Atos 23

Guahibo NT (GUH_WBT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Pablo naëcota daxita penacaetuatsivi. Nexata Pablo jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Tajamonae, xaniavaetsia cajena ponaponabiabajë najamatabëcuenebijianaenejevanë Dioso pitabarata mapamatacabijavaberena ataje, jai Pablo bajarapamonaejavabelia.
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Varões irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Nexata Ananías, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë, jumaitsi Pablo pimoxoyotanubenaevitsijavabelia: —Pacuibotsaquibiaxuabare Pablo, jai Ananías, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Nexata Pablo jumaitsi Ananíasjavabelia: —¡Dioso rajane juya pepacuene xamë catsaquibiaxuabiana! Xamë majotaje ecame taneneconitsinexamë. Tsipaji xamë xanë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsimë: “Maponëje Pablo naneconita Diosojavabelia,” jamatabëjamë. Nexata xamë nijacuata naneconitame nijagobiernojavabelia. Tsipaji itorobame mapamonaeje tanetsaquibiaxuabinexa taaneconijibinë, jai Pablo Ananíasjavabelia.
3 Então, Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada! Tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei e, contra a lei, me mandas ferir?
4 Bajarajota penubenaevi jumaitsi Pablojavabelia: —Xamë raja jumeitavetame Dioso pijajivitonë, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë, jai bajarapamonae Pablojavabelia Ananías yabara.
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Nexata Pablo jumaitsi: —Tajamonae, xanë apo yapëtaenë Ananías sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëcuene. Itsa yapëtaejitsipajë, apo jumaitsinë tsipae bajarapacuenia. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jumeitavetame pecaevetsinë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Pablo Ananías yabara.
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Nexata Pablo jamatabëcueneyapëtane penacaetuatsivi. Tsipaji penacaetuatsivi caelivaisi apo xainae. Jamatabëcueneyapëtaneme itsamonae pecatsitecaejava saduceovi pecujarubicuene. Jamatabëcueneyapëtane itsamonae pijinia pecatsitecaejava fariseovi pecujarubicuene. Nexata Pablo pinijijumeta jumaitsi: —Tajamonae, xanë raja fariseonënë. Fariseovi pecujarubicuene jumecovënëtajë. Taxapijinë baja cajena fariseonë. Tamojivimi ata cajena fariseovi. Majotaje neneconitsijitsia. Tsipaji jivi petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa, jumecovënëtajë, jai Pablo.
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus, e outra, de fariseus, clamou no conselho: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu! No tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado!
7 Bajarapamonae itsa jumetane bajarapacuenia Pablo pejumaitsijava, nexata najumeanaenota fariseovibeje saduceovibeje. Bajarapamonae nexata apo najamatabëcuenejëpae baja. Nexata anaeya bajarajota navecuanatsana baja.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Saduceovi jumeaebabiaba fariseovi pejumecovënëtsilivaisi. Nexata saduceovi jumai tsabiabi: —Jivi petëpaecujinae, acuenebi icatsia Dioso piasaëyaexanaejava. Ajibi raja cajena ángelevi. Ajibi raja cajena petëpaevi ata pejumape, jai tsabiabi saduceovi. Fariseovi jumecovënëta jivi petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa. Jumecovënëtanua ángelevi ata pejinavanapaejava. Jumecovënëtanua petëpaevi ata pejumape pejinavanapaejava.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Apo penajamatabëcuenejëpaexae, daxita bajarapamonae bajarajota pinijijumeta vavajai tsaponae. Nexata pamonae judíovi pecujarubivi, fariseoviyajuvënëvi, nonobapuna. Anaeya jumaitsi saduceovijavabelia: —Itsacuene ata cajena pibisiacuene apo exanae maponë Pabloje. Xaniajai meta cajena. Petëpaejivi pejumape tsipaebatsi. Itsa jume, ángel meta tsipaebatsi. Paxanë nexata itsacuene ata apo paexanaenë tsane Pablojavabelia Diosojavabelia patananecotsiyaniva, jai fariseovi saduceovijavabelia.
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Nexata bajarapamonae pinijicuenia nabijataeya najumeanaenotapona. Nexata vajabitsaë pepo pevetsinë, comandante, belia jamatabëjumaitsi: “Pablo meta baja bajarapamonae beyaxuabianatsi,” jamatabëjai. Nexata comandante junata pijajivi peponaenexa. Pablo baja jutatsi bajarapamonaevecua. Comandante itoroba pijajivi Pablo pecaponaenexatsi vajabitsaë pijaboyabelia.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Nexata bajarapameravi Jesús tsitanaitajëtatsi Pablo. Jesús nuca Pablo pemuxuneneta. Jumaitsi: —Ajamatabëcuenesaëmëre nevajënaeyabelia. Pacuenia tsipaebame xanë talivaisi majotaje Jerusalén tomarata, bajara icatsia pacuenia tsipaebianame xanë talivaisi Roma tomarata ata, jai Jesús Pablojavabelia.
11 E, na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo! Porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Pablo petsitanaitajëtsicujinaetsi Jesús, meravia pitsijavata, judíovi nacaetuata. Najamatabëcueneyanaba jane baja picani Pablo pebeyaxuabinexatsi. Nexata picani pebeyaxuabivajënaetsi, bajarapamonae najumecapanepaeya najumaitsi: —Vaxaitsi apo xae tsanetsi itsacuenejavayo ata. Mera ata apo apae tsanetsi. Matapania baja Pablo beyaxuabianatsi, nabanianatsi. Mera ata apaenatsi, najai bajarapamonae.
12 Quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração e juraram dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Pamonae picani Pablo jamatabëbeyaxuabatsi, cuarenta ponëbeje pematatsënëa.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Bajaraxuacujinae bajarapamonae pona sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia. Pona judíovi pijaancianovijavabelia ata. Tsipaji bajarapamonae caejavata nacaetuatena. Nexata pamonae cuarenta ponëbeje, pamonae picani Pablo jamatabëbeyaxuabatsi, jumaitsi sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata: —Paxanë rajane baja najumecapanepaeya panajumaitsinë: “Vaxaitsi apo xae tsanetsi itsacuenejavayo ata. Matapania baja Pablo beyaxuabianatsi, nabanianatsi,” panajanë.
14 Estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Nexata paxamë sacerdotevi panenamatacaitorobivi, paxamë ata judíovi papijaancianovimë, panacaetuatsianame judíovi pecujarubivi yajava panenabarëcuaicuaijainexa. Nexata daxita paxamë patonajumeitorobianame cuyalatota vajabitsaë pepo pevetsinë, comandantejavabelia. Pavajëtsianame comandantejavabelia papecatocarenanexa Pablo. Pajumaitsimë tsane yamaxëitojorobiaya comandantejavabelia: “Pajitsipajë icatsia matavëjëa patayanijobijava Pablo, pijaneconi patayapëtaenexa xaniavaetsia, paneconi xaina,” pajamë tsane. Nexata paxanë epatotalia pavajënaeevetsianajë Pablo. Itsa rena, patabeyaxuabinexa patsinejeva maberenaje, jai pamonae cuarenta ponëbeje, pamonae picani Pablo jamatabëbeyaxuabatsi. Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata, jejai comandantejavabelia petonajumeitorobinexa Pablo pecarenanexatsi.
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Itsiata baitsi jane Pablo pematapijiva pexënato jumetane Pablo pevajënaeevetsiapaebijavatsi pebeyaxuabinexatsi picani. Nexata bajaraponë pona vajabitsaë pijaboyabelia. Itsa baja bajaraponë joneya vajabitsaë pijaboyalia, bajarapalivaisi tsipaeba Pablojavabelia.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Nexata bajaraxuacujinae Pablo junata caenë vajabitsaë pijacapitán. Pablo jumaitsi: —Barëponare mapapevëjëatoje papecanamatacaitorobinë, comandantejavabelia. Itsalivaisiyo xaina petsipaebinexa, jai Pablo.
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Nexata Pablo piopaxa capitán barëponatsi vajabitsaë pepo pevetsinë, comandantejavabelia. Nexata capitán jumaitsi comandantejavabelia: —Naneconitsia raja peponaponaenë Pablo nejunata. Nexata nitoroba tabarëponaenexa mapapevëjëatoje xamëjavaberena. Tsipaji pina catsipaebijitsia itsalivaisiyo, jai capitán comandantejavabelia.
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, me rogou que te trouxesse este jovem, que tem alguma coisa que dizer-te.
19 Nexata comandante cobepitatsi pevëjëato. Barëliatsi pesaicaeyojavabelia. Comandante nexata jumaitsi pevëjëatojavabelia: —¿Detsa pitsilivaisi xainame tanetsipaebinexamë? jai.
19 E o tribuno, tomando- o pela mão e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Nexata pevëjëato jumaitsi: —Sacerdotevi penamatacaitorobivibeje, judíovi pijaancianovibeje, najamatabëcueneyanaba pecavajëtsinexa meravia netocalianexa Pablo bajarapamonaejavabelia. Bajarapamonae cayamaxëitojorobiaya cajumaitsiapaebi: “Pajitsipajë icatsia matavëjëa patayanijobijava Pablo, pijaneconi patayapëtaenexa xaniavaetsia, paneconi xaina,” cajaiyapaebi bajarapamonae.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho como tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Itsiata pëtsa jumecovënëtame bajarapamonae. Tsipaji cuarenta ponëbeje pematatsënëa namatayabiaya epatota Pablo vajënaeevetsiapaebatsi pebeyaxuabinexatsi. Bajarapamonae daxita najumecapanepaeya najumaitsi baja: “Apo xae tsanetsi itsacuenejavayo ata. Mera ata apo apae tsanetsi. Matapania baja Pablo beyaxuabianatsi, nabanianatsi. Mera ata apaenatsi,” najai baja capanepaeya bajarapamonae. Aeconoxae saya bajarapamonae eveta Pablo necaliajava, jai pevëjëato comandantejavabelia.
21 Mas tu não os creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe andam armando ciladas, os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comerem nem beberem até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Nexata comandante jumaitsi pevëjëatojavabelia: —Pëtsa tsipaebame itsajivi ata tanetsipaebilivaisimë, jai comandante. Bajaraxuacujinae pevëjëato baja itorobatsi caevëalia.
22 Então, o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Vajabitsaë pepo pevetsinë, comandante, junata anijanëbeje, vajabitsaë pijacapitánbeje. Jumaitsi: —Panaxaniavaetsiaexanarebeje vajabitsaë petaxuta peponaevinexa doscientos ponëmaxëto, setenta pijinia ponëbeje caballojumata peponaevinexa, doscientos pijinia ponëmaxëto becuerereboxanetonë, lanzavënëjavanë, pecaponaevinexa. Panaxaniavaere paneponaenexa Cesarea tomarabelia ajena, mapameravitaje, bejamatabëcuene a las nuevejava.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalo, e duzentos lanceiros para irem até Cesareia;
24 Itsacaballobeje pijinia Pablo peyaponaenexa, patoxaniavaere. Xaniavaetsia evetsiaya pacaponaename Pablo nacuaevetsinë Félixjavabelia, jai comandante capitánbejejavabelia.
24 e aparelhai cavalgaduras, para que, pondo nelas a Paulo, o levem salvo ao governador Félix.
25 Bajaraxuacujinae comandante tsicobeyaquina cuyalatobaxuto pitorobinexa nacuaevetsinë Félixjavabelia. Comandante peyaquinaecuyalatobaxutota jumaitsi mapacueniaje:
25 E escreveu uma carta que continha isto:
26 “Félix, pecayaiyataenë, nacua nevetsinë. Xanë raja Claudio Lisiasvënënënë catoyaquinatsi. Cabajacobatsi.
26 Cláudio Lísias a Félix, potentíssimo governador, saúde.
27 Judíovi raja vaetabatsi ponë catoitorobaliatsi, Pablovënënë. Beyaxuabijitsiatsi picani. Nexata itsa vënëlivaisitaniji Pablo Romano nacuapijinëcuene, sivalianë. Tajajivi vajabitsaë taneyavenonaecueneta yacajërëtajë judíovi pecobevecua, ajena baja picani beyaxuabijitsiatsi. Nexata caponaeyaexanajë tajajivi vajabitsaë pijaboyabelia.
27 Este homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca e o livrei, informado de que era romano.
28 Bajaraxuacujinae sacerdotevi penamatacaitorobivi pitabarata, judíovi pijaancianovi ata pitabarata, judíovi pecujarubivi ata pitabarata, nutsiaexanajë. Bajarapacuenia nutsiaexanajë bajarapamonae pitabarata tayapëtaenexa jane baja picani paneconi yabara Pablo judíovi neconitsijitsiatsi.
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 Itsiata baitsi jane Pablo itsacueneneconi ata apo xainae, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi, paneconi yabara ata etsijitsiatsi penaneconitsivi pejebabiabibota. Judíovi saya Pablo neconitsijitsiatsi judíovi pijasalinaivi pijacuene yabara.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Nexata itsajivi netsipaeba judíovi namutoepatota Pablo pevajënaeevetsiapaebijavatsi pebeyaxuabinexatsi. Bajaraxuata nexata najamatabëxainajë Pablo tacatoitorobinexa xamëjavabelia. Nexata pajudíovi Pablo neconitsijitsiatsi, itorobajë peneconitsinexatsi xamë nitabarata. Bajara masaya daxitajumeyoje,” jai mapacueniaje comandante petoyaquinaebaxutota nacuaevetsinë Félixjavabelia.
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Nexata vajabitsaë exana baja pacuenia itorobatsi comandante. Bajarapameravi vajabitsaë baja Pablo caponaliatsi Antípatris tomarabelia.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhes fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Nexata meravia pitsijavata bajarapavajabitsaëyajuvënëvi, petaxuta peponaevi, Antípatris tomarata naviabarena baja pijaboyaberena. Pamonae caballojumata peponaevi, pevajënaeyabelia abaxë caponaliatsi Pablo.
32 No dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza;
33 Caponaliatsi Cesarea tomarabelia. Nexata Cesarea tomaratalia vajabitsaë rajuta petocaponaecuyalatobaxuto nacuaevetsinë Félixjavabelia. Yajavarajutanua Pablo bajaraponë pecobeyabelia.
33 os quais, logo que chegaram a Cesareia e entregaram a carta ao governador, lhe apresentaram Paulo.
34 Nexata nacuaevetsinë Félix leba baja petocapatsicuyalatobaxutotsi. Bajaraxuacujinae nacuaevetsinë Félix jumaitsi Pablojavabelia: —¿Detsa panacuapijinëmë? jai. Nexata Pablo jumaitsi: —Xanë raja Cilicia nacuapijinënë, jai. Nexata yapëtanetsi Pablo Cilicia nacuapijinëcuene.
34 E o governador, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 Nexata icatsia nacuaevetsinë Félix jumaitsi Pablojavabelia: —Cajumetaenatsi abaxë itsa parena judíovi pecaneconitsivinexa, jai nacuaevetsinë Félix. Bajaraxuacujinae nacuaevetsinë Félix itoroba pijajivi xaniavaetsia pevetsinexatsi Pablo. Nexata Pablo evetatsi Herodespijinë pexanaeyaexanaebota.
35 disse: Ouvir-te-ei quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.