Atos 26

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nacuaevetsinë Agripa jumaitsi Pablojavabelia:
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 —Barëyanë. Tsipaji ajena pamatacabi netocopatame nitabarata tanavajunupaebinexa daxita paneconi yabara judíovi neneconitsijitsia.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Aeconoxaeta bitso barëyanë. Tsipaji yapëtaneme xaniavaetsia daxita palivaisi paxainajë pajudíovinë. Yapëtanemenua pajamatabëcuenelivaisi yabara panajumeanaenotabiabajë. Nexata cavajëtatsi ajamatabëcuenesaëya bajayaepato xaniavaetsia tanenamuxunaevetecaenexamë, jai Pablo nacuaevetsinë Agripajavabelia.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 Pablo icatsia jumaitsi nacuaevetsinë Agripajavabelia:
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 Judíoviyajuvënëvi itsamonae naexana fariseovi. Nexata bajarapamonae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bitso jumecovënëtsiajinavanapa itsajudíovivecua. Nexata itsa yanijobijitsipame, daxita judíovi catsipaebijitsipa pacuenia picani pejevaxinëjavaveliacujinaenë catsitecaponaponajë fariseovi pecujarubicuene.
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 Bajarapamonae neneconitsijitsia tsipaji baja xanë jumecovënëtajë petëpaevimi itsamatacabi Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa. Tsipaji baja cajena bajarapacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi patajasalinaivimijavabelia. Nexata bajarapalivaisi jumecovënëtajë.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 Daxita raja paxanë, Israelpijinëmi pexi doce ponëmibeje papemomoxinë. Pacopiaevetavanapajë Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa petëpaevimi pacuenia baja cajena tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi patajasalinaivimijavabelia. Bajaraxuata najamatabëcuenecopatsiaya pavajëtabiabajë Diosojavabelia. Patonacuenebavanapajënua caematacabi canacujitsia, meravi yajava. Agripa, nacua nevetsinë, abaxë nenamuxunaevere. Dioso icatsia petëpaevimi piasaëyaexanaejavanexa, copiaevetaponaponajë. Bajaraxuata judíovi neneconitsijitsia.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Pëtsa pajamatabëjumaitsimë Dioso yabara: “Dioso raja apo caëjëpaetsi petëpaevi icatsia piasaëyaexanaenexa,” pajamatabëjamë pëtsa, jai Pablo bajarapamonaejavabelia.
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 Pablo icatsia jumaitsi nacuaevetsinë Agripajavabelia:
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 Nexata bajarapacuenia exanajë Jerusalén tomarata. Sacerdotevi penamatacaitorobivi taneitorobixae, ayaibitsaëto Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi jebaponajë penaneconitsivi pejebabiabibota. Itsa bajarapamonae naneconitsiaexanatsi, itsa beyejebatsinua, netsitaxanepana bajarapacuenia pebeyejebijavatsi.
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Pamonae Jesús pelivaisi jumecovënëta, anijatonë jumaconibabeyaexanabiabajë judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Bajarapacuenia picani exanaponajë bajarapamonae pecopabinexa Jesús pelivaisi pejumecovënëtsijava. Xanë picani cueneitoyanë bajarapamonae. Nexata itsanacuajava penaetomaranëjava ata, jaitarutajë Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi tataicaenexa tajebinexa penaneconitsivi pejebabiabibota, jai Pablo nacuaevetsinë Agripajavabelia.
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 Pablo icatsia jumaitsi nacuaevetsinë Agripajavabelia:
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Agripa, nacua nevetsinë, abaxë nenamuxunaevere. Nexata jane baja ponajë Damasco tomarabelia. Nexata tanajetarucaejavata namutua, taniji matonejeepatota athëbëvetsica pinijicotia tanematatoyorotsianaitayotsijava. Naitayota matacabipijijuametocotia matatoxenetsia. Daxita tayajavaponaevi tayajavanajetarucaejavata, panematatoyorotsia naitayota.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Nexata daxita paxanë irata pabobenajunuajë. Bajarajota irata jumetaenucajë hebreojumeta athëbëvetsica tanejumaitsijava: “Saulo, Saulo, ¿detsa xuajitsia tajajivi netobejiobiaexanaponame? Xamë nijacuata najamatabëcuenebijianaponame,” tanejaijava, jumetaenucajë irata.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 Nexata xanë jumaitsinë: “Tajatuxanenë, ¿detsa ponëmë?” janë. Nexata icatsia nejumaitsi: “Xanë raja Jesúsnë. Xanë raja tajajivi netobejiobiaexanaponame.
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 Nonotabapunare. Catsitanaitajëtatsi raja tacaitapetsinexa tajajivitonënexamë. Xamë nexata tsipaebianame itsajivijavabelia pacuenia aeconoxae netaneme. Tsipaebianamenua pacuenia icatsia catsitanaitajëtsianatsi bexëa itsamatacabijavabelia.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Cacapanepaenatsi raja judíovi pecobevecua pecaitsacueniabiyaniva. Caitorobianatsi apo judíovi pijanacuanëjavabelia. Apo judíovi ata pecobevecua cacapanepaenatsi pecaitsacueniabiyaniva.
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 Caitorobatsi rabaja netsipaebinexa apo judíovijavabelia pexanialivaisi, xanë talivaisi. Nexata apo judíovi ata najamatabëcuene pënëyorotsiaexanaename Diosojavabelia. Nexata Dioso pexaniajailivaisita apo judíovi ata jamatabëcueneitayotsianatsi piaitaquirijamatabëcuenevecua, dovathi pejamatabëcuene itorobabiabijavatsivecua. Nexata apo judíovi ata talivaisi jumecovënëtsiana. Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaeneconimi, Dioso vecuaajibiaexanaenatsi itsa jumecovënëtsiana talivaisi. Nexata apo judíovi ata pibisiacuene pexanaeneconimi, Dioso vecuaajibiaexanaenatsi, pacuenia baja daxita tanejumecovënëtsivi Dioso vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi,” nejai Jesús mapacueniaje athëbëvetsica, jai Pablo nacuaevetsinë Agripajavabelia.
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 Icatsia Pablo jumaitsi nacuaevetsinë Agripajavabelia:
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 Copiata Jesús pelivaisi tsipaebaponajë Damasco tomarapijivijavabelia, Jerusalén tomarapijivijavabelia ata, Judea nacuapijivijavabelia ata. Bajaraxuacujinae icatsia tsipaebaponajë apo judíovijavabelia ata. Nexata itorobajë daxita bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanabiabijava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia. Nexata itorobajë xaniavaetsia pejinavanapaenexa pibisiacuene pexanaeyaniva. Nexata baja bajarapacuenia itsa jinavanapa, daxitajivi yapëtanetsi pepacuene penajamatabëcuenepënëyorotsijava Diosojavabelia.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Bajarapalivaisi tatsipaebaponaexae, nevaetaba judíovi pamatacabi ponaponajë templobota. Nevaetaba tanebeyaxuabinexa picani.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 Itsiata baitsi jane neyajavaponapona Dioso taneyavenonaenexa mapamatacabijavaberena ataje. Bajaraxuata nucajë majotaje tatsipaebinexa Jesús pelivaisi daxitajivijavabelia. Jesús pelivaisi jivi itsa tsipaebabiabajë, tsipaebabiabajë bepejiobivijavabelia, pepo petuxanevijavabelia ata. Nexata daxita bajarapamonae najëpaeya tsipaebabiabajë peyapëtaenexa xua bajayata tajëvelia Diosojumepaebivi profetavi vajunupaeba. Profeta Moiséspijinë ata bajayata tajëvelia vajunupaeba bajaraxua. Pacuenia ata bajayata tajëvelia Diosojumepaebivimi profetavi copiaya jumaitsi, tsipaebabiabajë. Bajayata baja cajena profetavimi Cristo yabara jumaitsi mapacueniaje:
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 “Pamatacabi Cristo Dioso itorobianicatsi jivi pecapanepaenexa, beyaxuabianatsi. Itsiata baitsi jane pebeyaxuabicujinaetsi Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. Nexata Cristo Dioso itsa asaëyaexanaenatsi petëpaecujinae, namataxainaeya asaëyaexanaenatsi daxita petëpaevivecua,” jai bajayata tajëvelia profetavi. Nexata jane baja Cristo Dioso itsa asaëyaexanatsi petëpaecujinae, namataxainaeya jane baja asaëyaexanatsi daxita petëpaevivecua. Nexata pamonae Dioso pepuajumecovënëtsi tëpa, Dioso icatsia cotocaevi asaëyaexanaenatsi petëpaecujinae. Nexata bajarapalivaisi tsipaebaponajë judíovijava, apo judíovijava ata. Daxita bajarapamonae itsa jumecovënëta bajarapalivaisi, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia, jai Pablo nacuaevetsinë Agripajavabelia.
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Pablo penavajunupaebijavata, nacuaevetsinë Festo jumevabaxuabatsi.
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Pablo nexata jumaitsi:
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 Bajarapalivaisi ajumejunavijibia pacatsipaebatsi tsipaji maponë ecaje, nacua pevetsinë Agripa, xaniavaetsia yapëtane bajarapalivaisi. Agripa xaniavaetsia yapëtane daxita xua Jesús exana. Tsipaji abaxë pamatacabi Jesús ponapona mapanacuataje, daxita xua exana, muetsia apo exanae.
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 Agripa, nacua nevetsinë, xamë baja cajena jumecovënëtame profetavi bajayata peyaquinaelivaisi. ¿Baja tsabaitsi jane? Cayapëtanetsi baja cajena nejumecovënëtsijava bajarapamonae peyaquinaelivaisi, jai Pablo nacuaevetsinë Agripajavabelia.
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Nexata nacuaevetsinë Agripa jumaitsi Pablojavabelia:
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 Nexata Pablo jumaitsi:
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 Itsa baja Pablo najumevereta bajarapacuenia petsipaebijava, nacuaevetsinë Festo nonotapuna. Nacuaevetsinë Agripa ata, pijava Berenice yajava, nonotapuna. Daxita baja penajuanacaetuatsivi ata nonobapuna peponaenexa.
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 Pepitsapaecujinaelia bajarapamonae najumaitsi:
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Nacuaevetsinë Agripa jumaitsi nacuaevetsinë Festojavabelia:
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.