Atos 20

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Itsa baja Efeso tomarapijivi jamatabëcaeva pianaepanaejava, nexata Pablo junata penacaetuatsinexa daxita Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Pablo muxujioba Dioso pejumecovënëtsivi pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso pejumecovënëtsijava. Pablo nexata pexaniacuenia napëjioba bajarapamonae. Bajaraxuacujinae Pablo baja pona Macedonia nacuayabelia.
1 Depois que cessou o tumulto, Paulo convocou os discípulos. Fez-lhes uma exortação, despediu-se e pôs-se a caminho para ir à Macedônia.
2 Nexata Pablo itsa pata Macedonia nacuayabelia, pexanialivaisi tsipaebanajetaruca Macedonia nacuapijivi Dioso pejumecovënëtsivi pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso pejumecovënëtsijava. Bajaraxuacujinae icatsia Pablo pata Grecia nacuayabelia.
2 Percorreu aquela região, exortou os discípulos com muitas palavras e chegou à Grécia,
3 Nexata Grecia nacuata Pablo ponapona acueyabi pajuametobeje. Bajaraxuacujinae picani Pablo barcota naponaejitsia Siria nacuayabelia. Nexata Pablo nayajumetane Siria nacuata judíovi pevajënaeevetsijavatsi pebeyaxuabinexatsi. Bajaraxuata Pablo najamatabëxaina icatsia pecovëya penaviatsinexa matatsënëa Macedonia nacuajava.
3 onde se deteve por três meses. Como os judeus lhe armassem ciladas no momento em que ia embarcar para a Síria, tomou a resolução de voltar pela Macedônia.
4 Pamonae Pablo yanatatsi, mapevënëanëje. Sópater, Berea tomarapijinë. Aristarcobeje pijinia Segundobeje, Tesalónica tomarapijinëbeje. Gayo pijinia Derbe tomarapijinë. Timoteo pijinia Listra tomarapijinë. Tíquicobeje pijinia Trófimobeje, Asiavënë nacuapijinëbeje. Bajarapamonae Pablo yanatatsi. Nexata Pablo itsa barëpata Filipos tomarata, xanë Lucasnë, necaxitajaraba.
4 Acompanharam-no Sópatro de Beréia, filho de Pirro, e os tessalonicenses Aristarco e Segundo, Gaio de Derbe, Timóteo, Tíquico e Trófimo, da Ásia.
5 Nexata daxita pamonae Pablo yanatatsi, namataxainaeya baja ponalia Troas tomarabelia. Nexata paxanëbeje Pablobeje abaxë panacopatajëbeje Filipos tomarata, Macedonia nacuata peecaetomarata. Nexata pamonae namataxainaeya baja ponalia, paneevetavanapabeje Troas tomaratalia.
5 Estes foram na frente e esperaram-nos em Trôade.
6 Nexata paxanëbeje Filipos tomarata barcota pananaropotajëbeje pepuavereverecae baja pafiestamatacabi judíovi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Panaponajëbeje jane baja Troas tomarabelia. Cinco matacabita panapaliajëbeje Troas tomarabelia. Nexata pamonae paneevetavanapabeje Troas tomaratalia, papëcaxinajëbeje baja. Nexata abaxë Troas tomarata pajinavanapajë siete pamatacabibeje.
6 Nós outros, só depois da festa de Páscoa é que navegamos de Filipos. E, cinco dias depois, fomos ter com eles em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Troas tomarata domingomatacabi panacaetuatajë daxita Dioso pejumecovënëtsivi yajava, patanajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo sivatëpa. Pablo nexata livaisi tsipaeba. Meravia baja pitsijavata Pablo Mileto tomarabelia naropotsijitsia. Bajaraxuata Pablo livaisi tsipaeba meravijebi.
7 No primeiro dia da semana, estando nós reunidos para partir o pão, Paulo, que havia de viajar no dia seguinte, conversava com os discípulos e prolongou a palestra até a meia-noite.
8 Panacaetuatajë athëbëabetsia pënëyatuucubibota. Nexata athëbëyo paira paenayajë, itsajotatsia pitayotsijavanë ayaijava rubena xaniavaetsia pitayotsinexa.
8 Havia muitas lâmpadas no quarto, onde nos achávamos reunidos.
9 Nexata pevëjëato ventanajavata eca, Euticovënënë. Pablo nexata bajayajebi livaisi tsipaeba. Nexata belia pevëjëato bitso itamajitsipaneca. Nexata baja majiteca. Pemajitecaenë nexata pevëjëato jopareca acueyabi pairabejejavavereca. Nexata pevëjëato itsa sivarunarecatsi, petëpaenë baja pitatsi.
9 Acontece que um moço, chamado Êutico, que estava sentado numa janela, foi tomado de profundo sono, enquanto Paulo ia prolongando seu discurso. Vencido pelo sono, caiu do terceiro andar abaixo, e foi levantado morto.
10 Nexata Pablo sivarunareca. Pematabacabëta ecaeya isapita petëpaenë. Nexata Pablo jumaitsi Dioso pejumecovënëtsivijavabelia:
10 Paulo desceu, debruçou-se sobre ele, tomou-o nos braços e disse: Não vos perturbeis, porque a sua alma está nele.
11 Nexata Pablo icatsia caevëa junaya. Pejunaecujinaetsia epatsënëca jane baja pan. Tsicobetsana jane baja daxita Dioso pejumecovënëtsivi pexaenexa. Pexaecujinae abaxë icatsia Pablo bajayajebi cuaicuaijai. Pecuaicuaijainë belia yamatacabibecatsi. Bajaraxuacujinae Pablo jane baja pona Mileto tomarabelia.
11 Então subiu, partiu o pão, comeu falou-lhes largamente até o romper do dia. Depois partiu.
12 Nexata baja pevëjëato piasaënë barënaviabatsi pijaboyabelia. Barëya bitso bajarapamonae piasaëxae pevëjëato petëpaecujinae.
12 Quanto ao moço, levaram-no dali vivo, cheios de consolação.
13 Paxanë Pablo paneitoroba barcota menia namataxainaeya patanaponaenexa Asón tomarabelia. Bajarapacuenia Pablo paneitoroba tsipaji Pablo matatsënëa najetarucaejitsia pepatsinexa Asón tomarabelia. Nexata Pablo itsa pata Asón tomarata, bajarapatomarata patayapitsinexa.
13 Nós nos tínhamos adiantado e navegado para Assos, para ali recebermos Paulo. Ele mesmo assim o havia disposto, preferindo fazer a viagem a pé.
14 Nexata jane baja Pablo itsa pata Asón tomarata, Pablo baja nanonorena barco ënëaberena. Nexata baja panaponajë Mitilene tomarabelia.
14 Reuniu-se a nós em Assos, e nós o tomamos a bordo e fomos a Mitilene.
15 Bajaraxuacujinae icatsia Mitilene tomarata pananaropobajë. Nexata meravia pitsijavata panapatajë Quíotomara canacujitsialia peecaetomarabelia. Bajarapatomarata icatsia patananaropobicujinae, meravia icatsia pitsijavata, panapatajë Samos tunaetota peecaetomarabelia. Bajarapatomarata icatsia patananaropobicujinae, panapatajë icatsia Trogilio tomarabelia. Nexata abaxë Trogilio tomarata panacueraevetajë. Nexata icatsia Trogilio tomarata patananaropobicujinae, caematacabicujinae, icatsia panapatajë jane baja Mileto tomarabelia.
15 Continuando dali, sempre por mar, chegamos no dia seguinte defronte de Quios. No outro dia, chegamos a Samos, e um dia depois estávamos em Mileto.
16 Pablo rovia jamatabëxeneta Efesotomara, Asiavënë nacuata peecaetomara. Tsipaji apo jamatabëponaponae bajayajebi Asiavënë nacuata. Pablo bepijia jamatabëpata Jerusalén tomarabelia Pentecostésvënë fiestavajënaeya.
16 Paulo havia determinado não ir a Éfeso, para não se demorar na Ásia, pois se apressava para celebrar, se possível em Jerusalém, o dia de Pentecostes.
17 Mileto tomaravelia Pablo tonajumeitoroba Efeso tomarapijivi ancianovi pepatsinexarena Mileto tomaraberena.
17 Mas de Mileto mandou a Éfeso chamar os anciãos da igreja.
18 Nexata baja ancianovi itsa parena Pablojavaberena, Pablo jumaitsi bajarapaancianovijavabelia:
18 Quando chegaram, e estando todos reunidos, disse-lhes: Vós sabeis de que modo sempre me tenho comportado para convosco, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia.
19 Dioso pijacuene itsa tonacuenebaponaponajë, apo jamatabëjumaitsinë: “Xanë bitso ayaijamatabëcuenenënë,” apo jamatabëjanë. Itsa taeyabiabajë itsamonae pecopabijava Dioso pejumecovënëtsijavami, bitso sivanueyabiabajë. Bitso bejiobinënua tsabiabi tsipaji judíovi jamatabënebeyaxuababiaba.
19 Servi ao Senhor com toda a humildade, com lágrimas e no meio das provações que me sobrevieram pelas ciladas dos judeus.
20 Daxita Dioso pitorobilivaisi pacatsipaebabiabatsi papecajamatabëcueneyavenonaenexa. Caelivaisi ata apo pacavecuacopatsitsi. Pacatsipaebabiabatsi baja cajena daxitajivi pitabarata. Pacatsipaebabiabatsinua baja cajena panijabonëjava ata.
20 Vós sabeis como não tenho negligenciado, como não tenho ocultado coisa alguma que vos podia ser útil. Preguei e vos instruí publicamente e dentro de vossas casas.
21 Asaëya tsipaebabiabajë judíovi, apo judíovi ata, daxita bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanabiabijava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae jane baja pejumecovënëtsinexa vajatuxanenë Jesucristo pelivaisi.
21 Preguei aos judeus e aos gentios a conversão a Deus e a fé em nosso Senhor Jesus.
22 Mara jotacujinaeje ponaenajë Jerusalén tomarabelia Espíritu Santo taneitorobixae bajarabelia taponaenexa. Itsiata xaniavaetsia apo yapëtaenë pacuenia nexanaejitsia Jerusalén tomarapijivi.
22 Agora, constrangido pelo Espírito, vou a Jerusalém, ignorando a que ali me espera.
23 Itsiata caejavayo yapëtaniji. Caetomara canacujitsia Dioso pitorobilivaisi tatsipaebanajetarucaejavata Espíritu Santo nejumai tsabiabi: “Caetsiana raja penaneconitsivi pejebabiabibota. Xamë bitso benejiobicuene taename,” nejai tsabiabi Espíritu Santo.
23 Só sei que, de cidade em cidade, o Espírito Santo me assegura que me esperam em Jerusalém cadeias e perseguições.
24 Itsiata baitsi jane cajena apo junavinë bajarapacuene yabara. “Belia nebeyaxuabijitsipa,” apo jamatabëjanë cajena. Jamatabëveretajë pacuene vajatuxanenë Jesús nitoroba tatonacuenebinexa daxitajivi tatsipaebanajetarucaenexa pexanialivaisi, Dioso vajanacaitaxutotsoniataejava, jai Pablo ancianovijavabelia.
24 Mas nada disso temo, nem faço caso da minha vida, contanto que termine a minha carreira e o ministério da palavra que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho ao Evangelho da graça de Deus.
25 Icatsia Pablo jumaitsi ancianovijavabelia:
25 Sei agora que não tornareis a ver a minha face, todos vós, por entre os quais andei pregando o Reino de Deus.
26 Bajaraxuata ajena baja pacatsipaebatsi. Itsajivi paxamëyajuvënëjivi itsa naxuabiana Diosovecua, apo naxuabi tsane xanë tajamatabëcueneta.
26 Portanto, hoje eu protesto diante de vós que sou inocente do sangue de todos,
27 Apo naxuabi tsane xanë tajamatabëcueneta tsipaji baja daxita Dioso pitorobilivaisi xaniavaetsia baja cajena pacatsipaebatsi. Caelivaisiyo ata apo pacavecuacopatsitsi, jai Pablo ancianovijavabelia.
27 porque nada omiti no anúncio que vos fiz dos desígnios de Deus.
28 Icatsia Pablo jumaitsi ancianovijavabelia:
28 Cuidai de vós mesmos e de todo o rebanho sobre o qual o Espírito Santo vos constituiu bispos, para pastorear a Igreja de Deus, que ele adquiriu com o seu próprio sangue.
29 Tajëvelia baja cajena yapëtaniji tacovëya penajetarubenaejavanexa saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua petsipaebivi. Bajarapamonae najetarubenaena jivi Dioso pejumecovënëtsijava pevereverecaeyaexanaenexa. Pacuenia nevëthë pianaepanaevi verene oveja, bajara jamatabëcueneitsane bajarapamonae pevereverecaeyaexanaenexa jivi Dioso pejumecovënëtsijavami.
29 Sei que depois da minha partida se introduzirão entre vós lobos cruéis, que não pouparão o rebanho.
30 Paxamëyajuvënëvi ata saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua tsipaebaponaena peyamaxëitojorobinexa Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi navecuanatsanaena pepënaponaenexa bajarapamonae.
30 Mesmo dentre vós surgirão homens que hão de proferir doutrinas perversas, com o intento de arrebatarem após si os discípulos.
31 Bajaraxuata xaniavaetsia paevetavanapare Dioso pejumecovënëtsivi. Panajamatabënapire mapacueneje. Xanë baja cajena acueyabi pavaibeje, caematacabi canacujitsia, meravi yajava, caeto ata apo copatsinë patacamuxujiobijava bitso patacaasivaxae. Itsajavata tanuejavata ata pacamuxujiobabiabatsi, jai Pablo Efeso tomarapijiancianovijavabelia.
31 Vigiai! Lembrai-vos, portanto, de que por três anos não cessei, noite e dia, de admoestar, com lágrimas, a cada um de vós.
32 Icatsia Pablo jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
32 Agora eu vos encomendo a Deus e à palavra da sua graça, àquele que é poderoso para edificar e dar a herança com os santificados.
33 Xanë itsa naponaponajë paxamëjavata, apo najamatabëxainaenë tanaxainaeyabinexa itsanë pijapalata, penaxatabijava ata.
33 De ninguém cobicei prata, nem ouro, nem vestes.
34 Payapëtaneme baja cajena mapacueneje. Tacobeta nacuenebajë tanamatavenonaejavaxi tacomuataponaenexa, tayajavaponaponaevi ata tatocomuatsinexa.
34 Vós mesmos sabeis: estas mãos proveram às minhas necessidades e às dos meus companheiros.
35 Pacatsitanacueneitajëtatsi baja cajena pacuenia paxamë ata bepanacuenebame. Bepayavenonamenua itsamonae bitso bepejiobivi. Tsipaji baja cajena vajatuxanenë Jesús jumaitsi mapacueniaje: “Xanepana bitso itsamonaejavabelia vajarajutabiabijava vaxaitsi itsamonae vajanacarajutabiabijava matatoxenetsia. Tsipaji bitso jamatabëcuenebarëyatsi itsa rajutatsi itsamonaejavabelia vajanacarajutsijava matatoxenetsia,” jai raja Jesús, jai Pablo ancianovijavabelia.
35 Em tudo vos tenho mostrado que assim, trabalhando, convém acudir os fracos e lembrar-se das palavras do Senhor Jesus, porquanto ele mesmo disse: É maior felicidade dar que receber!
36 Itsa baja Pablo najumevereta bajarapacuenia petsipaebijava, Pablo daxita ancianovi pematabacabëta barënuca pebarënavajëtsinexa Diosojavabelia.
36 A essas palavras, ele se pôs de joelhos a orar.
37 Bajaraxuacujinae Pablo baja pona. Nexata ancianovi pënueyabatsi. Nexata Pablo itsa napëjioba ancianovi, yaitaxutonueya vaetabiaya itabaratsutsuneponatsi.
37 Derramaram-se em lágrimas e lançaram-se ao pescoço de Paulo para abraçá-lo,
38 Bitso ancianovi najamatabëxaina. Tsipaji Pablo jumaitsi:
38 aflitos, sobretudo pela palavra que tinha dito: Já não vereis a minha face. Em seguida, acompanharam-no até o navio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.