Hebreus 10

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi saya Dioso najumecopata tajëvelia vajayapëtaenexa papexaniacuene aeconoxae Cristo nacatoexana. Pacuenia jumaitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, sacerdotevi exanabiaba Cristo pepatsivajënaeyatsica. Caevai canacujitsia dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia, pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia exanabiabi ata, pepacuene apo jamatabëcuenexaniavaetsitsi.
1 A lei dada por Moisés não é um modelo completo e fiel das coisas verdadeiras; é apenas uma sombra das coisas boas que estão para vir. Os mesmos sacrifícios são oferecidos sempre, ano após ano. Portanto, como pode a lei, por meio desses sacrifícios, aperfeiçoar as pessoas que chegam perto de Deus?
2 Pacuenia bajayata itorobatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, sacerdotevi exanabiaba. Dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia pexanabiabixae, pepacuene Dioso itsa vecuaajibiaexanaejitsipatsi pibisiacuene pexanaeneconi, nexata bajarapamonae apo yanajamatabëxainae tsipae pijaneconi. Nexata baja itsa aneconijibi tsipae, pematatsënëa dajubinë apo beyaxuababiabi tsipae ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia pijaneconi yabara. Caeto saya ofrenda rajutsipa Diosojavabelia.
2 Se as pessoas que adoram a Deus tivessem sido purificadas dos seus pecados, não se sentiriam mais culpadas de nenhum pecado, e todos os sacrifícios terminariam.
3 Bajarapacuenia dajubinë caevai canacujitsia beyaxuababiabi ata ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia, itsiata jivi jamatabëcuenebarëyaya apo jinavanapae. Biji rajane bajarapacuenia exanabiabi ata, pevajënaeyabelia tsiteca yanajamatabëxainapona pijaneconi.
3 Em vez disso esses sacrifícios, realizados ano após ano, servem para fazer com que as pessoas lembrem dos seus pecados.
4 Bajarapacuenia beyaxuababiabi ata toro, chivo ata, bajarapajana apo caëjëpaetsi jivi pijaneconi pepacuene pevecuaajibiaexanaenexatsi.
4 Pois o sangue de touros e de bodes não pode, de modo nenhum, tirar os pecados de ninguém.
5 Bajaraxuata Cristo pepatsicujinaetsica mapanacuayabetsicaje, paxa Diosojavabelia jumaitsi mapacueniaje:
5 Por isso Cristo, ao entrar no mundo, disse: “Tu, ó Deus, não queres animais oferecidos em sacrifícios nem ofertas de cereais, mas preparaste um corpo para mim.
6 Jivi picani dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi pecarajutabiabinexa, altarvënëjavajumata pecatotajuitsinexa. Jamatabëjumai tsabiabi bajarapamonae: “Tajaneconi Dioso nevecuaajibiaexanaena mapacuenia itsa exanaenajëje,” jamatabëjai tsabiabi. Itsiata baitsi jane apo sivajamatabëcuenebarëyamë bajaraxua yabara.
6 Não te agradam as ofertas de animais queimados inteiros no altar nem os sacrifícios oferecidos para tirar pecados.
7 Bajara jane manucajëje pacuenia jitsipame tacatoexanaenexa, pacuenia nijumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara, tasivatëpaenexa nijajivi,
7 Então eu disse: — Estou aqui, ó Deus; venho fazer a tua vontade, assim como está escrito a meu respeito no
8 Nexata bajarapacuenia Cristo pejumaitsixae, aeconoxae baja vaxaitsi yapëtanetsi mapacueneje. Dioso aeconoxae apo sivajamatabëcuenebarëya jivi dajubinë pebeyaxuababiabijava ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia.
8 Primeiro ele disse: “Tu não queres sacrifícios ou ofertas de animais, e não te agradam as ofertas dos animais queimados inteiros no altar nem os sacrifícios oferecidos para tirar pecados.” Ele disse isso embora todos os sacrifícios sejam oferecidos de acordo com a lei.
9 Icatsia Cristo jumaitsi paxa Diosojavabelia mapacueniaje: “Bajara jane manucajëje pacuenia jitsipame tacatoexanaenexa,” jai Cristo. Cristo baja mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara sivatëpa cruzata pacuenia paxa Dioso itorobatsi. Nexata sacerdotevi dajubinë pebeyaxuababiabijava ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia, Cristo baja copiarucaeyaexana.
9 Depois ele disse: “Estou aqui, ó Deus, para fazer a tua vontade.” Assim Deus acabou com todos os antigos sacrifícios e pôs no lugar deles o sacrifício de Cristo.
10 Pacuenia Dioso tojitsipatsi, Jesucristo nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa cruzata. Bajarapacuenia Jesucristo nacasivatëpa vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Caeto baja Jesucristo nacasivatëpa daxita mapanacuapijivitsije.
10 E, porque Jesus Cristo fez o que Deus quis, nós somos purificados do pecado pela oferta que ele fez, uma vez por todas, do seu próprio corpo.
11 Caematacabi canacujitsia picani sacerdotevi nubenabiaba altarvënëjava muxuneneta, dajubinë itsa beyaxuaba, ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia exanabiabi ata, Dioso pepacuene apo vecuaajibiaexanaetsi pibisiacuene pexanaeneconi.
11 Todo sacerdote judeu cumpre todos os dias os seus deveres religiosos e oferece muitas vezes os mesmos sacrifícios, mas estes nunca poderão tirar pecados.
12 Jesucristo baja cajena nacopata pebeyaxuabinexatsi, vajanacaneconimatamotsinexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Caeto baja Jesucristo tëpa pibisiacuene vajaexanaeneconi vajanacaneconimatamotsinexa daxitamatacabijavabelianexa. Bajaraxuacujinae Jesucristo athëbëtatsia eca, paxa Dioso pemuxuneneta, penajuaevetsinexabeje daxitacuene.
12 Porém Jesus Cristo ofereceu só um sacrifício para tirar pecados, uma oferta que vale para sempre, e depois sentou-se do lado direito de Deus.
13 Cristo abaxë aeconoxae athëbëtatsia ecaya. Jamatabëcueneevetecaya abaxë pijavajabitsaë paxa Dioso petojamatabëcueneamoneyabinexatsi. Nexata Jesús pijavajabitsaëmi ata pacuenia itoroba, pejumecovënëtsinexatsi.
13 Ali Jesus está esperando até que Deus ponha os seus inimigos como estrado debaixo dos pés dele.
14 Caeto baja Cristo nacopata vajanacasivatëpaenexa. Nexata vaxaitsi, Cristo pelivaisi vajajumecovënëtavanapaevi, Cristo pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi daxitamatacabijavabelianexa.
14 Assim, com um sacrifício só, ele aperfeiçoou para sempre os que são purificados do pecado.
15 Cristo baja cajena caeto vajanacasivatëpaejavanexa daxitamatacabijavabelianexa, Espíritu Santo tajëvelia nacayapëtaeyaexana. Espíritu Santo tajëvelia nacayapëtaeyaexana pexaniajaicuene, xua baja aeconoxae Cristo nacatoexana. Tsipaji baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
15 E o Espírito Santo também nos dá o seu testemunho sobre isso. Primeiro ele diz:
16 Najumecapanepaeya tajajivi yabara pejanalivaisi itsamatacabi jumaitsinë tsane mapacueniaje: “Caejivi canacujitsia pejamatabëëthëtota yapëtaeyaexanaponaponaenajë pacuenia netojinavanapaejitsia. Nexata bajarapamonae pejamatabëëthëtojavavetsina jitsipaena tanejumecovënëtsinexa,”
16 “Quando esse tempo chegar, diz o Senhor, eu farei com o povo de Israel esta Porei as minhas leis no coração deles e na mente deles as escreverei.”
17 Bajaraxuacujinae icatsia Dioso jumaitsi mapacueniaje:
17 Depois ele diz: “Não lembrarei mais dos seus pecados nem das suas maldades.”
18 Nexata jane baja Cristo nacasivatëpa pibisiacuene vajaexanaeneconimi Cristo pejamatabëcueneta Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa. Nexata baja pematatsënëa dajubinë apo beyaxuababiabi tsanetsi ofrendacuenia pevi vajarajutabiabinexa Diosojavabelia, pibisiacuene vajaexanaeneconi Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa.
18 Assim, quando os pecados são perdoados, já não há mais necessidade de oferta para tirá-los.
19 Tajamonae, Jesucristo baja vajanacasivatëpaexae, aeconoxae baja Dioso nacatocopata ajunavijibia vajajonenexa Dioso pijanacuayabetsia. Nacatocopatanua bajarajotatsia vajajonenexa Lugar Santísimovënëjavabelia, itsajota baitsi Dioso ponapona.
19 Por isso, irmãos, por causa da morte de Jesus na cruz nós temos completa liberdade de entrar no Lugar Santíssimo .
20 Jesucristo nacatoexana pejananamuto vajaponaenexa athëbëabetsia, Dioso vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. Jesucristo baja itsa nacasivatëpa cruzata, nacasivatëpa vajapatsinexa Diosojavabetsia.
20 Por meio da cortina, isto é, por meio do seu próprio corpo, ele nos abriu um caminho novo e vivo.
21 Bajayata sacerdotevi toevetavanapa Dioso pijacarpaboxaneto. Bajara pijinia pacuenia aeconoxae Jesucristo, pepo sacerdotenë jane baja, nacaevetaponapona vaxaitsi vajanacatocuaicuaijainexa Diosojavabelia.
21 Nós temos um Grande Sacerdote para dirigir a casa de Deus.
22 Bajaraxuata vajajamatabëëthëtojavavetsina vajajamatabëcuene saya bimoxoyotatsi Dioso. Bëpënëa vajajamatabëcueneta Dioso yamaxëitojorobiaya apo bejumecovënëtsitsi. Tsipaji yapëtanetsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena tsipaji baja pibisiacuene vajaexanaeneconimi Dioso nacavecuaajibiaexana. Nexata baja nacaajamatabëcuene xuirajibiaexana Jesucristo vajanacasivatëpaexae. Vajanacabautisabijavata, nacaperabëquiatanua piaxuirajibimerata.
22 Portanto, cheguemos perto de Deus com um coração sincero e uma fé firme, com a consciência limpa das nossas culpas e com o corpo lavado com água pura.
23 Vajavajënaeyabelia asaëyata copiaevetavanapaenatsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Bajarapacuenia asaëyata copiaevetavanapaenatsi Dioso jumeaebinejevatsi. Nexata itsamonaejavabelia navajunupaebabiabianatsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Tsipaji baja pacuenia Dioso najumecapanepaeya nacajumaitsi, xaniajai baja cajena. Dioso nacacapanepaena.
23 Guardemos firmemente a esperança da fé que professamos, pois podemos confiar que Deus cumprirá as suas promessas.
24 Nexata vaxaitsi namataenetsia benayavenonatsi vajanajamatabëcueneitajëtsinexa vajanasivacuene. Namataenetsianua pexaniacuene benatoexanabiabatsi.
24 Pensemos uns nos outros a fim de ajudarmos todos a terem mais amor e a fazerem o bem.
25 Itsamonae baja vaxaitsiyajuvënëvi copabapona penajoneyabiabijava vajanacaetuatabiabibojavabelia. Vaxaitsi nexata bajarapamonae apo becuenejëpaetsi. Namataenetsia benajamatabëcueneasaëyaexanaponatsi. Aeconoxae baja bitsoyo biajamatabëcuenesaëtsi tsavanapae. Tsipaji baja imoxoyo pevajënae vajatuxanenë pepatsinexatsica.
25 Não abandonemos, como alguns estão fazendo, o costume de assistir às nossas reuniões. Pelo contrário, animemos uns aos outros e ainda mais agora que vocês veem que o dia está chegando.
26 Vaxaitsi tsiteca vajavajënaeyabelia pibisiacuene itsa exanaponaejitsipatsi, yapëtae atatsi Cristo vajanacasivatëpaejava, nexata nacatoacuenebi tsipae Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconi.
26 Pois, se continuarmos a pecar de propósito, depois de conhecer a verdade, já não há mais sacrifício que possa tirar os nossos pecados.
27 Bajarapacuenia vajavajënaeyabelia tsiteca pibisiacuene itsa exanaponaejitsipatsi, nexata saya copiaevetavanapaejitsipatsi pinijicuenia Dioso ëvajanacananeconitsia exanaejavanexa. Pamatacabi Dioso pijavajabitsaë naneconitsiaexanaena pinijiisotojavabelia peverebiabinexa, bajarapamatacabi vaxaitsi ata, bajarapamonae yajava, pinijicuenia Dioso nacayajavananeconitsia exanaejitsipa.
27 Pelo contrário, resta apenas o medo do que acontecerá: medo do Julgamento e do fogo violento que destruirá os que são contra Deus.
28 Bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Nexata pajivi apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, beyaxuabaponatsi. Anijajivibeje, acueyabi pajivibeje ata, itsa jumaitsi pibisiacuene pexanaejivi yabara: “Pataniji pepacuene pibisiacuene pexanaejava mapajivije,” itsa jai, nexata bajarapajivi apo itaxutotsoniataetsi. Beyaxuabatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara.
28 Quem desobedece à lei de Moisés é condenado sem dó à morte, se for julgado culpado depois de ouvido o testemunho de duas pessoas, pelo menos.
29 Pacanaëjëre mapacueneje. Pajivi apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, naneconitsiaexanatsi. Nexata bajaraxua matatoxenetsia Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi pajivi copata pejumecovënëtsijava Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara. Pajivi copata pejumecovënëtsijava Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara, bajarapajivi tane Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi bepiamatamobicujiru. Apo canaëjëtsinua Espíritu Santo piasivajavatsi.
29 Então, o que será que vai acontecer com os que desprezam o Filho de Deus e consideram como coisa sem valor o sangue da aliança de Deus, que os purificou ? E o que acontecerá com quem insulta o Espírito do Deus, que o ama? Imaginem como será pior ainda o castigo que essa pessoa vai merecer!
30 Yapëtanetsi baja cajena Dioso pejumaitsijava mapacueniaje: “Pamonae pibisiacuene exanapona itsamonaejavabelia, bajarapamonae xanë naneconitsiayaexanaenajë,” pejaijava. Jumaitsinua Dioso mapacueniaje: “Xanë Diosonënë, naneconitsiaexanaenajë tajajivi,” jai.
30 Pois sabemos quem foi que disse: “Eu me vingarei, eu acertarei contas com eles.” E quem também disse: “O Senhor julgará o seu povo.”
31 Pajivi Dioso apo jumecovënëtsi, nexata Dioso itsa naneconitsiaexanaenatsi, ¡bitso piayaicuene taeyaexanaenatsi piasaëtsaponaponaenë Dioso!
31 Que coisa terrível é cair nas mãos do Deus vivo!
32 Panajamatabënapire pacuenia pajamatabëcueneitsimë tsavanapae pamatacabi ajena Cristo pajumecovënëtame. Bajarapamatacabi pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae panejumecovënëtsijava vajatuxanenë pelivaisi, itsamonae pacabejiobiaexanae ata bajarapalivaisi yabara.
32 Lembrem do que aconteceu no passado. Naqueles dias, depois que a luz de Deus os iluminou, vocês sofreram muitas coisas, mas não foram vencidos na luta.
33 Paxamëyajuvënëvi baja cajena jivi ayaibitsaëto pitabarata itsamonae capocaponatsi. Ayaicuenia baja cajena bejiobiaexanatsinua bajarapamonae pitabarata. Nexata pijinia itsamonae paxamëyajuvënëvi bitso sivanajamatabëxaina bajarapacuenia papecayajuvënëbejiobia exanaexaetsi.
33 Alguns foram insultados e maltratados publicamente, e em outras ocasiões vocês estavam prontos para tomar parte no sofrimento dos que foram tratados assim.
34 Paxamë paitaxutotsoniataneme pamonae jebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota Dioso pejumelivaisi yabara. Paxamë itsamonae pacavecuanotsi ata panijairanëmi, panecobecovëjavaximi yajava, itsiata paxamë pajamatabëcuenebarëyamë. Bajarapacuenia pajamatabëcuenebarëyamë tsipaji baja payapëtaneme xua athëbëtatsia paxainaejitsiamë. Bajaraxua mapanacuapijicuene matatoxenetsia bitso pexaniacuenejava. Tsipaji daxitamatacabijavabelianexa apo pevereverecaejavanexa.
34 Vocês participaram do sofrimento dos prisioneiros. E, quando tudo o que vocês tinham foi tirado, vocês suportaram isso com alegria porque sabiam que possuíam uma coisa muito melhor, que dura para sempre.
35 Bajaraxuata pëtsa pacopabame panesivanajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia papecayavenonaenexa. Dioso cajena athëbëtatsia pacarajutsiana ayaicuenejava panenajamatabëcuenecopatsixae bajaraponëjavabelia.
35 Portanto, não percam a coragem, pois ela traz uma grande recompensa.
36 Bajayajebi ata panevajënaeyabelia paexanaponare pacuenia Dioso pacatojitsipa. Nexata xua yabara tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi papecarajutsinexa, bajaraxua Dioso pacarajutsiana.
36 Vocês precisam ter paciência para poder fazer a vontade de Deus e receber o que ele promete.
37 Cristo icatsia pepatsijavanexatsica yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
37 Pois, como ele diz nas Escrituras Sagradas : “Um pouco mais de tempo, um pouco mesmo, e virá aquele que tem de vir; ele não vai demorar.
38 Nexata pajivi Dioso aneconijibiatanetsi Diosojavabelia penajamatabëcuenecopataponaponaexae, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Itsiata baitsi jane pajivi nevecuanaviata pecovëyabelia, apo sivajamatabëcuenebarëyanë tsane,
38 E todos aqueles que eu aceito terão fé em mim e viverão. Mas, se uma pessoa voltar atrás, eu não ficarei contente com ela.”
39 Itsiata baitsi jane vaxaitsi vajacovëyabelia Diosovecua apo naviabi tsanetsi Diosovecua vajanaxuabiyaniva. Biji rajane vaxaitsi najamatabëcuenecopabatsi Diosojavabelia ëvajanacacapanepaejavabelianexa.
39 Nós não somos gente que volta atrás e se perde. Pelo contrário, temos fé e somos salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.