João 6

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Cuae jaɨcue rupi Jesús ojo ovae ɨ guasu Galilea jovaicho pe. Jocuae ɨ guasu jee vi Tiberias.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Jare tenonde yave Jesús ombogüera amogüe imbaerasɨ vae reta, jare jeta yae vae oecha ma mɨacañɨ Jesús oyapo vae reta. Jae rambue añave cuae reta yogüɨraja Jesús jaɨcue.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Jayave Jesús ojo oyeupi ɨvɨtɨ re jare oguapɨ joco pe jemimboe reta ndive.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Jare coiño ma ou judío reta iyarete pascua jee vae iara.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Jare Jesús omae yave, oecha jeta yae vae yogüeru icotɨ. Jayave oparandu Felipe pe: —¿Quiape pa ñandepuereta yagua mbɨyape cuae reta jou vaera? —jei.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Jare cuae Jesús jei oicuaa vaera mbae ra jeita Felipe. Echa Jesús oicuaa ma mbae oyapota vae.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Felipe jei chupe: —Doscientos denario pegua mbɨyape ngaraa oupitɨ cuae reta jou vaera, metei ñavo mbovɨño jou yave.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Metei Jesús jemimboe Andrés jee vae - jae co Simón Pedro tɨvɨ - jei Jesús pe:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 —Oime cuae pe oi metei cunumi cinco mbɨyape jare mócoi jevae ɨ rupigua güɨnoi vae. Erei jocuae mbovɨ yae co cuae jeta yae vae jou vaera —jei.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 —Pemombeu chupe reta oguapɨ vaera —jei Jesús. Jare jeta capiata oi joco pe. Jayave oguapɨ reta. Jare cuimbae reta cinco mil rupi ñogüɨnoi.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Jayave Jesús oipɨɨ jocuae mbɨyape jare omee yasoropai Tumpa pe. Jayave omee mbɨyape jemimboe reta pe, jare jemimboe reta omee oguapɨ vae reta pe. Jae ramiño vi omee jevae ɨ rupigua chupe reta. Jare opaete vae jou jare jɨvata.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Jayave jɨvata reta ma yave, Jesús jei jemimboe reta pe: —Pemboatɨ tembíu oñepɨsaegüe jembɨre vae, agüɨye vaera mbae oñemombo —jei.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Echa jocuae cinco mbɨyape güi jembɨre mbɨyape oñepɨsaegüe jare oyeeya joco pe, opa ma ocaru reta yave. Jayave Jesús jemimboe reta omboatɨ jare omotɨnɨe doce canasta.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Jare joco pe ñogüɨnoi vae reta oecha ma yave cuae mɨacañɨ Jesús oyapo vae, jei reta: —Cuae cuimbae jocuae Tumpa iñee omombeu vae etei co. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi outa co ɨvɨ pe —jei reta.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Jare Jesús oicuaa yogüeruta oipɨɨ oyapo vaera juvicha guasura, yepe tei jae mbaeti oipota. Jayave ojo chugüi reta ɨvɨtɨ re. Jaeiño ojo.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Jare caaru yae ma yave, Jesús jemimboe reta ogüeyɨ yogüɨraja ɨ guasu pe.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Joco pe oyeupi chalana pe jare omboɨpɨ oasa ɨ guasu rupi Capernaum cotɨ. Pɨtumimbi ma oi, jare Jesús mbaetiño ou jae reta ñogüɨnoia pe.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Jayave tanta oyepeyu ɨvɨtu jare ɨaparúa tuicha yae ma.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Güɨroata reta ma yave chalana metei legua rupi ndipo, oecha Jesús oguata ou ɨ iárambue jare ou coiño ma chalana güi. Jayave oquɨye reta.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Erei Jesús jei chupe reta: —Che co. Agüɨye pequɨye —jei.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Jayave oyerovia reve jae reta omboyeupi Jesús chalana pe, jare jupiveiño chalana ojo ovae ɨvɨ pe oipota yogüɨraja ovaea pe.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Pɨareve pe jeta yae vae jecuaeño opɨta ɨ guasu jovaicho pe. Oecha meteiño chalana joco pe oi ndei Jesús jemimboe reta yogüɨraja pɨpe mbove. Jare oicuaa Jesús mbaeti ojo chalana pe jemimboe reta ndive.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Erei iru chalana tenta Tiberias güi yogüeru vae reta opɨta coiño ocaru ñogüɨnoia güi. Echa joco pe jae reta jou mbɨyape ñandeYa omee güire yasoropai Tumpa pe.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Oicuaa reta ma Jesús jare jemimboe reta mbaeti joco pe ñogüɨnoi. Jayave oyeupi reta jocuae chalana reta pe jare yogüɨraja Capernaum cotɨ, Jesús oeca vaera.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Ɨ guasu oasa reta ma yave, ovae Jesús jare jei reta chupe: —Rabí, ¿quirai yave pa reyu cuae pe?
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, pe reta chereca jocuae mbɨyape pemoɨvata vae jeco peguaño, mbaeti chereca jocuae mɨacañɨ pe aipota aicuauca peve vae jeco pegua —jei—.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Agüɨye peparavɨquɨ perembiura mbaeti ɨma ondurata vae jeco peguaño. Erei peparavɨquɨ perembiura ameeta peve vae jeco pegua. Che ayeapo cuimbaera vae ameeta peve perembiura ɨma yae ondurata vae. Echa penoita tecove opa mbae vae. Echa cheRu Tumpa oicuauca ma peve chepuere ayapo jocorai —jei Jesús chupe reta.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Jayave oparandu reta Jesús pe: —¿Mbae pa royapota? ¿Quirai pa orepuere royapo mbaravɨquɨ Tumpa oipota royapo vaera vae? —jei reta.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Jayave Jesús jei: —Perovia cheré. Cuae co mbaravɨquɨ Tumpa oipota peyapo vaera vae. Echa jae chembou —jei.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Jayave jei reta chupe: —¿Mbae nunga mɨacañɨ pa reyapota, roecha vaera jare rogüɨrovia vaera nderé? ¿Mbae nunga mbaravɨquɨ pa reyapota nde? —jei reta—.
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Ñanetenondegua reta jou maná ñuu pe. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi: “Omee chupe reta jembiura ara güi jou reta vaera” —jei reta chupe.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 —Añete che jae peve —jei Jesús—, Moisés mbaeti co omee jembiura ara güi ou vae. Añave cheRu omeeta peve perembiura añetete vae ara güi ou vae —jei—.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Echa tembíu Tumpa añave omeeta vae jocuae ara güi ou vae co. Jae omeeta tecove ɨvɨ pegua reta pe —jei.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 —Carai —jei reta—, jecuaeño emee oreve cuae nunga orerembiura.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 —Che co jae jocuae tembíu tecove omeeta vae —jei Jesús—. Oipotagüe cheré guɨrovia vae ngaraa ñɨmbɨaɨ, jare oipotagüe cheré güɨrovia vae ngaraa iyúe —jei—.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Erei che jae ma peve corai: Mbaeti perovia, yepe tei cherecha ma.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Opaete cheRu omee cheve vae reta güɨroviata co cheré —jei—, jare oipotagüe cheré güɨrovia vae ngaraa amombo.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Echa agüeyɨ ayu ara güi ayapo vaera chembou vae jemimbota. Mbaeti ayu cheremimbota aeño ayapo vaera —jei Jesús—.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Ngaraa amocañɨ metei ave opaete cheRu omee ma cheve vae reta güi. Echa amoingove yeta aru omanogüe vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua pe. Cuae oipota chembou vae —jei—.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Oipotagüe cherecha vae güɨnoita tecove opa mbae vae cheré güɨrovia yave, jare che amoingove yeta aru omanogüe vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua pe. Cuae oipota cheRu —jei Jesús.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Jayave judío reta iñeenguru oyoupe. Echa Jesús jei ma: “Che co jae tembíu ara güi ou vae”.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Jare judío reta jei: —Cuae co jae Jesús. Jae co José taɨ. Yaicuaa co tu jare ichɨ. ¿Quirai pa ipuere jei “Agüeyɨ ayu ara güi”? —jei reta.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Jayave Jesús jei chupe reta: —Agüɨye peñeenguru oyoupe checotɨ.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 CheRu chembou —jei—. CheRu güɨroviauca cheré vaeño ipuere güɨrovia cheré. Jare che amoingove yeta aru omanogüe vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua pe —jei chupe reta—.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Tumpa iñee aracae omombeu vae oicuatía corai: “Jare Tumpa omboeta opaete vae”. Jocorai oicuatía —jei—. Oipotagüe oyeapɨsaca Tumpa re jare oñemboe Tumpa jei chupe vae re vae outa cheve —jei—.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Mbaeti quia oecha cheRu, jaeño che ayu Tumpa güi vae. Che aecha ma co cheRu —jei Jesús—.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Añete che jae peve, cheré güɨrovia vae güɨnoi tecove opa mbae vae.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Che co jae jocuae tembíu tecove omee vae —jei—.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Petenondegua reta jou jocuae maná ñuu pe jare omano reta ma.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Che co jae tembíu ara güi ou vae. Cuae tembíu jou vae ngaraa omano —jei—.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Che co jae tembíu tecove omee vae. Che agüeyɨ ayu ara güi. Oipotagüe cuae tembíu jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae —jei Jesús chupe reta—. Jare jocuae tembíu ameeta vae cherete co. Ameeta cherete ɨvɨ pegua reta güɨnoi vaera tecove —jei.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Jayave judío reta oyoaca oyoupi. —¿Quiraita ra ipuere cuae cuimbae omee ñandeve jete yau vaera? —jei reta.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 —Añete che jae peve —jei Jesús chupe reta—, mbaeti yave peu cherete jare cherugüɨ, ngaraa tecove opa mbae vae penoi. Che co jae cuimbaera oyeapo vae —jei—.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Cherete jare cherugüɨ jou vae güɨnoi tecove opa mbae vae, jare amoingove yeta aru omanogüe vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua pe —jei—.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Echa cherete jare cherugüɨ tembíu añetete vae co —jei Jesús—.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Cherete jare cherugüɨ jou vae oico che ndive jare che aico jae ndive —jei—.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 CheRu güɨnoi tecove opa mbae vae jare jae chembou, jare che anoi tecove opa mbae vae cheRu güi. Jae ramiño vi jocuae cherete jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae chegüi —jei chupe reta—.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Che co jae tembíu ara güi ou vae. Cuae tembíu mbaeti co jocuae tembíu petenondegua reta jou vae rami. Echa jae reta omano. Erei oipotagüe cuae tembíu jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae —jei.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Jocorai jei Jesús judío reta itupao pe, Capernaum pe oporomboe oi yave.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Cuae oendu reta yave, jeta Jesús jemimboe reta jei oyoupe: —Mbaeti co icavi cuae jei vae. Agüɨye yayeapɨsaca cuae nunga ñee re —jei reta.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Jesús oicuaa jemimboe reta iñeenguru co icotɨ. Jayave jei chupe reta: —¿Maera pa peñeenguru checotɨ cuae re?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 ¿Mbae pa peyapota cherecha yave ayeupi aja tenonde aicoa pe? Che co jae cuimbaera oyeapo vae —jei—.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Jaeño Espíritu Santo ipuere omee tecove opa mbae vae. Ñanderete mbaeti ipuere omee ñandeve cuae nunga tecove. Cuae amombeu ma peve vae mbaeti co ɨvɨ peguaño. Jae co tecove opa mbae vae pegua —jei Jesús—.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Erei amogüe pe reta mbaeti perovia cheré —jei. Echa Jesús oicuaa iyɨpɨ güive quia reta mbaeti güɨrovia jese jare quia omoeterengata jovaicho reta pe.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Jayave jei ye chupe reta: —Jae rambue amombeu ma peve quirai cheRu güɨroviauca cheré vaeño ipuere güɨrovia cheré —jei.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Cuae jaɨcue rupi jeta jemimboe reta yogüɨraja ye Jesús güi, jare mbaeti ye yogüɨraja jae ndive.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Jayave Jesús oparandu jocuae doce vae reta pe: —¿Peota pa chegüi pe reta vi?
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 —¿Quia nunga cotɨ pa rojota, oreYa? —jei Simón Pedro chupe—. Nde co remombeu oreve tecove opa mbae vae regua.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Jare rogüɨrovia ma nderé jare roicuaa ma nde co jae Tumpa oñono tee iyeupeguara vae —jei.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Jayave Jesús jei: —Che poparavo. Pe reta co doce. Jare metei pepɨte pe oi vae oyeócuai aña guasu pe —jei.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Corai imiari Judas re. Judas co jae Simón Iscariote taɨ. Echa Jesús oiparavo doce jare jae reta güi metei co jae Judas. Judas omoeterengata Jesús jovaicho reta pe.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.