Lucas 6
Golin New Testament (GVF_WBT) vs VC
1 Ena Sare kaun ta Yesu dodal yaalungwa gul suna kol ware ongwa. Ongure gawliman kobe milin taw ule olanin pawlere nongwa. Iru nongwa mere Yuda kile kaman ka, “Main para paimua,” dungwa paangwa.
1 Em dia de sábado, Jesus atravessava umas plantações; seus discípulos iam colhendo espigas {de trigo}, as debulhavam na mão e comiam.
2 Iru nongure Parasi kobe taw mile iru dungwa, “Na ibal kobe kile kaman ka, ‘Sare kaun kal ta iru erekio,’ manaa dibingare, tameran Sare kaun kal iru kwi ereme?”
2 Alguns dos fariseus lhes diziam: Por que fazeis o que não é permitido no sábado?
3 Dungure Yesu ka iru di tongwa, “Debiti te ibalin kobe kenan gule kal erungwi, i ka pore kere pirekeno? Piringirawe.
3 Jesus respondeu: Acaso não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os seus companheiros;
4 Yalini God ka main ogu ala pire komina birete God tongure kanungwa, ‘No,’ dungwa ire nere ibalin kobe tongure para nomua. Nomba komina birete i ka main kenin erungwa yal kobe nongwa paamba, ibal imore nomia ena na ibal kobe kile kaman ka si keli simua.”
4 como entrou na casa de Deus e tomou os pães da proposição e deles comeu e deu de comer aos seus companheiros, se bem que só aos sacerdotes era permitido comê-los?
5 Dire ka ta iru dungwa, “Na U Ibal Obinga Yal, Sare kaun na kobaan miliga paamua.”
5 E ajuntou: O Filho do Homem é senhor também do sábado.
6 Ena Sare kaun ta i, Yesu ka main ogu ala pire ka main nil si tongure, yal ta aan wen kol kebil sungure milungwa.
6 Em outro dia de sábado, Jesus entrou na sinagoga e ensinava. Achava-se ali um homem que tinha a mão direita seca.
7 Yuda ka main nil si tongwa yal kobe te Parasi kobe taw bole mile, ka di mere si Yesu terala di pirere, Sare kaun Yesu yal ta aa te wai ere tenam mo, tekenam mo, nai kane milungwa.
7 Ora, os escribas e os fariseus observavam Jesus para ver se ele curaria no dia de sábado. Eles teriam então pretexto para acusá-lo.
8 Yalin kobe iru nomanin si pirungwa Yesu pirere, iru di aan kebil sungwa yal tongwa, “I ale suna abili u ale milo.” Dungure alere u suna abila milungwa.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse ao homem que tinha a mão seca: Levanta-te e põe-te em pé, aqui no meio. Ele se levantou e ficou em pé.
9 Milungure Yesu iru di nai kane milungwa yal kobe tongwa, “Na ka sirin bile i terala i maan di na to. Na ibal kobe kile kaman ka, takal waa dungwa pirine? Sare kaun kal wai erabin mo, kal piril sungwa erabine? Ibal aa ki di terabin mo, si gule terabine?”
9 Disse-lhes Jesus: Pergunto-vos se no sábado é permitido fazer o bem ou o mal; salvar a vida, ou deixá-la perecer.
10 Dire kane kole kole ere tena kanere, iru di aan kebil sungwa yal tongwa, “I anin dire do.” Dungure erungure, aan kwi u wai ongwa.
10 E relanceando os olhos sobre todos, disse ao homem: Estende tua mão. Ele a estendeu, e foi-lhe restabelecida a mão.
11 U wai omba, yalin kobe den gulere diria ere iru dungwa, “Yesu takal ere terabine?”
11 Mas eles encheram-se de furor e indagavam uns aos outros o que fariam a Jesus.
12 Ena kaun iray Yesu ana di God terala dire pi kamin kuul ongwa. Pi milere ana di milungwa di milungwa, ena kamin taangwa.
12 Naqueles dias, Jesus retirou-se a uma montanha para rezar, e passou aí toda a noite orando a Deus.
13 Taangure are nol erungure, gawlima kobe di u ku bilere gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan paale suna ere ire, “Nusi erungwa ongwa yal kobe, Aposel milinwa,” dire kaan ye tongwa.
13 Ao amanhecer, chamou os seus discípulos e escolheu doze dentre eles que chamou de apóstolos:
14 Yalin kobe kaan iru paangwa, ta Saimon kaan kwi Pita ye tongwa, ta Pita kebin Endiru, sui Yemis te Yon bole, ta Pilipi, ta Batolomiu,
14 Simão, a quem deu o sobrenome de Pedro; André, seu irmão; Tiago, João, Filipe, Bartolomeu,
15 ta Matyu, ta Tomas, ta Alpias wan Yemis, ta yobilaan bilungwa yal Saimon,
15 Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu; Simão, chamado Zelador;
16 ta Yemis wan Yudas, ta bale taal sungwa yal kaan Yudas Isikerio.
16 Judas, irmão de Tiago; e Judas Iscariotes, aquele que foi o traidor.
17 Ena Yesu te gawlima kobe bole kamin kuul pisere wi ime pire banin ta wai dungwa ale milungure, gawlima kobe taw binanbile bole para milungwa. Milungure Yudia gariba gul ibal ire, te Yerusalem gariba gul ibal ire, te pirin nil ai sutan Tayan te Saidon ibal ire,
17 Descendo com eles, parou numa planície. Aí se achava um grande número de seus discípulos e uma grande multidão de pessoas vindas da Judéia, de Jerusalém, da região marítima, de Tiro e Sidônia, que tinham vindo para ouvi-lo e ser curadas das suas enfermidades.
18 te ibal binanwenbile iru Yesu ka dungwa pirala dire, te nibil erungwa u wai nama dire, u ku bile milungwa. Sia digan ibal den miriin suna milungure taalime ere ibalin kobe tongure, ena ibalin kobe Yesu milungwa gul ungure, aa te wai ere tongwa.
18 E os que eram atormentados dos espíritos imundos ficavam livres.
19 God yobilaan bile tongure Yesu nibil erungwa ibal aa te wai ere tomia, ena ibal para Yesu galsuna aa terala dungwa.
19 Todo o povo procurava tocá-lo, pois saía dele uma força que os curava a todos.
20 Ena Yesu gawliman kobe tena kane mile iru di tongwa, “I ibal kobe kalkan aa te nekinga miriin paimua. Paire God kenin ere ke milungwa gul pi suna milinwa.
20 Então ele ergueu os olhos para os seus discípulos e disse: Bem-aventurados vós que sois pobres, porque vosso é o Reino de Deus!
21 I ibal kobe malia kenan gulungwa miriin paimua. Paire God kwi aine dinangure, inanga kuunin biinamua. I ibal kobe malia kay miinga miriin paimua. Paire waa gulanwa.
21 Bem-aventurados vós que agora tendes fome, porque sereis fartos! Bem-aventurados vós que agora chorais, porque vos alegrareis!
22 Na U Ibal Obinga Yal, i ibal kobe nomanin pire na tenanga, ena ibal den ki ye i tere, te nigi nagi de i tere, te ka su gale i tere, te i kaanin di ime ere ibal iru ere i tenangwa, i miriin painamua.
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem, vos expulsarem, vos ultrajarem, e quando repelirem o vosso nome como infame por causa do Filho do Homem!
23 God kamin mina tobe bil ta eme i tenamia, wai wen pire miinin mayo. Gain giil pire i tenangwa mere, goma wen ibalin kobe sanamoi iru ere God ka kebe yal tomua.
23 Alegrai-vos naquele dia e exultai, porque grande é o vosso galardão no céu. Era assim que os pais deles tratavam os profetas.
24 Dimba i ibal kobe malia kul gal bona aa te nenga, eke, miriin pirie. I kalkan para kaya nengiwe.
24 Mas ai de vós, ricos, porque tendes a vossa consolação!
25 I ibal kobe malia nere kuubinin maanga, eke, miriin pirie. I kenan bil gule milanwa. I ibal kobe malia waa gulungwa, eke, miriin pirie. I muun bile kay miinanwa.
25 Ai de vós, que estais fartos, porque vireis a ter fome! Ai de vós, que agora rides, porque gemereis e chorareis!
26 Ibal kobe ka wai di tere deminin si i tomba, eke, miriin pirie. Goma wen ibalin kobe sanamoi ka iru di ka kebe yal kiibe tomua.
26 Ai de vós, quando vos louvarem os homens, porque assim faziam os pais deles aos falsos profetas!
27 “Ena na ka ta di terala piro. I kayminin ibal den miriin tere te den ki ye i tongwa ibal, i kal wai ere ibalin kobi to.
27 Digo-vos a vós que me ouvis: amai os vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam,
28 Ibal kobe gain ka si i tenamba, i ka wai dire maki ye to. Ibal kobe gaynin giil pire i tenangwa, ibalin kobe kaan gale pile dire ana di God to.
28 abençoai os que vos maldizem e orai pelos que vos injuriam.
29 Yal ta i pawnin mina i sinangwa, i pawnin kole maa di to. Yal ta i gwi gal inangwa, ena galsuna para irala dungure, ‘Iyo,’ di to.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra. E ao que te tirar a capa, não impeças de levar também a túnica.
30 Yal ta ‘Kalkan na to,’ kaan dinangwa, ena i wiina ere to, te yal ta i kalkan inangwa, ‘Kwi maan na to,’ dikio.
30 Dá a todo o que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho reclames.
31 Ibal kobe kal wai ere na tenama di piranga mere, ena i iru ere ibal kobe to.
31 O que quereis que os homens vos façam, fazei-o também a eles.
32 “Ye nenga ibal tawle den miriin tenanga, ena God wai pire maki ye na tenama di pirino? Tamama. Kal digan ere taalime erungwa ibal den miriin tere maan tomua.
32 Se amais os que vos amam, que recompensa mereceis? Também os pecadores amam aqueles que os amam.
33 Ibal kobe kal wai ere i tongwa mere, maan iru tawle kal wai ere tenanga, ena God wai pire maki ye na tenama di pirino? Tamama. Kal digan ere taalime erungwa ibal, kal main iru pire ere waremua.
33 E se fazeis bem aos que vos fazem bem, que recompensa mereceis? Pois o mesmo fazem também os pecadores.
34 I ibal kobe mile, ‘Yal ta kalkan teralga ena yalini maan kirara na tenamua,’ dire i yalin kobe iru tawle kalkan tenanga, ena God wai pire maki ye na tenama di pirino? Tamama. Kal digan ere taalime erungwa ibal kal ta tongwa mere, maan iru na tenama di pire ena tomua.
34 Se emprestais àqueles de quem esperais receber, que recompensa mereceis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 I kal iru eranga pisero. I kayminin ibal den miriin tere kal wai ere to. Kal ta tenanga ena pirin pai na tenama dire, ka dagi dikio. Kal iru eranga aibe tobe bil i tenangure, Kamin Singaba God wan abilin i milanwa. Ibal kobe kalkan ire wai pire maki ye tekere, te kalkan inin aa te nongwa, God aa ki di ibalin kobi tomia, ena tobe bil i tenangure, yalini wan abilin i milanwa.
35 Pelo contrário, amai os vossos inimigos, fazei bem e emprestai, sem daí esperar nada. E grande será a vossa recompensa e sereis filhos do Altíssimo, porque ele é bom para com os ingratos e maus.
36 Abe kamin mina milungwa piranin pai ibal tongwa mere, i para iru ere to.
36 Sede misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 “I ibal kobe kane birun bale manin bale tekinanga mere, God birun bale manin bale i tekenamua. Te i ibal kobe kane pirin pai tekenanga mere, God pirin pai i tekenamua. Te i ibal kobe kane pirin gule tenanga mere, God pirin gule i tenamua.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; perdoai, e sereis perdoados;
38 I kalkan obin si ibal tenanga, ena God obin si i tenamua. Tenangwa kalkan binanbile i tenangure, gal maa muulungwa mere i tenamua. I ibal kobe kalkan ere tenangwa mere, God para iru maan i tenamua.”
38 dai, e dar-se-vos-á. Colocar-vos-ão no regaço medida boa, cheia, recalcada e transbordante, porque, com a mesma medida com que medirdes, sereis medidos vós também.
39 Ena Yesu ka di bile dire iru di tongwa, “Omilin sigi dungwa yal sutan aan aa tere awli nangwa ena yal sui ereko maul ali sagu dinamua.
39 Propôs-lhes também esta comparação: Pode acaso um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Ka nil sungwa gaan kobe ka nil si tongwa yal yaa ime ta sinangwa, tamama. Dimba ka nil sungwa gaan kobe sikul kaya di piseramia, ena ka nil si tongwa yal kuunin painamua.
40 O discípulo não é superior ao mestre; mas todo discípulo perfeito será como o seu mestre.
41 “Bili mege ta i enin kobe omilin ali dungwa i kaninba, bili bilkaw ta i omilin ali dungwa, tameran inin kanekine?
41 Por que vês tu o argueiro no olho de teu irmão e não reparas na trave que está no teu olho?
42 Ka ta iru sirin bile enin kobe tenga, ‘Yalkuno, bili mege ta i omilin ali pi dungwa, i mena ere i teralo?’ Dinba, bili bilkaw i omilin ali pi dungwa we. I miriin kaale tongwa yal milingiwe. Bili bilkaw i inin omilin ali dungwa goma i mena ero. Eranga ena kanere bili mege i enin kobe omilin ali dungwa, i mena eranga painamua.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Deixa-me, irmão, tirar de teu olho o argueiro, quando tu não vês a trave no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e depois enxergarás para tirar o argueiro do olho de teu irmão.
43 “Eri ta wai dungwa i milin kulungwa ki erekungwa eri dimua. Te eri ta piril sungwa i milin kulungwa ki erungwa eri dimua.
43 Uma árvore boa não dá frutos maus, uma árvore má não dá bom fruto.
44 Eri dungwa i kananga wai dim mo, piril sim mo, ena milin kananga piranwa. Eri digan galan yongwa akola painangure yu nekire, te suul ta girepe milin painangure ule nekinanwa.
44 Porquanto cada árvore se conhece pelo seu fruto. Não se colhem figos dos espinheiros, nem se apanham uvas dos abrolhos.
45 Yal dorimil milungwa nomanin suna ali wai pai dungure, kal wai ere ka wai dinamua, te yal digan milungwa nomanin suna ali ki ere dungure, kal digan ere ka digan dinangwa paimua. Nomanin suna paangwa mere ka iru dinangwa paamua.
45 O homem bom tira coisas boas do bom tesouro do seu coração, e o homem mau tira coisas más do seu mau tesouro, porque a boca fala daquilo de que o coração está cheio.
46 “I ibal kobe mile, ‘Yesu Singabo,’ iru di na tenba, tameran ka di i tega mere wiina erekine?
46 Por que me chamais: Senhor, Senhor... e não fazeis o que digo?
47 Ibal kobe na miliga gul ure na giranan wiina pai tenangwa, ena yalini milungwa mere main di maribe ere terala piro.
47 Todo aquele que vem a mim ouve as minhas palavras e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Yal ta ogu iru kiingwa mere yalini iru milemua. Yal i ogu main balere ogu dimin wai gul ogu kiimua. Kiimia ena nimin sire nil simba, ogu mama wen kiingwa si suule erekimua.
48 É semelhante ao homem que, edificando uma casa, cavou bem fundo e pôs os alicerces sobre a rocha. As águas transbordaram, precipitaram-se as torrentes contra aquela casa e não a puderam abalar, porque ela estava bem construída.
49 Dimba yal ta na giranan wiina pai tekenangwa, ogu main wai balekire ogu dimin digan gul ogu kiingwa mere, yalini iru milemua. Nimin sire nil simia, ena ogu gin taran si suule eremua.”
49 Mas aquele que as ouve e não as observa é semelhante ao homem que construiu a sua casa sobre a terra movediça, sem alicerces. A torrente investiu contra ela, e ela logo ruiu; e grande foi a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.