Atos 2

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Itsa baja panepa cincuenta pamatacabibeje pascuavënëfiesta pevereverecaecujinae, icatsia junua Pentecostésvënëfiesta. Nexata bajarapamatacabi daxita Jesús pijajivi nacaetuata caejavata.
1 Ao cumprir-se o dia de Pentecostes, estavam todos reunidos no mesmo lugar.
2 Nexata bajarapamatacabi athëbëvetsica jemata najumeta bepinijijoviboxaneto. Nexata pabota Pedrobana nacaetuatena, daxitabo najumeteca.
2 De repente, veio do céu um som, como de um vento impetuoso, e encheu toda a casa onde estavam sentados.
3 Bajarapamonae tane athëbëvetsica perunaejavatsica bepitarunutsicotia. Nexata bajarapamonae caejivi canacujitsia bajarapacotia tsimatanatsanaeyarunaicatsi.|src="CN01890B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 2.3"
3 E apareceram, distribuídas entre eles, línguas, como de fogo, as quais pousaram sobre cada um deles.
4 Nexata daxita bajarapamonae tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. Nexata bajarapamonae jemata taxuxuaba penatsipaebijava itsaviriajumenëta, apo penatsipaebijumemi picani. Espíritu Santo saya pejamatabëcueneta bajarapacuenia itsaviriajumenëta natsipaebiaexanatsi.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar em outras línguas, segundo o Espírito lhes concedia que falassem.
5 Bajarapamatacabita Jerusalén tomarata jinavanapa ayaibitsaëtoxaneto judíovi. Bajarapamonae saicaya daxitanacuanëjava penaexanaevi. Bajarapamonae saya napata Jerusalén tomarata penataenexa Pentecostésvënëfiesta. Bajarapamonae bitso pejumecovënëtsivi Dioso.
5 Estavam morando em Jerusalém judeus, homens piedosos, vindos de todas as nações debaixo do céu.
6 Nexata bajarapamonae itsa jumetane bepinijijoviboxaneto athëbëvetsica penajumetsijava, nexata pabota Jesús pijajivi nacaetuatena, bajarapabota muxunanacaetuana ayaibitsaëtoxaneto bajarapamonae. Paviriajumenëta Jesús pijajivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta natsipaebiaexanatsi, bajarapamonae pijajumenë. Nexata bajarapamonae xaniavaetsia jumetane xua yabara Jesús pijajivi tsipaebapona. Bajaraxuata bajarapamonae bitso jamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji bajarapamonae caenacuapijivi canacujitsia xaniavaetsia jumetaepona pepo pijajumeta Jesús pijajivi petsipaebilivaisianë.
6 Assim, quando se fez ouvir aquela voz, afluiu a multidão, que foi tomada de perplexidade, porque cada um os ouvia falar na sua própria língua.
7 Athëbëvetsica bepinijijoviboxaneto penajumetsijava pemuxunanacaetuanaevi, pinijicuenia najamatabëxainaeya jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae najumaitsi:
7 Estavam atônitos e se admiravam, dizendo: — Vejam! Não são galileus todos esses que aí estão falando?
8 Vaxaitsi itsaverena patatsi, caenacuapijivitsi canacujitsia saicaya xainatsi vajajumenë, apo penatsipaebijumenë mapamonaeje. ¿Detsa pacuenia itsiata vaxaitsi, caenacuapijivitsi canacujitsia, vajanaexanaejavaveliacujinae vajanatsipaebijumenëta caëjëpatsi penatsipaebinexa mapamonaeje?
8 Então como os ouvimos falar, cada um em nossa própria língua materna?
9 Vaxaitsiyajuvënëvi raja itsamonae Partia nacuapijivi. Itsamonae Media nacuapijivi. Itsamonae Elam nacuapijivi. Itsamonae Mesopotamia nacuapijivi. Itsamonae Judea nacuapijivi. Itsamonae Capadocia nacuapijivi. Itsamonae Ponto nacuapijivi. Itsamonae Asiavënë nacuapijivi.
9 Somos partos, medos, elamitas e os naturais da Mesopotâmia, Judeia, Capadócia, Ponto e Ásia,
10 Itsamonae Frigia nacuapijivi. Itsamonae Panfilia nacuapijivi. Itsamonae Egipto nacuapijivi. Itsamonae Africa nacuapijivi, Cirene tomarapënëverenapijivi. Itsamonae vaxaitsiyajuvënëvi judíovi, Roma tomarapijivi. Itsamonae apo judíovi, Roma tomarapijivi. Bajarapamonae apo judíovi ata, Dioso jumecovënëtavanapa pacuenia vaxaitsi judíovitsi jumecovënëtavanapatsi Dioso.
10 da Frígia, da Panfília, do Egito e das regiões da Líbia, nas imediações de Cirene, e romanos que aqui residem,
11 Itsamonae vaxaitsiyajuvënëvi Creta nacuapijivi. Itsamonae Arabia nacuapijivi. Itsiata daxitatsi jumetanetsi xaniavaetsia Jesús pijajivi vajanacatsipaebilivaisianë vajajumenëta. Caejivi canacujitsia bajarapamonae Dioso pinijicuene pexanaejava yabara nacatsipaebapona, najai athëbëvetsica bepinijijoviboxaneto penajumetsijava pemuxunanacaetuanaevi.
11 tanto judeus como prosélitos, cretenses e árabes. Como os ouvimos falar sobre as grandezas de Deus em nossas próprias línguas?
12 Nexata daxita bajarapamonae jamatabëcuenenajunaviacanubena. Nexata bajarapamonae najumaitsi:
12 Todos, atônitos e perplexos, perguntavam uns aos outros: — O que será que isso quer dizer?
13 Itsamonae saya jumecaponaeya jumaitsi Jesús pijajivi yabara:
13 Outros, porém, zombando, diziam: — Estão bêbados!
14 Apóstolenë Pedro nonotapuna once ponëbeje apóstolevi yajava. Nexata Pedro pinijijumeta jumaitsi athëbëvetsica bepinijijoviboxaneto penajumetsijava pemuxunanacaetuanaevijavabelia:
14 Então Pedro se levantou, junto com os onze, e, erguendo a voz, dirigiu-se à multidão nestes termos: — Homens da Judeia e todos vocês que moram em Jerusalém, tomem conhecimento disto e prestem atenção no que vou dizer.
15 Paxamë mapamonae yabaraje pajumaitsimë: “Aitajibi ra saya mapamonaeje,” pajamë. Mara pamonae apo aitajibije. Bajayacunuaepato raja abaxë maje. Bajarapaepatota jivi apo aitajibi tsabiabi.
15 Estes homens não estão bêbados, como vocês estão pensando, porque são apenas nove horas da manhã.
16 Mara pamonae paxamë panijajumenëta Espíritu Santo pejamatabëcueneta natsipaebiaexanatsije pecopiapatsixae baja xua bajayata tajëvelia Joelpijinë Diosojumepaebinëmi vajunupaeba. Bajaraxua yabara Dioso pejumaitsijava Joelpijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
16 Mas o que está acontecendo é o que foi dito por meio do profeta Joel:
17 “Itsa baja imoxoyo pevajënae tsane mapanacua pevereverecaenexaje, itorobianicajë Espíritu Santo daxitanacuapijivi, pamonae tajajivi petsijamatabëjonenexatsi. Daxita panexi, pebijivi, petiriavi, paebiana palivaisi Espíritu Santo paebiaexanaenatsi, xanë talivaisi. Pevëjëavi pebijivi taena xua tsitajëtsianajë bemajitsinaebocuenia. Perujuvi pebijivi piamajitsinaejavata tsipaebianajë.
17 “E acontecerá nos últimos dias, diz Deus, que derramarei o meu Espírito sobre toda a humanidade. Os filhos e as filhas de vocês profetizarão, os seus jovens terão visões, e os seus velhos sonharão.
18 Nexata daxita pamonae tanetonacuenebivi, pebijivi, petiriavi ata, bajarapamatacabi Espíritu Santo toitorobianicajë petsijamatabëjonenexatsi. Nexata bajarapamonae paebiana xanë talivaisi.
18 Até sobre os meus servos e sobre as minhas servas derramarei o meu Espírito naqueles dias, e profetizarão.
19 Tsitajëtsianajë itaboxotatsia pinijicuene taexanaejava. Daxita mapanacuajava ata pinijicuene taexanaejava tsitajëtsianajë. Ayai tsane pijana. Ayai tsane isotocotia. Ayai tsane petsëxë mapanacuataje.
19 Mostrarei prodígios em cima no céu e sinais embaixo na terra: sangue, fogo e nuvens de fumaça.
20 Nexata matacabipijijuameto aitaquiri tsane. Meravipijijuameto bepijana itatsobia tsane. Bajara itsane mapanacuataje itsa baja peneta imoxoyo pevajënae tsane icatsia pepatsimatacabinexatsica pepo petuxanenë. Bajarapamatacabi bajaraponë pinijicuene pexanaejava pecaëjëpaenëcuenetsi, tsitajëtsiana daxitajivijavabelia.
20 O sol se transformará em trevas, e a lua, em sangue, antes que venha o grande e glorioso Dia do Senhor.
21 Nexata pajivi navajëtsiana pepo petuxanenëjavabelia, bajarapajivi capanepaenatsi,” jai Dioso,
21 E acontecerá que todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo.”
22 Icatsia Pedro jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
22 — Israelitas, escutem o que vou dizer: Jesus, o Nazareno, homem aprovado por Deus diante de vocês com milagres, prodígios e sinais, os quais o próprio Deus realizou entre vocês por meio dele, como vocês mesmos sabem,
23 Bajaraponë Jesús paxamë panecobeyabelia canajetatsi. Nexata paxamë pabeyaxuabame. Tsipaji patocopatame piajamatabëcuenebejevi Jesús cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi. Bajarapacuenia Jesús pabeyaxuabame tsipaji baja cajena Dioso tajëvelia najamatabëxaina bajarapacuenia Jesús panebeyaxuabinexa.
23 a este, conforme o plano determinado e a presciência de Deus, vocês mataram, crucificando-o por meio de homens maus.
24 Itsiata baitsi jane Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Dioso capanepatsi petëpaejavavecua. Tsipaji Jesús Dioso pexënatoxae, acuenebi pematatoxenetsijavatsi petëpaejava.
24 Porém Deus o ressuscitou, livrando-o da agonia da morte, porque não era possível que fosse retido por ela.
25 Bajayata Davidpijinë tajëvelia yaquina Dioso pejumelivaisibaxutota Jesús icatsia piasaëjavanexa petëpaecujinae. Davidpijinë itsa yaquina Jesús pejumaitsijava Diosojavabelia icatsia piasaëjavanexa petëpaecujinae, yaquina mapejumaitsiitaneje:
25 Porque Davi fala a respeito dele, dizendo: “Eu sempre via o Senhor diante de mim, porque ele está à minha direita, para que eu não seja abalado.
26 Bajaraxuata jamatabëcuenebarëyanë tsane. Nexata jivijavabelia tsipaebianajë tajamatabëcuenebarëyajava. Bajaraxuata yapëtaniji tatëpaecujinae icatsia tasaëjavanexa.
26 Por isso, o meu coração se alegra e a minha língua exulta; além disto, também a minha própria carne repousará em esperança,
27 Xamë, Diosomë, apo necopatsimë tsane petëpaevi peponaenacuayabelia. Apo necopatsimënua tsane taperabëtsabanaenexa nexënatonë.
27 porque não deixarás a minha alma na morte, nem permitirás que o teu Santo veja corrupção.
28 Netsitajëtame baja cajena taponaenamutonexa taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava. Nejamatabëcuenebarëyaexaname itsa neyajavaponaponame,
28 Fizeste-me conhecer os caminhos da vida, e me encherás de alegria na tua presença.”
29 Icatsia Pedro jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
29 — Irmãos, permitam-me falar-lhes claramente a respeito do patriarca Davi: ele morreu e foi sepultado, e o seu túmulo permanece entre nós até hoje.
30 Davidpijinëmi raja Diosojumepaebinëmi profetanëmi. Davidpijinëmi baja cajena yapëtane pacuenia Dioso pexaniajaijumeta najumecapanepaeya jumaitsi. Davidpijinëmijavabelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi mapacueniaje: “Pacuenia xamë evetame Israelnacua, bajara icatsia pacuenia bexëajavabelia caenë nemomoxiyajuvënënë evetsiana nevetsinacuami, Israelnacua,” jai Dioso najumecapanepaeya mapacueniaje Davidpijinëmijavabelia Jesús yabara.
30 Sendo, pois, profeta e sabendo que Deus lhe havia jurado que um dos seus descendentes se assentaria no seu trono,
31 Davidpijinë baja cajena tajëvelia yapëtane Jesús athëbëvetsica Dioso pitorobijavanexatsi jivi pecapanepaenexa. Tajëvelia yapëtanenua Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi. Bajaraxuata bajayata Davidpijinë tajëvelia cajena vajunupaeba Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi. Davidpijinëmi peyaquinaebaxutota tajëvelia Jesús yabara jumaitsi mapacueniaje: “Nexata apo copatsi tsanetsi petëpaevi peponaenacuayabelia. Apo copatsi tsanetsinua peperabëtsabanaenexa,” jai baja cajena Davidpijinë peyaquinaebaxutota Jesús yabara.
31 prevendo isto, referiu-se à ressurreição de Cristo, que nem foi deixado na morte, nem o seu corpo experimentou corrupção.
32 Bajaraxuata Jesús baja icatsia Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Jesús Dioso piasaëyaexanaejavatsi, daxita baja paxanë pataniji. Bajaraxuata pacatsipaebatsi.
32 Deus ressuscitou este Jesus, e disto todos nós somos testemunhas.
33 Jesús caponatsi athëbëabetsia Dioso pecujuanenia peecaenexa. Nexata baja paxa Dioso rajutatsi Espíritu Santo pacuenia baja cajena najumecapanepaeya Dioso jumaitsi. Nexata bajaraxuacujinae Jesús juya itorobica Espíritu Santo paxanëjavabetsica. Nexata xua pinijicuene pexanaejava, aeconoxae pataenubename, pajumetanemenua, palivaisianë mapamonae panijajumenëta pacatsipaebaje, bajaraxua Espíritu Santo pejamatabëcueneta exana.
33 Exaltado, pois, à direita de Deus, tendo recebido do Pai a promessa do Espírito Santo, derramou isto que vocês estão vendo e ouvindo.
34 Itsiata baitsi jane ponë athëbëabetsia Dioso caponatsi, apo Davidpijinë. Davidpijinë bajayata tajëvelia Jesús yabara jumaitsi mapacueniaje:
34 Porque Davi não subiu aos céus, mas ele mesmo afirma: “Disse o Senhor ao meu Senhor: ‘Sente-se à minha direita,
35 Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanaenatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia,
35 até que eu ponha os seus inimigos por estrado dos seus pés.’”
36 ’Bajaraxuata daxita Israel nacuapijivi xaniavaetsia beyapëtane Jesús pelivaisi, ponë paxamë pacobematabiabarutame cruzajavabelia. Bajaraponë Jesús, Dioso exanatsi pepo petuxanenë. Bajaraponë Jesús, Cristo cajena, ponë Dioso itorobica vajanacacapanepaenexa, jai Pedro athëbëvetsica bepinijijoviboxaneto penajumetsijava pemuxunanacaetuanaevijavabelia.
36 — Portanto, toda a casa de Israel esteja absolutamente certa de que a este Jesus, que vocês crucificaram, Deus o fez Senhor e Cristo.
37 Itsa bajarapamonae jumetane Pedro bajarapacuenia pejumaitsijava, nexata bajarapamonae bejamatabëjiobireca pinijicuenia. Nexata bajarapamonae yanijoba Pedrojavabelia, itsamonae Jesús pijajivi apóstolevijavabelia ata.
37 Quando ouviram isso, ficaram muito comovidos e perguntaram a Pedro e aos demais apóstolos: — Que faremos, irmãos?
38 Pedro nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
38 Pedro respondeu: — Arrependam-se, e cada um de vocês seja batizado em nome de Jesus Cristo para remissão dos seus pecados, e vocês receberão o dom do Espírito Santo.
39 Dioso raja cajena jitsipa papecarajutsinexa Espíritu Santo. Dioso raja jitsipa panexijavabelia ata perajutsinexa Espíritu Santo. Dioso raja jitsipa itsanacuanëpijivi, tajënacuanëjava pejinavanapaevi ata, perajutsinexa Espíritu Santo. Daxita pamonae Dioso junatsiana pijajivinexa, tsijamatabëjonenatsi Espíritu Santo, jai Pedro bajarapamonaejavabelia.
39 Porque a promessa é para vocês e para os seus filhos, e para todos os que ainda estão longe, isto é, para todos aqueles que o Senhor, nosso Deus, chamar.
40 Bajarapacuenia Pedro itsa tsipaeba, itsalivaisi pematatsënëa tsipaeba bajarapamonaejavabelia. Pedro pinijicuenia muxujioba bajarapamonae. Pedro jumaitsi mapacueniaje:
40 Com muitas outras palavras deu testemunho e exortava-os, dizendo: — Salvem-se desta geração perversa.
41 Nexata Pedro petsipaebilivaisi bajarapamatacabi jumecovënëtatsi tres mil pajivimaxëto. Nexata daxita bajarapamonae Jesús pijajivi bautisaba. Nexata bajarapamonae najunua baja Jesús pijajivijavabelia.
41 Então os que aceitaram a palavra de Pedro foram batizados, havendo um acréscimo naquele dia de quase três mil pessoas.
42 Nexata bajarapamonae jumecovënëta palivaisi Jesús pijajivi apóstolevi tsipaebapona. Daxita bajarapamonae Jesús pijajivi yajava, apóstolevinua yajava, najamatabëcuenejëpaeya jinavanapa. Daxita nacaetuatabiaba pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Nacaetuatabiabanua caejavata pexaenexa, penajamatabënapitabiabinexa xua yabara Jesús sivatëpatsi.
42 E perseveravam na doutrina dos apóstolos e na comunhão, no partir do pão e nas orações.
43 Daxitajivi cujunava Dioso. Tsipaji Dioso yavenonabiaba apóstolevi. Nexata apóstolevi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, exanabiaba.
43 Em cada alma havia temor; e muitos prodígios e sinais eram feitos por meio dos apóstolos.
44 Daxita pamonae jumecovënëta Jesús pelivaisi, nacaetuatabiaba najamatabecuenejëpaeya. Bajarapamonae daxita pexainaejava nacobenaxainaeya evetabiaba.
44 Todos os que criam estavam juntos e tinham tudo em comum.
45 Paepatota itsajivi bitso namatavenona, peyavenonaenexa bajarapamonaeyajuvënëvi pexainaejava canajetapona. Pijairanë ata canajetapona. Pijabonë ata canajetapona. Pacuenejavaxi xaina, canajetapona. Nexata bajaraxuamatamopalata, daxita bajarapamatamo, natsicobetsanabiaba pacuenia caejivi canacujitsia namatavenona.
45 Vendiam as suas propriedades e bens, distribuindo o produto entre todos, à medida que alguém tinha necessidade.
46 Bajarapamonae caematacabi canacujitsia nacaetuatabiaba templobota. Daxita bajarapamonae pijabonëjava jamatabëcuenebarëyaya xaeyabiaba pexaejava najamatabëcuenejëpaeya.
46 Diariamente perseveravam unânimes no templo, partiam pão de casa em casa e tomavam as suas refeições com alegria e singeleza de coração,
47 Nexata bajarapamonae jumai tsabiabi Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Paneyavenonabiabame,” jai tsabiabi. Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi, bajarapamonae pexaniacuenia yaiyataeyabiabatsi. Nexata itsamonae ata, caematacabi canacujitsia Jesús pelivaisi jumecovënëtapona pecapanepaenexatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. Bajarapamonae najonepona Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivijavabelia.
47 louvando a Deus e contando com a simpatia de todo o povo. Enquanto isso, o Senhor lhes acrescentava, dia a dia, os que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.