Hebreus 12

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pamonae yabara pacatoyaquinatsi, bajayata najamatabëcuenecopaba Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. Nexata bajarapamonaemi vajavënëlivaisitaexae, bemuxunanajamatabëcuenesaëtatsi vaxaitsi ata Dioso vajanacayavenonaenexa. Itsa nayacobijitsiatsi vajacujinaejinaejava, nexata najonotatsi piarevejava bitsojinaeya vajacujinaejinaenexa, vajapatsinexa itsabelia nacatocaëjëta vajanacaitorobinë. Bajara pijinia pacuenia Dioso pitabarata xaniavaetsia bejinavanapatsi asaëyata vajatonacuenebinexa pacuenia Dioso nacaitoroba. Nexata copiaya benavecuacopatatsi papibisiajamatabëcuene xainatsi. Tsipaji bajarapapibisiajamatabëcuene nacaitorobabiaba pibisiacuene vajaexanaenexa. Bajarapapibisiajamatabëcuene baja becopabatsi vajaexanavanapaenexa xua Dioso nacaitoroba.
1 Portanto, também nós, visto que temos a rodear-nos tão grande nuvem de testemunhas, livremo-nos de todo peso e do pecado que tão firmemente se apega a nós e corramos com perseverança a carreira que nos está proposta,
2 Itsa najamatabëcuenecopatatsi Diosojavabelia vajanacayavenonaponaenexa, nexata benajamatabënapitabiabatsi Jesús. Tsipaji Jesús vajanacasivatëpaexae, Dioso aneconijibia nacatane. Jesús pejamatabëcueneta Dioso nacayavenonanua vajaajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso vajajumecovënëtsijava matapania vajanacacapanepaejavabelianexa. Pajivi naneconita, cruzata rutatsi pebeyaxuabinexatsi pijaneconi yabara. Bajarapacuenia itsa naneconitsiaexanatsi, bitso piauracuene. Itsiata baitsi jane Jesús nacopata bajarapacuenia pebeyaxuabinexatsi. Bajarapacuenia Jesús nacopata pebeyaxuabinexatsi tsipaji natsivajënaeyapëtane pejamatabëcuenebarëyajavanexa icatsia itsa asaë petëpaecujinae, daxitajivi pijaneconi pematamotsixae. Aeconoxae baja nexata Jesús tronovënëjavata athëbëtatsia eca, Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia, penajuaevetsinexabeje daxitacuene.
2 olhando firmemente para o Autor e Consumador da fé, Jesus, o qual, em troca da alegria que lhe estava proposta, suportou a cruz, sem se importar com a vergonha, e agora está sentado à direita do trono de Deus.
3 Pacanaëjëre Jesús piajamatabëcuenesaë tsaponaponaejava, pibisiacuene pexanaevi pinijicuenia bejiobiaexanae atatsi. Bajarapacuene pacanaëjëtsianame itsamonae itsa pacabejiobiaexana Jesús panejumecovënëtsijava yabara. Nexata apo pacueranaemë tsane Dioso panetonacuenebijava. Apo pajamatabëcuenefaefaenaemënua tsane.
3 Portanto, pensem naquele que suportou tamanha oposição dos pecadores contra si mesmo, para que vocês não se cansem nem desanimem.
4 Paxamë panajamatabëcuenesaëtavanapame pibisiacuene paneexanaeyaniva. Bajarapacuenia panajamatabëcuenesaëtavanapae atamë pibisiacuene paneexanaeyaniva, itsiata abaxë pibisiacuene pexanaevi apo pacayajuvënëbeyaxuabi. Bajaraxuata panevajënaeyabelia bepanajamatabëcuenesaëtavanapame pibisiacuene paneexanaeyaniva.
4 Na luta contra o pecado, vocês ainda não resistiram até o sangue.
5 Pëtsa panacofënëtame Dioso papecamuxujiobijava papecajamatabëcueneasaëya exanaenexa itsa pacamuxujioba bepapeximëcuenia. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë yabara jumaitsi mapacueniaje:
5 E vocês se esqueceram da exortação que lhes é dirigida, como a filhos: “Filho meu, não despreze a correção que vem do Senhor, nem desanime quando você é repreendido por ele;
6 Pacananeconitsiaexanaenatsi. Tsipaji xanë muxujiobiaya bananeconitsiaexanajë pajivi asivanë, baitsi daxita pamonae taxicuenia tataevi,
6 porque o Senhor corrige a quem ama e castiga todo filho a quem aceita.”
7 Nexata patonacaevere Dioso muxujiobiaya papecananeconitsiaexanaenexa. Tsipaji Dioso papeximëcuenia pacatane. Jivi ata baja cajena pexi muxujiobiaya banacoxivitsata.
7 É para disciplina que vocês perseveram. Deus os trata como filhos. E qual é o filho a quem o pai não corrige?
8 Nexata Dioso muxujiobiaya itsa apo pacaevetsi tsipae, Diosojavabelia pananeconitsi atamë, nexata Dioso papeximëcuenia apo pacatae tsipae. Tsipaji jivi ata, pexi pexainaevi, muxujiobiaya banacoxiconita.
8 Mas, se estão sem essa correção, da qual todos se tornaram participantes, então vocês são bastardos e não filhos.
9 Vaxaitsi abaxë pamatacabi pejevaxitsi mapanacuata, vaxajivi nacamuxujiobiaya banacaconita. Nexata vaxajivi yaiyatanetsi. Nexata biji vaxaitsi bitsoyo bejumecovënëtatsi vaxa Dioso, ponë eca athëbëtatsia, vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava.
9 Além disso, tínhamos os nossos pais humanos, que nos corrigiam, e nós os respeitávamos. Será que, então, não nos sujeitaremos muito mais ao Pai espiritual, para vivermos?
10 Itsa abaxë vaxajivi mapanacuata nacavitsata, muxujiobiaya banacaconita. Tsipaji vaxajivi nacatojitsipa xaniavaetsia vajatojinavanapaenexa. Bajaraxuata nacamuxujiobiaya banacaconita pacuenia vaxajivi nacatojitsipa vajatojinavanapaenexa. Itsiata baitsi jane vaxa Dioso muxujiobiaya nacananeconitsiaexana pepacuene vajacopatsinexa pibisiacuene vajaexanaejava. Nexata bajarapacuenia Dioso nacajamatabëcueneyavenona vajaperujujamatabëcuenemivecua vajanajamatabëcuene pënëyorotsinexa Diosojavabelia. Nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara vaxaitsi ata vajajamatabëcueneitsinexa.
10 Pois eles nos corrigiam por pouco tempo, segundo melhor lhes parecia; Deus, porém, nos disciplina para o nosso próprio bem, a fim de sermos participantes da sua santidade.
11 Paepatota vaxa Dioso nacamuxujiobiaya nacananeconitsiaexana, bajarapaepatota abaxë apo sivajamatabëcuenebarëyatsi xua nacatocopiapata. Itsiata baitsi jane pajivi Dioso muxujiobiaya naneconitsiaexanatsi, yapëtane baja xua yabara naneconitsiaexanatsi. Nexata baja copata bajaraxua. Nexata baja jamatabëcuenebarëyaya xaniavaetsia ponapona.
11 Na verdade, toda disciplina, ao ser aplicada, não parece ser motivo de alegria, mas de tristeza. Porém, mais tarde, produz fruto pacífico aos que têm sido por ela exercitados, fruto de justiça.
12 Pacopabare baja panejamatabëcuenecueranaejavami. Panevajënaeyabelia panajamatabëcuenesaëtaponare. Tsipaji baja panajamatabëcuenecopatame Diosojavabelia papecayavenonaenexa.
12 Por isso, levantem as mãos cansadas e fortaleçam os joelhos vacilantes.
13 Pëtsa pajumecovënëtame itsalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Ëpexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, panevajënaeyabelia pajumecovënëtavanapare. Nexata itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae abaxë apo ajamatabëcuenesaë Dioso pejumecovënëtsijava, pacaitaxutua ajamatabëcuenesaë tsaponae tsane.
13 Façam caminhos retos para os seus pés, para que o manco não se desvie, mas seja curado.
14 Daxitajivijavabelia pexaniajamatabëcuene patoxainare. Nexata aneconijibia pajinavanapaename Dioso pitabarata. Pajivi aneconijibia apo ponaponae tsane Dioso pitabarata, bajarapajivi Dioso apo yajavaponaponae tsane.
14 Procurem viver em paz com todos e busquem a santificação, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Xania baja panayajivitaema. Pëtsa pacopabame Dioso panejumecovënëtsijava, Dioso papecacopatsiyaniva papecaitaxutotsoniataejava panepuajumecovënëtsivi Dioso. Pacuenia piatsaxaënëboto daxitamera bijianaejitsipa, bajara pajamatabëcueneitsimë tsipae caenë ata, paxamëyajuvënënë, pibisiacuene itsa exanaejitsipa. Pacajamatabëcuene bijianaejitsipa padaxitamë.
15 Cuidem para que ninguém fique afastado da graça de Deus, e que nenhuma raiz de amargura, brotando, cause perturbação, e, por meio dela, muitos sejam contaminados.
16 Panayajivitaemanua itsanë ata, paxamëyajuvënënë, pejaitsiyaniva itsava pepo pijavavecua. Petiriva ata pejaitsiyaniva itsanë pepo pamonavecua. Panayajivitaemanua panejumeaebiyaniva Dioso najumecapanepaeya papecajumaitsijava. Pëtsa Dioso pajumeaebame pacuenia bajayata Esaúpijinë jumeaeba Dioso najumecapanepaeya pejumaitsijavatsi. Esaú picani matapijinëxae, Dioso yavenonabiabijitsiatsi. Nexata itsajota Esaú bitso piajani, pejuyapijinëjavabelia pexaejava caenabani namitsavajëta. Nexata pejuyapijinë jumaitsitsi: “Pacuenia nexaejava nevajëtame, carajutsianatsi. Nexata xua Dioso cayavenonabiabiapaeba, bajaraxua juya xanë netocopatsianame,” jaitsi. Nexata Esaú jejai. Pejuyapijinëjavabelia baja tocopata xua picani Dioso yavenonabiabijitsiatsi.
16 E cuidem para que não haja nenhum impuro ou profano, como foi Esaú, o qual, por um prato de comida, vendeu o seu direito de primogenitura.
17 Payapëtaneme rabaja pacuenia Esaúpijinë exana pejuyapijinë petocopatsicujinae xua picani Dioso yavenonabiabiapaebatsi. Esaúpijinë picani paxa itoroba Diosojavabelia petovajëtsinexatsi Dioso peyavenonabiabinexatsi paxa pevënamuto. Itsiata baitsi jane paxa apo jumejejaitsi. Nexata Esaúpijinë bitso nua pejuyapijinë petocopatsixae xua picani Dioso yavenonabiabijitsiatsi. Itsiata baja acuenebi pexanaejava. Bajaraxuata paxamë ata pëtsa pacopabame Dioso panejumecovënëtsijava Dioso najumecapanepaeya papecajumaitsijava.
17 Vocês sabem também que, posteriormente, querendo herdar a bênção, foi rejeitado, pois não achou lugar de arrependimento, embora, com lágrimas, o tivesse buscado.
18 Paxamë panejumecovënëtsixae Dioso, pacatocopata rovialia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata apo panamatavenonaemë paneponaenexa itsanacuajavabelia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Bajayata Israelpijinë pemomoxi pata ibotsutoxanetotabuyaberena. Nexata bajarapatsutotabuta navajëca Diosojavabelia. Nexata bajarapatsutojumatatsia Israelpijinë pemomoxi tane beisotocotia itsajota aitaquiri. Bajarapaepatota bitso emaxaneto, ayaijovibo yajava.
18 Ora, vocês não chegaram ao fogo palpável e aceso, à escuridão, às trevas, à tempestade,
19 Bajarapaepatota Israelpijinë pemomoxi jumetane penajumetsijava trompeta. Jumetanenua Dioso pecuaicuaijaijavatsica athëbëvetsica bajarapamonaejavabelia. Nexata judíovi pecajunavi bitso, vajëta Diosojavabelia Dioso pecuaicuaijaiyaniva pematatsënëa.
19 ao toque da trombeta e ao som de palavras tais, que aqueles que ouviram isso pediram que não lhes fosse dito mais nada,
20 Bajarapacuenia Israelpijinë pemomoxi vajëta Diosojavabelia tsipaji bitso jumecujunava Dioso pejumaitsijavatsicatsi mapacueniaje: “Pajivi ponaena mapatsutoyenepanajavaje, bajarapajivi tseconaenatsi ibotonëta. Itsa jume, becuererebonëta cacuatsianatsi pebeyaxuabinexatsi bajarapacuenia. Dajubinë ata itsa ponaena mapatsutoyenepanajavaje, bajarapacuenia exanaenatsi,” pejaijavatsica Dioso athëbëvetsica, Israelpijinë pemomoxi bitso jumecujunava.
20 pois já não suportavam o que lhes era ordenado: “Até um animal, se tocar o monte, será apedrejado.”
21 Nexata Israelpijinë pemomoxi bajarapajume itsa jumetane, pecajunavi, bitso neconecojai. Moiséspijinë ata jumaitsi: “Xanë ata rabaja tacajunavi, bitso neconecojanë,” jai.
21 Na verdade, o espetáculo era tão horrível, que Moisés disse: “Estou apavorado e trêmulo!”
22 Itsiata baitsi jane paxamë baja aeconoxae Dioso panejumecovënëtsixae, Dioso baja pacatocopata panepatsinexa Dioso pijatomarabetsia rovialia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Bajarapatomaratatsia eca Dioso, piasaëtsaponaponaenë. Bajarapatomara pevënë Jerusalén. Eca Siónvënë tsutojumata. Bajarapatomaratatsia Dioso pijajivi ángelevi, miles paángelevibeje, yajavaponapona.
22 Pelo contrário, vocês chegaram ao monte Sião e à cidade do Deus vivo, a Jerusalém celestial, e a milhares de anjos. Vocês chegaram à assembleia festiva,
23 Bajarapatomaratatsia payajavanacaetuatsianame itsamonae, pamonae panevajënaeya jumecovënëta Dioso. Bajarapamonae vënëyaquinarubatsi bajarapatomaratatsia. Panacaetuatsianame Dioso pitabarata, ponë naneconitsiaexanaena daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Payajavanacaetuatsianamenua daxita pamonaemi tëpa Dioso pepua pejumecovënëtsivi.
23 a igreja dos primogênitos arrolados nos céus. Vocês chegaram a Deus, o Juiz de todos, e aos espíritos dos justos aperfeiçoados,
24 Panajamatabëcuenecopatame baja Jesucristojavabelia, ponë pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana vajaneconimi. Nexata Dioso aneconijibia nacatane. Bajayata Abelpijinë itsa beyaxuabatsi, ponë beyaxuabatsi, juya picani xanepana peyamatamobeyaxuabinexatsi. Itsiata baitsi jane pamatacabi Jesús beyaxuabatsi cruzata, itsajivi ata apo najamatabëxainae Jesús peyamatamobeyaxuabinexatsi. Tsipaji Jesús petëpaejava pejamatabëcueneta, Dioso aneconijibia taejitsia daxita pamonae jumecovënëta Dioso.
24 e a Jesus, o Mediador da nova aliança, e ao sangue da aspersão, que fala melhor do que o sangue de Abel.
25 Bajaraxuata Dioso pejumelivaisi vajanacatsipaebijava, bejumecovënëtatsi. Bajayata pamonae apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, naxuaba Diosovecua. Dioso apo capanepaetsi bajarapamonae. Vaxaitsi ata bitsoyo Dioso nacananeconitsiaexanaejitsipa itsa apo jumecovënëtsitsi ponë nacajunata athëbëvetsica.
25 Tenham cuidado e não se recusem a ouvir aquele que fala. Pois, se os que se recusaram a ouvir quem divinamente os advertia na terra não escaparam, muito menos escaparemos nós, se nos desviarmos daquele que dos céus nos adverte.
26 Paepatota pina Dioso athëbëvetsica Sinaivënë tsutojumavetsica cuaicuaijai, baja pina paepatota ira najëaba. Nexata icatsia xuacujinae bexëa Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi mapacueniaje: “Itsamatacabi icatsia ira najëabiaexanaenajë. Nexata jane baja caecuenia ira, itaboxo yajava, najëabiana,” jai Dioso tajëvelia najumecapanepaeya.
26 Naquele tempo, a voz dele abalou a terra, mas agora ele promete, dizendo: “Mais uma vez eu farei tremer não só a terra, mas também o céu.”
27 Xua yabara tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, maitsi tsaneje. Mapairaje, itaboxo yajava, itsa najëabiana, daxitacuene xua Dioso exana mapanacuataje, vereverecaena. Itsiata Dioso pejumelivaisi, pijatomara ata, apo vereverecae tsane.
27 Ora, as palavras “mais uma vez” significam a remoção dessas coisas abaladas, ou seja, das coisas criadas, para que permaneçam as coisas que não podem ser abaladas.
28 Xua itsamatacabi Dioso nacatocopatsiana athëbëtatsia vajatoevetsinexa, bajaraxua apo vereverecae tsane. Bajaraxuata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia. Yaiyataeya vajajamatabëëthëtovetsina Diosojavabelia jumai tsabiabi tsanetsi: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsabiabi tsanetsi Dioso vajanacasivajamatabëcuene barëyanexa.
28 Por isso, recebendo nós um Reino inabalável, retenhamos a graça, pela qual sirvamos a Deus de modo agradável, com reverência e temor.
29 VajaDioso jivi penaneconitsiaexanaenë. Pacuenia isoto vayafo itsa tajuenajetaruca, verebiaba daxita piabejejava petajuejavata, bajara pijinia pacuenia Dioso verebiabiana pamonae pibisiacuene pexanaevi.
29 Porque o nosso Deus é fogo consumidor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.