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 (Athens gwich'in nąįį ts'ą' ch'adanh nahkat gwich'in nąįį haa, zhyąą drin gwiteegwagwaanchy'aa gwiriitth'ak kwaa geegiginkhii ts'ą' chan googoołk'įį haa gwizhrįh goohaa drin neegwiidhak nąįį t'inyąą.)
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Paul, Areopagus nąįį ts'ą' nadhat ts'ą' jyaa nyąą, “Athens Gwich'in ǫhłįį ts'ą' łyaa nihłehjuk datthak gwintł'oo gwik'injuhkhit nakhwał'in.” none|src="cn02136b.tif" size="span" copy="©1978 David C. Cook Publishing Company" ref="ACT 17.22"
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Nijin gwa'an nakhwavit'eegwijyąhchy'aa nąįį ts'ą' khadagohjii goodlii kwaii datthak, gwąął'in dąį'. Nakhwavit'eegwijyąhchy'aa nąįį ch'ihłak ts'ą' ataiinjii tr'ahtsii deek'it, gwakat nin deerahchik, ataiinjii eenjit, ąįį nał'in. Ąįį vakat jyąhts'ą' ginjik danakhwatł'oo. ‘Jii ataiinjii tr'ahtsii deek'it vit'eegwijyąhchy'aa vaagwiindaii kwaa eenjit t'inchy'aa,’ gwinyąą. Ąįį Vit'eegwijyąhchy'aa vats'ą' khadagohjii, gąą vaakhwandaii kwaa, ąįį geenjit juk veenjit nakhwaa gwahaaldak t'ihnyąą.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 Ąįį Vit'eegwijyąhchy'aa jii nan ts'ą' vakat jidii goodlii datthak gwiłtsąįį. Zheekat, nankak haa gwats'ą' k'eegwaadhat nilįį. Dinjii yeenjit zheh gwiłtsąįį, izhik gwizhit gweheechy'aa eenjit, gąą zheh gwat'aahchy'aa kwaa t'inchy'aa.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 Ąįįts'ą' chan jidii datthak di'įį. Jidii dinjii yiłtsąįį, ąįį chan t'aahchy'aa kwaa t'inchy'aa. Adan t'ee nin datthak gwandaii ts'ą' dazhak iłtsąįį ts'ą' dinjii nąįį jidii t'eegąhchy'aa datthak goots'an iłtsąįį t'inchy'aa.
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 Tr'ookit dinjii ch'ihłak iłtsąįį, ąįį yats'an dinjii nihłich'ijuk t'inchy'aa nąįį iłtsąįį. Ąįįtł'ęę nankak nihła'adan datthak gwigweheechy'aa giviłtsąįį. Jii gwehkįį ninghit dąį' gwanaa dinjii gweheechy'aa giveenjit gwinzii gwiłtsąįį. Ąįįts'ą' nihła'adan nankak googweheelyaa. Izhik gwiteegagahąąnchy'aa ts'ą' gwigweheechy'aa ts'ą' gwigweheendaii, gavoonyąą eenjit.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Jii jyaa diizhik gwik'iighai' dinjii nąįį giiyankeegwahah'yaa ts'ą' duulee giiyankeeheetrat haa gigwiihah'aa. Googaa Vit'eegwijyąhchy'aa łyaa diineeghaii niighit kwaa t'inchy'aa t'oonchy'aa.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Dinjii ch'ihłee jyaa nyąą gwik'it,
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 “Łyaa dinjii nąįį larąą daatsik (gold), ch'iitsii daagąįį (silver), kii haa vit'eegwijyąhchy'aa idigeenjit gahtsii. Ąįį łyaa Vit'eegwijyąhchy'aa t'inchy'aa kwaa. Jii jyąhts'ą' ninjich'aradhat gishrigwąąhchy'aa kwaa, Vit'eegwijyąhchy'aa vigii tr'inlii geh'an.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Gwehkįį dinjii Vit'eegwijyąhchy'aa haandaii kwaa dąį', k'eegwiichy'aa tr'agwaanduu t'iginjik, ąįį geenjit k'eegwiichy'aa t'ii'in kwaa. Gaa juk nijin gwa'an datthak nakhwatr'agwaanduu ts'an łihts'eedǫǫ'ee ts'ą' shik'eegohthat Vit'eegwijyąhchy'aa dinjii nąįį datthak jyaa ahnyąą.
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 Diitr'agwaanduu gwats'an łihtseedaroo'ee Vit'eegwijyąhchy'aa vats'ą' diinoonyąą, dinjii datthak nijin drin Ch'aroahkat Drin gwigwiiłkįį, izhik vandaa narahaazhyaa geh'an. Ch'adąį' ąįį dinjii yeenjit gwinzii ch'oohahkat igwiiłkįį. Ąįįt'ee nijin niindhat tł'ęę, gwandaii neeyiłtsąįį. Ąįį haa dinjii datthak ts'ą' gwik'eech'įįłtii, ‘nats'ąą deehishi'yaa,’ diinyą' chy'ąą, ąįį gwik'it t'iizhik.” Paul gavahnyąą.
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Nijin Paul, dinjii niindhat neegwiindaii, nyąą, giiyiitth'ak dąį', łyaa dinjii lat nąįį gwintł'oo giiyeedlaa. Gąą ch'izhii dinjii nąįį, “Ąįį chan ji' diinaaneegwandak naroonyąą.” giiyahnyąą.
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Ąįįtł'ęę Paul nihłaa łagaajil gihłeehoozhii.
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 Dinjii lat nąįį giiyahaajil ts'ą' Jesus k'injigiighit. Gootee dinjii ch'ihłee Dionysius oozhii, Areopagus k'eedeegwaadhat nąįį ch'ihłee nilįį. Izhik chan tr'injaa Damaris oozhii ąįįts'ą' ch'izhii dinjii shriit'aanchy'aa nąįį haa datthak Jesus k'injigiighit gaadlit.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.