Atos 20
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Itsa baja Efeso tomarapijivi jamatabëcaeva pianaepanaejava, nexata Pablo junata penacaetuatsinexa daxita Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Pablo muxujioba Dioso pejumecovënëtsivi pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso pejumecovënëtsijava. Pablo nexata pexaniacuenia napëjioba bajarapamonae. Bajaraxuacujinae Pablo baja pona Macedonia nacuayabelia.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Nexata Pablo itsa pata Macedonia nacuayabelia, pexanialivaisi tsipaebanajetaruca Macedonia nacuapijivi Dioso pejumecovënëtsivi pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso pejumecovënëtsijava. Bajaraxuacujinae icatsia Pablo pata Grecia nacuayabelia.
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 Nexata Grecia nacuata Pablo ponapona acueyabi pajuametobeje. Bajaraxuacujinae picani Pablo barcota naponaejitsia Siria nacuayabelia. Nexata Pablo nayajumetane Siria nacuata judíovi pevajënaeevetsijavatsi pebeyaxuabinexatsi. Bajaraxuata Pablo najamatabëxaina icatsia pecovëya penaviatsinexa matatsënëa Macedonia nacuajava.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Pamonae Pablo yanatatsi, mapevënëanëje. Sópater, Berea tomarapijinë. Aristarcobeje pijinia Segundobeje, Tesalónica tomarapijinëbeje. Gayo pijinia Derbe tomarapijinë. Timoteo pijinia Listra tomarapijinë. Tíquicobeje pijinia Trófimobeje, Asiavënë nacuapijinëbeje. Bajarapamonae Pablo yanatatsi. Nexata Pablo itsa barëpata Filipos tomarata, xanë Lucasnë, necaxitajaraba.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Nexata daxita pamonae Pablo yanatatsi, namataxainaeya baja ponalia Troas tomarabelia. Nexata paxanëbeje Pablobeje abaxë panacopatajëbeje Filipos tomarata, Macedonia nacuata peecaetomarata. Nexata pamonae namataxainaeya baja ponalia, paneevetavanapabeje Troas tomaratalia.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 Nexata paxanëbeje Filipos tomarata barcota pananaropotajëbeje pepuavereverecae baja pafiestamatacabi judíovi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Panaponajëbeje jane baja Troas tomarabelia. Cinco matacabita panapaliajëbeje Troas tomarabelia. Nexata pamonae paneevetavanapabeje Troas tomaratalia, papëcaxinajëbeje baja. Nexata abaxë Troas tomarata pajinavanapajë siete pamatacabibeje.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Troas tomarata domingomatacabi panacaetuatajë daxita Dioso pejumecovënëtsivi yajava, patanajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo sivatëpa. Pablo nexata livaisi tsipaeba. Meravia baja pitsijavata Pablo Mileto tomarabelia naropotsijitsia. Bajaraxuata Pablo livaisi tsipaeba meravijebi.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 Panacaetuatajë athëbëabetsia pënëyatuucubibota. Nexata athëbëyo paira paenayajë, itsajotatsia pitayotsijavanë ayaijava rubena xaniavaetsia pitayotsinexa.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 Nexata pevëjëato ventanajavata eca, Euticovënënë. Pablo nexata bajayajebi livaisi tsipaeba. Nexata belia pevëjëato bitso itamajitsipaneca. Nexata baja majiteca. Pemajitecaenë nexata pevëjëato jopareca acueyabi pairabejejavavereca. Nexata pevëjëato itsa sivarunarecatsi, petëpaenë baja pitatsi.
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Nexata Pablo sivarunareca. Pematabacabëta ecaeya isapita petëpaenë. Nexata Pablo jumaitsi Dioso pejumecovënëtsivijavabelia:
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 Nexata Pablo icatsia caevëa junaya. Pejunaecujinaetsia epatsënëca jane baja pan. Tsicobetsana jane baja daxita Dioso pejumecovënëtsivi pexaenexa. Pexaecujinae abaxë icatsia Pablo bajayajebi cuaicuaijai. Pecuaicuaijainë belia yamatacabibecatsi. Bajaraxuacujinae Pablo jane baja pona Mileto tomarabelia.
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 Nexata baja pevëjëato piasaënë barënaviabatsi pijaboyabelia. Barëya bitso bajarapamonae piasaëxae pevëjëato petëpaecujinae.
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 Paxanë Pablo paneitoroba barcota menia namataxainaeya patanaponaenexa Asón tomarabelia. Bajarapacuenia Pablo paneitoroba tsipaji Pablo matatsënëa najetarucaejitsia pepatsinexa Asón tomarabelia. Nexata Pablo itsa pata Asón tomarata, bajarapatomarata patayapitsinexa.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Nexata jane baja Pablo itsa pata Asón tomarata, Pablo baja nanonorena barco ënëaberena. Nexata baja panaponajë Mitilene tomarabelia.
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 Bajaraxuacujinae icatsia Mitilene tomarata pananaropobajë. Nexata meravia pitsijavata panapatajë Quíotomara canacujitsialia peecaetomarabelia. Bajarapatomarata icatsia patananaropobicujinae, meravia icatsia pitsijavata, panapatajë Samos tunaetota peecaetomarabelia. Bajarapatomarata icatsia patananaropobicujinae, panapatajë icatsia Trogilio tomarabelia. Nexata abaxë Trogilio tomarata panacueraevetajë. Nexata icatsia Trogilio tomarata patananaropobicujinae, caematacabicujinae, icatsia panapatajë jane baja Mileto tomarabelia.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Pablo rovia jamatabëxeneta Efesotomara, Asiavënë nacuata peecaetomara. Tsipaji apo jamatabëponaponae bajayajebi Asiavënë nacuata. Pablo bepijia jamatabëpata Jerusalén tomarabelia Pentecostésvënë fiestavajënaeya.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Mileto tomaravelia Pablo tonajumeitoroba Efeso tomarapijivi ancianovi pepatsinexarena Mileto tomaraberena.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Nexata baja ancianovi itsa parena Pablojavaberena, Pablo jumaitsi bajarapaancianovijavabelia:
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Dioso pijacuene itsa tonacuenebaponaponajë, apo jamatabëjumaitsinë: “Xanë bitso ayaijamatabëcuenenënë,” apo jamatabëjanë. Itsa taeyabiabajë itsamonae pecopabijava Dioso pejumecovënëtsijavami, bitso sivanueyabiabajë. Bitso bejiobinënua tsabiabi tsipaji judíovi jamatabënebeyaxuababiaba.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 Daxita Dioso pitorobilivaisi pacatsipaebabiabatsi papecajamatabëcueneyavenonaenexa. Caelivaisi ata apo pacavecuacopatsitsi. Pacatsipaebabiabatsi baja cajena daxitajivi pitabarata. Pacatsipaebabiabatsinua baja cajena panijabonëjava ata.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Asaëya tsipaebabiabajë judíovi, apo judíovi ata, daxita bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanabiabijava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae jane baja pejumecovënëtsinexa vajatuxanenë Jesucristo pelivaisi.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 Mara jotacujinaeje ponaenajë Jerusalén tomarabelia Espíritu Santo taneitorobixae bajarabelia taponaenexa. Itsiata xaniavaetsia apo yapëtaenë pacuenia nexanaejitsia Jerusalén tomarapijivi.
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 Itsiata caejavayo yapëtaniji. Caetomara canacujitsia Dioso pitorobilivaisi tatsipaebanajetarucaejavata Espíritu Santo nejumai tsabiabi: “Caetsiana raja penaneconitsivi pejebabiabibota. Xamë bitso benejiobicuene taename,” nejai tsabiabi Espíritu Santo.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Itsiata baitsi jane cajena apo junavinë bajarapacuene yabara. “Belia nebeyaxuabijitsipa,” apo jamatabëjanë cajena. Jamatabëveretajë pacuene vajatuxanenë Jesús nitoroba tatonacuenebinexa daxitajivi tatsipaebanajetarucaenexa pexanialivaisi, Dioso vajanacaitaxutotsoniataejava, jai Pablo ancianovijavabelia.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 Icatsia Pablo jumaitsi ancianovijavabelia:
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 Bajaraxuata ajena baja pacatsipaebatsi. Itsajivi paxamëyajuvënëjivi itsa naxuabiana Diosovecua, apo naxuabi tsane xanë tajamatabëcueneta.
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 Apo naxuabi tsane xanë tajamatabëcueneta tsipaji baja daxita Dioso pitorobilivaisi xaniavaetsia baja cajena pacatsipaebatsi. Caelivaisiyo ata apo pacavecuacopatsitsi, jai Pablo ancianovijavabelia.
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Icatsia Pablo jumaitsi ancianovijavabelia:
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 Tajëvelia baja cajena yapëtaniji tacovëya penajetarubenaejavanexa saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua petsipaebivi. Bajarapamonae najetarubenaena jivi Dioso pejumecovënëtsijava pevereverecaeyaexanaenexa. Pacuenia nevëthë pianaepanaevi verene oveja, bajara jamatabëcueneitsane bajarapamonae pevereverecaeyaexanaenexa jivi Dioso pejumecovënëtsijavami.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Paxamëyajuvënëvi ata saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua tsipaebaponaena peyamaxëitojorobinexa Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi navecuanatsanaena pepënaponaenexa bajarapamonae.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Bajaraxuata xaniavaetsia paevetavanapare Dioso pejumecovënëtsivi. Panajamatabënapire mapacueneje. Xanë baja cajena acueyabi pavaibeje, caematacabi canacujitsia, meravi yajava, caeto ata apo copatsinë patacamuxujiobijava bitso patacaasivaxae. Itsajavata tanuejavata ata pacamuxujiobabiabatsi, jai Pablo Efeso tomarapijiancianovijavabelia.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 Icatsia Pablo jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 Xanë itsa naponaponajë paxamëjavata, apo najamatabëxainaenë tanaxainaeyabinexa itsanë pijapalata, penaxatabijava ata.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 Payapëtaneme baja cajena mapacueneje. Tacobeta nacuenebajë tanamatavenonaejavaxi tacomuataponaenexa, tayajavaponaponaevi ata tatocomuatsinexa.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 Pacatsitanacueneitajëtatsi baja cajena pacuenia paxamë ata bepanacuenebame. Bepayavenonamenua itsamonae bitso bepejiobivi. Tsipaji baja cajena vajatuxanenë Jesús jumaitsi mapacueniaje: “Xanepana bitso itsamonaejavabelia vajarajutabiabijava vaxaitsi itsamonae vajanacarajutabiabijava matatoxenetsia. Tsipaji bitso jamatabëcuenebarëyatsi itsa rajutatsi itsamonaejavabelia vajanacarajutsijava matatoxenetsia,” jai raja Jesús, jai Pablo ancianovijavabelia.
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Itsa baja Pablo najumevereta bajarapacuenia petsipaebijava, Pablo daxita ancianovi pematabacabëta barënuca pebarënavajëtsinexa Diosojavabelia.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Bajaraxuacujinae Pablo baja pona. Nexata ancianovi pënueyabatsi. Nexata Pablo itsa napëjioba ancianovi, yaitaxutonueya vaetabiaya itabaratsutsuneponatsi.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Bitso ancianovi najamatabëxaina. Tsipaji Pablo jumaitsi:
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.