Lucas 20
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI
1 Jare metei ara Jesús oporomboe oi Tumpa jo pe, jare omombeu joco pe ñogüɨnoi vae reta pe ñee icavi vae. Jayave yogüeru vi joco pe sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta jare tenta pegua reta itenondegua reta.
1 Veya ta Jesu in Tafaror Bar run ma sabuw i’obaiyih Tur Gewasin binan hima hinonowar, basit firis ukwarih, ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in bairi hina
2 Jayave jae reta jei Jesús pe:
2 Jesu hibatiy. “Kuo anowar, a fair menane ibai iti bowabow kusisinaf? Naatu iti fair i yait it?”
3 Jayave Jesús jei chupe reta:
3 Jesu iyafutih eo, “Bo ayu’ubo kwa abibatiyi.
4 ¿Quia pa ombou Juan oporombobautiza vaera? ¿Tumpa pa ombou? ani ¿ɨvɨ pegua reta pa ombou? —jei.
4 John fair i menane bai sabuw bapataito itih, God biyanane ai sabuw biyahine? Kwao anowar.”
5 Jayave jae reta jei oyoupe:
5 Baise sabuw hikasiy taiyuwih hitatabir hima hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? God biyanane tanao, boro nao, ‘Bo aisim John bibinan men kwaitumitum.’
6 Erei yae yave: Ɨvɨ pegua reta co ombou, opaete tenta pegua reta ñandeapita ita pe ñandeyuca. Echa jae reta güɨrovia Juan co jae metei Tumpa iñee omombeu vae —jei reta.
6 Naatu sabuw biyahine fair bain tana rouw tanao, iti sabuw rau’ay gagamin tema’am boro kabayamaim hinarabit, anayabin etei tibitumatum John i God ana dinab orot ta.”
7 Jae rambue jei reta Jesús pe:
7 Iti na’at hio sawar, basit hiya’afut hio, “Aki men aso’ob John ana fair menane bai.”
8 Jayave Jesús jei ye chupe reta:
8 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman au fair menane abai abowabow boro men anao kwananowar.”
9 Jayave Jesús omboɨpɨ ye imiari joco pe ñogüɨnoi vae reta pe omojaanga reve.
9 Naatu Jesu sabuw oroubonamaim iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bow, ana ai grape tanum naatu sabuw masaw bowayah afa tubunih hima hikaif, i ef yok bai nanawanamih in.
10 Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou metei jembiócuai co iporúa reta pe, jae reta omboyao vaera tei uva reta, iya güɨnoi vaera imbaera. Erei co iporúa reta oinupa co iya jembiócuai jare omondo ye. Mbaeti mbae omee chupe güɨraja vaera —jei—.
10 Naatu grape hiw hi’inu’in hiyamur, basit bairut ana veya natit, orot ana akir wairafin ta iyafar eo, ‘Inan ai ro’oh hibirut ayu au nowau ta inab inan initu ana’aan, baise nan masaw bowayah himisir akirwairafin hibai hirab uman en hiyafar matabir.
11 Jayave co iya ombou ye tei iru jembiócuai. Erei co iporúa reta oinupa jare oyapo icavi mbae vae chupe jare omondo ye. Mbaeti mbae omee chupe güɨraja vaera —jei—.
11 Naatu akir wairafin tabo iyafar maiye na tit, baise masaw bowayah hibai hirab hiu kwanikwaniy naatu hi’i’iyab uman en matabir maiye in.
12 Jayave co iya ombou ye tei iru jembiócuai. Erei co iporúa reta ombopere jare omondo ye —jei—.
12 Iban maiye ana aki wairafin baitounin iyafar na tit, baise masaw bowayah hibai hirab feher hitin hibai hitit ufun hisaroun re.
13 Jayave co iya jei iyeupe: ¿Mbae ra ayapota? Amondota cheraɨ aaɨu yae vae. Güɨramoi jae reta omboeteta cheraɨ —jei, jei—.
13 Imaibo orot masaw matuwan eo, ‘Abisa boro anasinaf? Anotanot ayu natu ta’imon isan abiyabow aniyafar nan, saise i boro hina’itin hinakakafiy.’
14 Erei co iporúa reta oecha yave co iya taɨ, jei reta oyoupe: Cuae co jae iyara vae. Yaja yayuca, jare ñande yaicota co iya retara —jei reta, jei—.
14 Baise orot natun iyafar na titit ana veya sabuw masaw bowayah hi’itin taiyuwih himare hiyabuna sawar hio, ‘Iti i masaw matuwan natun enan, gewasin i boro tanarab namorob, saise iti sawar boro it ninowat.’
15 Jayave jae reta oyuca omombo co güi.
15 Basit orot natun hibai hirab masaw ana fur ufunane hitaiy re hi’asabun morob.’” Naatu Jesu sabuw ibatiyih eo, “Iti orot masaw matuwan nanan sabuw masaw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?
16 Outa, opa oyuca vaera jocuae co iporúa reta, jare oiporucata ico ambué vae reta pe —jei.
16 I boro sabuw nabow narouw hinamorob, naatu masaw i boro nab sabuw afa nitih hinakaif hinama.” Iti na’at eo sabuw hinonowar hio, “Iti na’at i men namatar!”
17 Jayave Jesús omae jese reta jare jei:
17 Baise Jesu nuw sabuw itih sawar, basit eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum anayabin i kwaso’ob.
18 Oime yave quia jocuae ita re oñetinga vae, oñemopeta co. Jare oime yave quia jocuae ita oa jese vae, ita opata omboperasoraso —jei.
18 Imih sabuw iyab iti kabay afe’en hinare nararabih boro hina taweyaweyar, baise iti kabay i tafah nare nararabih boro hinimusumus.
19 Jayave jupivei sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta oipota tei oipɨɨ Jesús. Echa oicuaa cuae Jesús omojaanga reve jei vae oicuauca quirai jae reta teco güɨnoi. Erei oquɨye tenta pegua reta güi.
19 Ofafar bai’obaiyenayah naatu firis ukwarih hikok Jesu nati ana veya’amaim hitab hitafatum, anayabin ana oroubon eo naniyan hibaib i iuwih, baise sabuw isah hibir.
20 Jare jecuaeño jae reta omae Jesús re. Jare omondo vi iru vae reta oipiaro vaera Jesús. Cuae reta oipota tei ombotavɨ Jesús, Jesús oñemongueta vaera tei jae reta jupi co. Erei jae reta oipota tei omboeco mbae jei vae re, oñeapo vaera jese mburuvicha pe.
20 Imih hin sabuw afa hitobon, hiyafarih ana itinin sabuw gewasih na’atube hina Jesu hibabatiy abitur tao na’at, saise Jew sabuw hitab Roman gawan hititin baimakiy titin isan ana ef hinuwet.
21 Jayave jae reta jei Jesús pe:
21 Basit iti oro’orot hina Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob abisa o sabuw kubi’obaiyih i tur anababatun naatu ana efamaim kuo, naatu o i men sabuw ufuhine ku’i’itinimih, baise o i anababatun God ana efamaim sabuw kubi’obaiyih.
22 César ñandeócuai ñamboepɨ vaera chupe corepoti pe. ¿Jupi pa ñamboepɨ vaera chupe? ani ¿mbaeti pa jupi? —jei reta.
22 Imih kuo anowar, Rome Ana Aiwob isan kabay tabibaiyan i ata ofafar ta’a’astu’ub ai en?”
23 Erei Jesús oicuaa jae reta oipota co ombotavɨ, jare jei chupe reta:
23 Baise Jesu hai baifuwen itin, naatu iuwih eo,
24 Peru cheve metei denario taecha —jei—. ¿Quia iagüe pa cuae? ¿Quia jee pa cuae oyecuatía oi vae? —jei.
24 “Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hitin basit ibatiyih, “Iti kabay wanawanan i yait ana yumat naatu wabin tema’am?” Hiya’afut hio, “Caesar.”
25 Jayave Jesús jei chupe reta:
25 Jesu iuwih eo, “Caesar nowan Caesar kwanitin naatu God nowan God kwanitin.”
26 Jare jae reta mbaeti ipuere omboeco Jesús mbae jei vae re tenta pegua reta jovaque. Ipɨacañɨ cuae jei vae re, jare mbaeti ye mbae jei chupe.
26 Fatumin isan hai tur hibogaigiwas hina hibikubibiruw sabuw nahimaim iyafutih gewas hai kasiy ra’at, naatu men abisa hisinaf.
27 Jayave yogüeru Jesús oia pe amogüe saduceo reta. Opaete saduceo reta jei omanogüe vae reta mbaeti co oicove ye. Saduceo yogüeru vae reta jei Jesús pe:
27 Nati’imaim Sadducee orot afa morob ufunamaim yawas maiye isan men tibitumatum i hina Jesu hibatiy,
28 —Oporomboe vae, Moisés oicuatía oeya oreve corai: “Metei cuimbae tɨvɨ güɨnoi vae omano yave, jembirecogüe mbaeti yave imembɨ chupe, cuimbae tɨvɨgüe tomenda jocuae cuña ndive. Jayave cuña imembɨ yave, cuimbae tombojee michia tɨqueɨ amɨri jee pe”. Jocorai oicuatía Moisés —jei reta—.
28 “Bai’obaiyenayan, Moses ofafar ta aki isai iti na’atube kirum, orot natabin nama’am aurin kek en namorob, kwafur i boro nati tain ni’awan, saise kek hinatufuw orot murubin efanin.
29 Oico metei cuimbae seis tɨvɨ reta güɨnoi vae. Cuae cuimbae omenda, jare omano mbaeti omomembɨ reve.
29 Imih, marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu aurin kek en morob.
30 Cuimbae amɨri jaɨcuerigua omenda jembirecogüe ndive, erei omano vi mbaeti omomembɨ reve.
30 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’awan, i auman kek en morob.
31 Jayave jaɨcuerigua ye omenda cuña ndive, jare omano vi mbaeti omomembɨ reve. Opaete siete reve omenda cuae cuña ndive, jare opaete siete reve omano mbaeti omomembɨ reve —jei reta—.
31 Naatu orot baitounin kwafur i’awan, kek en morob naatu orot ufi’uf kwafur hibi’awan kek en etei himorob in sawar.
32 Taɨcue rupi cuña vi omano.
32 Basit uftoro’ot kwafur babin morob.
33 Jayave omanogüe vae reta oicove ye yave, ¿quia nunga vae jembirecora pa oicota cuae cuña? Echa opaete siete reve omenda cuae cuña ndive —jei reta.
33 Imih morobone hinayawas maiye hinamimisir ana veya, iti babin boro yait ni’awan, anayabin orot ain uf nah seven etei iti babin ta’imon hi’awan?”
34 Jayave Jesús jei chupe reta:
34 Jesu iyafutih eo, “Orot babin iti tafaramamaim tema’am ana veya i tetatabin.
35 Erei icavita co Tumpa pe omoingove ye vaera amogüe vae güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Jae reta yogüɨreco yeta co, erei cuimbae reta ngaraa omenda cuña reta ndive jare cuña reta ngaraa omenda cuimbae reta ndive oicove reta ye yave —jei—.
35 Baise sabuw iyab gewasih nati efan gewasinamaim ma isan hirurubih naatu morobone misir maiye isan hirurubinih i morobone hinamimisir maiye boro men hinatabin.
36 Jae ramiño vi ngaraa omano ye. Echa yogüɨrecota araɨgua reta yogüɨreco rami. Yogüɨrecota Tumpa taɨ retara. Echa Tumpa omoingove yeta güeru omanogüe vae reta ipɨte güi —jei—.
36 I boro tounamatar na’atube hinama naatu men hinamorob. Nati sabuw i God natunatun na’atube hinama, anayabin morobone himisir maiye.
37 Tamombeu peve omanogüe vae reta regua. Oicove yeta co. Moisés oicuauca cuae oicuatía yave jocuae yai regua. Echa Moisés omombeu quirai ñandeYa Tumpa jei: “Che co jae Abraham, Isaac, jare Jacob iTumpa”. Cuae omombeu Moisés —jei—.
37 Moses bebeyan ebi’obaiyit i turobe, morobone boro hinamisir maiye anayabin buk wanawanan wairaf toto’ab isan kirum. Nati’imaim Moses Regah isan eo, ‘O i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’
38 Echa Tumpa mbaeti co omanogüe vae reta iTumpa. Jae co tecove güɨnoi vae reta iTumpa. Jare opaete vae oicove ñogüɨnoi Tumpa oñemboeteuca vaera —jei.
38 Imih iti God i ma’ama wanatowan ana God, men murubih hai Godamih. Sabuw iyab i wanawananamaim tema’am i yawasih.”
39 Jayave amogüe mboroócuai re oporomboe vae reta jei Jesús pe:
39 Ofafar bai’obaiyenayah afa nati’imaim hima hinonowar himisir hio, “Anababatun turamaim iyafutih bai’obaiyenayan!”
40 Jare jocuae güive oquɨye reta oparandu vaera chupe mbae re.
40 Nati ufunamaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
41 Jayave Jesús oparandu joco pe ñogüɨnoi vae reta pe:
41 Imaibo Jesu ibatiyih eo, “Aisim sabuw teo Roubinenayan orot i boro aiwob orot David ana rara’ane natufuw?
42 Echa David etei jei Salmo reta pe corai:
42 Anayabin David akisin iti na’atube eorereb Buk Atamanin wabin Psalm imaim kirum,
43 nderovaicho reta opa añono ndepɨ
43 Ina ma’am ayu boro a rakit sabuw
44 ¿Maera pa jei reta Cristo co jae David Taɨ? Echa David etei jei chupe: CheYa —jei.
44 David Roubinenayan orot isan i ana Regah rouw eo, naatu mi’itube’emih Roubinenayan i boro David ana rara’ane nan natufuw?”
45 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta jovaque:
45 Jesu eo sabuw hima hinonowar auman, ana bai’ufununayah iuwih eo,
46 —Peñeandu mboroócuai re oporomboe vae reta güi. Jae reta jecuaeño oipota oguata jemimonde ipucu vae reve, jare iru vae reta oyapo vaera maraetei chupe reta omaemee vae reta ñogüɨnoia rupi. Jare yogüɨraja yave tupao pe jare aretea pe, jecuaeño oipota yae oguapɨ tenda tenondegua vae reta pe —jei—.
46 “Mata to niwa’an Ofafar Bai’obaiyenayah hinanan kwanahaiwih, anayabin i hai kok faifuw manih hina’osen hinabat hinaremor, ahar hai efanamaim sabuw hina’itih hai merar hinay hinakakafiyih, naatu Kou’ay Bar wanawanan efan gewasih hinabow hinamare hinama, na’atube hiyuw ana veya efan gewasih hinabow saise sabuw hai merar hinay.
47 Jae reta opɨro cuña imemano vae reta güi opaete imbaembae, jare ipucu yae oyerure Tumpa pe oporombotavɨ vaera. Jae reta oiporara yaeta —jei.
47 Kwafur baibin hai sawar boro asir hinabow kwanekwan, yoyoban manimanih hinayoyoban, nati sabuw hai baimakiy i boro kakafin anababatun hinab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.