Romanos 9
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Che co jae Cristo imbae. Cuae che jae vae añete vae co. Mbaeti co cheapu. Espíritu Santo oico chepɨa pe. Jae rambue aicuaa catu cuae che jae vae añete vae co.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Jecuaeño chepɨatɨtɨ yae.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Echa aipota tei añemboyao vaera Cristo güi metei yepopeyu oa jese vae rami, jocorai chepuere yave amborɨ cherɨvɨ reta. Jae reta co cherentaɨgua reta.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Jae reta co Israel pegua reta. Oyeapo reta Tumpa taɨ retara. Tumpa oñemboete jae reta jovaque. Tumpa omee chupe reta morogüɨrocuavee reta, jare oicuauca vi chupe reta Moisés iporoócuai. Jae reta oyeócuai Tumpa pe Tumpa jo pe. Tumpa omombeu chupe reta omeeta chupe reta vae.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Jae reta co Israel pegua reta itenondegua reta iñemoña reta, jare chugüi reta Cristo oyeapo cuimbaera. Cristo co jae Tumpa etei. Jae co opaete mbaembae iYa. Toñemboeteuca jecuaecuae aveiño. Amén.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Cuae mbaeti oipota jei Tumpa mbaeti oyapo jae jei oyapota vae. Echa mbaeti co opaete Israel iñemoña reta Israel pegua añetete vae reta.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Jae ramiño vi mbaeti co opaete Abraham iñemoña reta Abraham taɨ añetete vae reta. Echa Tumpa jei Abraham pe corai: “Isaac iñemoña retaño co jae neñemoña añetete vae reta”. Jocorai jei.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Cuae oipota jei jocuae oñemoña cuimbae jemimbota jeco peguaño vae reta mbaeti co Tumpa taɨ reta. Jaeño Tumpa güɨrocuavee vae rupi oñemoña vae reta co jae iñemoña añetete vae reta.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Echa Tumpa güɨrocuavee Abraham pe. Jei chupe corai: “Iru año re corai yave ayu yeta, jare Sara imembɨta co”. Jocorai jei.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Jare cuae mbaeti co opaete Tumpa jei vae. Echa Tumpa imiari Rebeca pe jae imembɨta yave. Jocuae imembɨ reta tu co jae ñanetenondegua Isaac.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Jare Tumpa imiari Rebeca pe yave, ndeiño oa chaguaqui reta. Jae rambue ndeiño oyapo icavi vae jare icavi mbae vae. Erei Tumpa jei Rebeca pe corai: “Tenondegua vae oyeocuaita co taɨcuegua vae pe”. Jocorai jei. Jare cuae oicuauca ñandeve quirai Tumpa oiparavo jae jemimbota rupi. Tumpa mbaeti oiparavo mbae oipotagüe vae oyapo vae jeco pegua. Tumpa oiparavo jae etei oipota rambue.
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: “Aiparavo Jacob. Mbaeti aiparavo Esaú —jei Tumpa”. Jocorai oyecuatía oi.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Jare Tumpa mbaeti etei oyapo jupi mbae vae jocorai jei rambue.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Echa Tumpa jei Moisés pe corai: “Aipararecota co chequɨreɨ aiparareco vae. Jare chepɨacavita co chequɨreɨ chepɨacavi chupe vae pe”. Jocorai jei.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Jae rambue ñanoi mboroparareco Tumpa güi, Tumpa etei iquɨreɨ ñandeparareco rambue, mbaeti ñande aeño ñanequɨreɨ rambue, jare mbaeti vi mbae ñande yayapo vae jeco pegua.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae pe ñamongueta quirai Tumpa jei Egipto pegua reta juvicha guasu pe corai: “Cuaera etei che roparavo mburuvicha guasura, aicuauca vaera chembaepuere nderovaque, opaete ɨvɨ pegua reta pe chereracua vaera”. Jocorai jei.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Jae rambue Tumpa oiparareco iquɨreɨ oiparareco vae. Jae ramiño vi omopɨatanta iquɨreɨ omopɨatanta vae.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Jae rambue güɨramoi quia oparanduta cheve: “Jocorai yave, ¿maera pa Tumpa ñanemboeco? Echa mbaeti quia ipuere oyopia Tumpa jemimbota”.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Agüɨye timiari jocorai. Echa jae co metei ɨvɨ peguaño. Mbaeti etei icavi iñeengueta vaera Tumpa pe. Ɨrɨru mbaeti etei ipuere iñeengueta iyapoa pe. Mbaeti ipuere jei: “¿Maera pa nde cheapo corai?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Oñaeuapo vae ipuere oyapo ñaeu güi jae oipota vae rupi. Metei apúa güiño ipuere oyapo metei mbae ipora vae jare iru mbae ipora mbae vae.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Tumpa pochɨ co oi oñemboai vaera oi vae reta pe. Erei omoaguata chupe reta ipɨaguasu yae reve, yepe tei iquɨreɨ oicuauca quirai pochɨ chupe reta jare quirai oicuaucata chupe reta imbaepuere.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Cuae Tumpa oyapo, oicuauca vaera quirai omboeteuca yaeta co oiparareco vae reta. Echa iyɨpɨ güive Tumpa oiparavo cuae reta omboeteuca vaera.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Cuae reta co jae ñande reta. Echa Tumpa ñandeparavo. Ñande co jae judío reta jare judío mbae vae reta.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Echa Tumpa jei Oseas oicuatía vae pe corai:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Tenonde yave che jae peve:Jocorai jei.
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Jare Isaías jei iñeeata reve Israel pegua reta re: “Yepe tei jeta yae Israel iñemoña reta jeta yae ɨvɨcuiti ɨ guasu jembeɨ pe oi vae rami, erei mbovɨño Tumpa omboasata.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Echa ñandeYa opa voita oyapo cuae ɨvɨ pe jei oyapota vae”. Jocorai jei.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Echa tenonde yave Isaías jei corai:Jocorai jei.
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Jae rambue ñandepuere yae cuae: Judío mbae vae reta, yepe tei mbaeti oecase oñembojupiuca vaera, oñembojupiuca ma co. Oñembojupiuca ma co, mborogüɨrovia güɨnoi rambue.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Erei Israel pegua reta oipota tei oñembojupiuca mboroócuai jeigüe re oyapo vae rupi. Erei mbaeti ipuere oyapo mboroócuai jeigüe.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 ¿Maera ra mbaeti oñembojupiuca? Mbaeti oipota oñembojupiuca mborogüɨrovia rupi rambue. Echa oipota tei oñembojupiuca mboroócuai jeigüe re oyapo vae rupi. Jae rambue Cristo oyeapo chupe reta metei ita jae reta ipɨsayeyuca jese vae rami.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai:Jocorai oyecuatía oi.
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.