Atos 19

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apolos Corinto pe oi rambueve, Pablo ou ovae Efeso pe, opa güire oguata opaete tenta cuaraɨ oea cotɨ ñogüɨnoi vae reta rupi. Jare Efeso pe oñovae amogüe oporogüɨrovia vae reta ndive.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 Jare Pablo oparandu chupe reta: —¿Ou pa Espíritu Santo peve peporogüɨrovia yave? Jae reta jei chupe: —Mbaeti etei roicuaa Espíritu Santo ou vae regua.
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Jayave Pablo oparandu ye chupe reta: —¿Mbae nunga moromboe re pa peñembobautizauca? Jare jae reta jei chupe: —Juan iporomboe re roñembobautizauca.
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Jayave Pablo jei chupe reta: —Juan ombobautiza tenta pegua reta, oeya yave iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae. Jare jei chupe reta güɨrovia vaera outa jaɨcue vae re. Cuae oipota jei Jesús re. Jesús co jae Cristo —jei—.
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Jare cuae oendu yave, oñembobautizauca ñandeYa Jesús jee re —jei chupe reta.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Jayave Pablo oñono ipo jese reta, jare ou chupe reta Espíritu Santo, jare jae reta imiari ambué vae iñee pe, jare omombeu reta Tumpa iñee.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Jare cuae cuimbae reta oupitɨ doce rupi.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Jayave Pablo ojo judío reta itupao pe, jare imiari oquɨye mbae reve. Jare mboapɨ yasɨ oyoaca judío reta ndive Tumpa iporoocuaia re.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Erei amogüe ipɨatanta jare mbaeti oipota güɨrovia, jare jei reta ñee icavi mbae vae tenta pegua reta jovaque oporogüɨrovia vae reta iporogüɨrovia cotɨ. Jayave Pablo ojo chugüi reta, jare güɨraja jae ndive oporogüɨrovia vae reta, jare oyoaca ara ñavo Tiranno jo tuicha vae pe.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Jare jocorai oyapo mócoi año. Jae rambue opaete judío jare griego Asia pegua reta oendu ñee ñandeYa Jesús regua.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Jare Tumpa oyapo mɨacañɨ tuicha vae reta Pablo rupi.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Echa iru vae reta güɨraja yave mbaembae Pablo omonde vae imbaerasɨ vae reta pe, imbaerasɨ vae reta ocuera, jare aña reta yogüɨraja oya jese vae reta güi.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Jayave amogüe judío reta omboɨpɨ tei oeni ñandeYa Jesús jee aña reta oya jese vae reta re. Cuae nunga judío reta oguata opaete que rupi omondo aña reta oya jese vae reta güi. Jae reta jei: —Poócuai Jesús Pablo omombeu vae jee re.
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Jare metei judío Esceva jee vae güɨnoi siete taɨ reta. Esceva co jae metei sacerdote reta itenondegua. Jare cuae cuimbae taɨ reta vi jocorai jei aña pe.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Erei aña jei chupe reta: —Che aicuaa co Jesús, jare aicuaa catu quia co jae Pablo. Erei ¿quia pa co pe reta?
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Jare jocuae cuimbae aña oya jese vae oepeña reta, jare omoamɨri. Omonandi jare ombopere. Jare jae reta otecuarai jocuae o güi.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Jare cuae jeracua opaete judío jare griego Efeso pegua reta pe. Jae rambue opareve oquɨye, jare omboete ñandeYa Jesús jee.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Jare jeta oporogüɨrovia vae reta yogüeru omombeu jeco icavi mbae vae oeya ma vae regua.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Jare jeta ipaye vae reta güeru itupapire reta, jare oapɨ opaete vae jovaque. Jare cuae tupapire reta jepɨ oyepapa yave, oupitɨ cincuenta mil corepoti ti vae.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Echa Tumpa iñee mombɨrɨ rupi ma oñemoai, jare mbaepuere tuicha vae güɨnoi.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Cuae jaɨcue rupi Pablo oñemongueta ojo vaera Macedonia jare Acaya rupi Jerusalén pe. Jare jae jei: —Joco güi ajata vi co Roma pe.
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Jayave omondo Macedonia cotɨ mócoi imborɨa reta Timoteo jare Erasto jee vae. Erei jae opɨta ye mbovɨ ara Asia pe.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Jare jocuae ara reta pe oi tecorai oporogüɨrovia vae reta iporogüɨrovia re.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Echa metei cuimbae Demetrio jee vae omondɨcui corepoti, jare oyapo tupao-raanga michi vae corepoti pegua reta. Efeso pegua reta omboete itumpa-raanga Diana jee vae cuae nunga tupao-raanga michi vae pe. Jare Demetrio omboepɨ cavi omborɨ oyapo vae reta pe.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Cuae cuimbae omboatɨ omborɨ oyapo vae reta jare iru cuae nunga mbaravɨquɨ oyapo vae reta, jare jei chupe reta: —Cuimbae reta, peicuaa catu co cuae mbaravɨquɨ güi ñamongana yaicocatu vaera.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Jare peecha jare peendu ma quirai cuae Pablo omboyerova jeta vae Efeso pe jare opaete seri Asia rupi jae iporomboe pe. Echa jae jei mbaembae cuimbae reta omojaanga oyapo vae mbaeti co tumpa reta —jei—.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Jare güɨramoi tenta pegua reta güɨroɨrota cuae ñandeparavɨquɨ. Jare güɨramoi güɨroɨrota vi tumpa cuña oñemboete vae Diana itupao, jare ngaraa ma quia omboete. Echa añave opaete Asia pegua reta jare opaete ɨvɨ pegua reta omboete —jei chupe reta.
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Cuae oendu reta yave, pochɨ yae, jare iñeeata reve jei: —Oñemboete yae co Diana Efeso pegua.
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Jare tecorai oñemoai opaete tenta rupi. Jare jeta vae metei rami osɨi tenta pegua reta oñuvangaa pe. Jare oipɨɨ güɨraja joco pe Pablo iguatairu reta Gayo jare Aristarco. Cuae reta co Macedonia pegua.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Jayave Pablo oipota tei oique tenta pegua reta yatɨ ñogüɨnoia pe. Erei oporogüɨrovia vae reta mbaeti omaeño jese.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Jare amogüe Asia pegua mburuvicha Pablo ndive oyopocuaa vae reta omondo omombeu Pablo pe agüɨye vaera ojo tenta pegua reta oñuvangaa pe.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Jare opaete yatɨ vae reta iñeeata, erei mbaeti oyovaque iñee reta. Tecorai tuicha vaeño oyapo reta. Echa jeta joco pe ñogüɨnoi vae reta mbaeti oicuaa maera ra oñemboatɨ joco pe.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Jayave judío reta omoaña jenonde Alejandro jee vae yatɨ vae reta ipɨte güi, iñee omoe vaera. Jayave Alejandro omopúa ipo omoquirii vaera tei. Echa oipota tei imiari tenta pegua reta pe, agüɨye vaera jae reta omboeco judío reta.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Erei yatɨ vae reta oicuaa yave jae co judío, opaete metei rami mócoi ora seri iñeeata reve jei: —Oñemboete yae co Diana Efeso pegua.
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Jayave tenta pegua reta juvicha omoquirii yatɨ vae reta, jare jei chupe reta: —Cuimbae Efeso pegua reta. Diana co jae tumpa cuña oñemboete yae vae. Cuae tenta pegua reta oñangareco Diana itupao re. Jare oñangareco vi ita Diana echa vae Júpiter güi ou vae re. Opaete vae oicuaa cuae —jei—.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Jayave mbaeti quia ipuere cuae oicuacu rambue, icavi co pequirii vaera, agüɨye vaera mbae peyapo peñemongueta mbae reve.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Echa peru cuae cuimbae reta cuae pe, yepe tei mbaeti mbae oñomi ñandetupao güi, jare mbaeti vi jei mbae icavi mbae vae ñanetumpa cuña cotɨ —jei chupe reta—.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Demetrio jare imborɨa reta oipota yave oñeapo quia re, oime mburuvicha reta ñogüɨnoi oyeapɨsaca vaera jese reta.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Erei peipota yave peñeapo iru mbae re, mburuvicha reta oyapocavita, oñemboatɨ yave —jei chupe reta—.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Echa güɨramoi mburuvicha reta ñanemboecota yayapo vae re. Oñemongueta teita yaipota ñañoraro jae reta ndive. Echa mbaetita yaicuaa mbae ra yaeta chupe reta, jae reta oparandu ñandeve yave maera ra yayapo cuae tecorai —jei.
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Jare tenta pegua reta juvicha cuae jei güire, opa omondo yatɨ vae reta.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.