Atos 24
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Pablo Cesarea tomarata penaneconitsiaexanaecujinaetsi, cinco pamatacabibejecujinae, Ananías, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë, parena Cesarea tomaraberena. Parena judíovi pijaancianovi yajava, Tértulovënënë yajava. Tértulo abogadonë, jivi peneconitsicuene peyapëtaenë. Bajaraxuata judíovi junata bajaraponë petocuaicuaijainexatsi nacuaevetsinë Félixjavabelia. Nexata judíovi, Tértulo yajava, nubena nacuaevetsinë Félix pitabarata peneconitsinexatsi jane baja Pablo.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 Itsa caparenatsi Pablo, nexata Tértulo taxuxuaba peneconitsijavatsi Pablo. Tértulo jumaitsi nacuaevetsinë Félixjavabelia mapacueniaje:
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 Nexata pabarëyanë patanetoexanaejavamë yabara daxita mapanacuajavaje. Bajaraxuata pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi.
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Caeepatoyo saya pacajamatabëitonotatsi. Pexaniacuene panetoexanare. Panenamuxunaevere caejumeyobeje.
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 Payapëtaniji baja cajena maponëje Pablo bitso piacujirubejenëcuene. Daxitanacuanëjava, itsaxuayo judíovi jinavanapa, itorobapona pianaepanaenexa judíovi penavecuanatsanaenexa. Mara ponëje Nazaret tomarapijinëmi petsipaebilivaisi pejumecovënëtsivi, penamatacaitorobinëje.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Mara ponëje Dioso pijatemplobo Jerusalén tomaratalia jamatabëbijiana picani. Tsipaji apo judíovi barëjoneya temploboënëalia. Bajaraxuata pavaetabajë. Nexata pacuenia paneitoroba pajudíovinë patajalivaisi, jamatabëpabeyaxuabajë picani penaneconitsixae.
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 Itsiata baitsi jane itacarajeta vajabitsaë pepo pevetsinë, comandante Lisias, barëpata pijajivi. Pinijisaëta paneyacajërëta Pablo. Nexata comandante Lisias panejumaitsi: “Pajivi jamatabëneconita Pablo, ponae nacuaevetsinë Félixjavabelia bajaraponë pitabarata peneconitsinexa,” panejai.
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 Nexata itsa yanijobianame maponëje Pablo, yapëtaename baja daxita pacuenia xaniavaetsia pacatsipaebatsi Pablo pexanaejava yabara, jai Tértulo mapacueniaje nacuaevetsinë Félixjavabelia.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Judíovi bajarajota Tértulo pemuxuneneta penubenaevi ata neconitatsi Pablo. Bajarapajudíovi jumaitsi nacuaevetsinë Félixjavabelia:
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Nacuaevetsinë Félix nacobeyota juya Pablo pitorobinexatsi Pablo jane baja penavajunupaebinexa nacuaevetsinë Félix pitabarata. Nexata Pablo jumaitsi nacuaevetsinë Félixjavabelia:
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 Nexata taxaniajaijumeta catsipaebianatsi. Itsa yanijobijitsipame itsamonaejavabelia ata, nexata catsipaebijitsipa pacuenia aeconoxae catsipaebianatsi. Ajena raja abaxë saya xainajë doce pamatacabibeje tapatsicujinae Jerusalén tomarata. Patajë najamatabëcuenecopatsiaya tanavajëtsinexa Diosojavabelia templobota.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Bajarapatemplobota judíovi apo netae tabarëcuaicuaijaijava itsajivi ata. Apo netaenua judíovi penacaetuatabiabibonëjava jivi taitorobijava pianaepanaenexa. Apo netaenua tomaranëjava ata taitorobijava jivi pianaepanaenexa.
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Nexata acuenebi itsajivi ata pejumaitsijava xanë yabara: “Xanë raja pepacuene taniji xua Pablo exana,” pejajava. Tsipaji itsajivi ata apo netae pibisiacuene taexanaejava.
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 Nexata pacuene yabara catsipaebijitsiatsi, xaniajanë cajena. Patajasalinaivi pijaDioso jumecovënëtsiaponaponajë. Tonacuenebaponaponajë. Pejanajamatabëcueneta Dioso jumecovënëtsiaponaponajë. Baitsi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jumecovënëtsiaponaponajë. Bajara palivaisi yabara judíovi jumaitsi tsabiabi: “Apo pexaniajailivaisi cajena bajarapalivaisi. Dioso baja cajena apo nacatocopatsi vajajumecovënëtsinexa bajarapalivaisi,” jai tsabiabi judíovi. Itsiata Jesucristo taneitorobicuenia jumecovënëtsi atanë, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi yajava jumecovënëtaponaponajë. Bajayata Diosojumepaebivi profetavi peyaquinaelivaisianë ata jumecovënëtajë.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 Mapajudíovi nubenaje, jumecovënëta mapacuenia pejumaitsilivaisije: “Dioso icatsia asaëyaexanaena petëpaevimi,” pejailivaisi. Xanë ata bajarapalivaisi jumecovënëtajë. Baitsi daxita pamonae tëpa, pexaniajamatabëcuenevimi, pibisiajamatabëcuenevimi ata, itsamatacabi icatsia Dioso asaëyaexanaena.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 Bajaraxuata bitso jitsipajë xaniavaetsia taponaponaejava tanajamatabëcuenebijianaeyaniva Dioso pitabarata, tanajamatabëcuenebijianaeyaniva daxitajivi ata pitabarata, jai Pablo nacuaevetsinë Félixjavabelia.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 Icatsia Pablo jumaitsi nacuaevetsinë Félixjavabelia:
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Itsa baja veretajë templobota tanajamatabëcuenexaniavaetsijava Diosojavabelia tajamatabëcuenesaënexa, tarajutsinexa picani bajarapaofrenda Diosojavabelia, nexata bajarapaepatota judíovi, Asiavënë nacuapijivi, necaxitajaraba templobota. Nexata nevaetaba tanenaneconitsiaexanaenexa. Itsa necaxitajaraba templobota, apo yajavanucaenë ayaibitsaëto. Daxita templobopijivi yãĩjai. Templobopijivi ajumejibia jinavanapa.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 Bajara baitsi jane pamonae judíovi, Asiavënë nacuapijivi, tanetaevi templobota, bepatsirena maberenaje taneneconitsinexa jane baja itsa necuenetane pibisiacuene taexanaejava.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 Itsa jume, nexata mapamonaeje, nitabarata penubenaevi, vecae taitabëta catsipaebi, itsa netane pibisiacuene taexanaejava pamatacabi nucajë sacerdotevi penamatacaitorobivi pitabarata, judíovi pijaancianovi ata pitabarata, judíovi pecujarubivi ata pitabarata.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 Saya meta caelivaisiyo bajarapamonae catsipaebiana xanë talivaisi. Tsipaji pamatacabi nucajë judíovi pijaancianovi pitabarata, ayaijumeta jumaitsinë: “Mapamatacabitaje neneconitsiana. Tsipaji jivi petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa, jumecovënëtajë,” janë. Nexata meta bajarapacuenia tajumaitsijava yabara bajarapamonae jamatabëneneconita xamëjavabelia, jai Pablo nacuaevetsinë Félixjavabelia.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Nacuaevetsinë Félix xaniavaetsia yapëtane daxitanacuanëjava jivi pejumecovënëtaponaejava Jesucristo pelivaisi. Nexata nacuaevetsinë Félix pejumetaecujinae Pablo petsipaebilivaisi, nacuaevetsinë Félix naviabiaexana baja pamonae picani Pablo neconitsijitsiatsi. Nexata nacuaevetsinë Félix jumaitsi Tértulobanajavabelia, Jerusalén tomaraverena pepatsivijavabelia:
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Nexata nacuaevetsinë Félix jumaitsi vajabitsaë pijacapitánjavabelia:
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, nacuaevetsinë Félix icatsia pata pijava yajava, Drusilavënëva. Drusila judíova. Nexata nacuaevetsinë Félix itoroba pijajivitonë petojunatsinexatsi Pablo. Nexata Pablo itsa pata, Pablo livaisi tsipaeba nacuaevetsinë Félixjavabelia. Pablo tsipaeba jivi penajamatabëcuenecopabaponaejava Jesucristojavabelia.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Pablo tsipaebanua Dioso pitorobijava jivi pejinavanapaenexa pibisiacuene exanaenejeva Dioso pitabarata. Pablo tsipaebanua jivi xaniavaetsia penaevetsijavanexa pevitota pibisiacuene pexanaeyaniva. Pablo tsipaebanua itsamatacabi Dioso penaneconitsiaexanaejavanexa pibisiacuene pexanaevi. Nexata nacuaevetsinë Félix itsa jumetane bajarapacuenia Pablo petsipaebilivaisi, najunaviaca. Nexata bajarajota nacuaevetsinë Félix jumaitsi Pablojavabelia:
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Nacuaevetsinë Félix jamatabëjumaitsi Pablo yabara:
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 Anijavaibeje bajarapacuenia Félix pijajivi itorobabiaba Pablo petojunatabiabinexatsi. Belia baja Félix vecuapitsapa nacua pevetsicuene. Nexata juya itsanë, Porcio Festovënënë, tocopatatsi bajarapanacua pevetsinexa. Félix baja pitsapae ata, itsiata Félix pejamatabëcueneta Pablo apo tocopatsitsi pepitsapaenexa penaneconitsijavavecua. Bajarapacuenia Félix exana judíovi pesivajamatabëcuene barëyanexatsi.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.