Atos 15

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Pamatacabi Pablobeje Bernabébeje ponaponabeje Antioquía tomarata, judíovi, Judea nacuaverena peponaevi, pata Antioquía tomarata. Nexata bajarapamonae Dioso pejumecovënëtsivijavabelia livaisi tsipaeba. Petsipaebijavata bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi mapacueniaje:
1 Alguns homens desceram da Judéia para Antioquia e passaram a ensinar aos irmãos: "Se vocês não forem circuncidados conforme o costume ensinado por Moisés, não poderão ser salvos".
2 Bajarapacuenia pejumaitsaponaexae, nexata Pablobeje Bernabébeje pinijicuenia namataenetsia barënajumenotabeje pajudíovi pata Judea nacuaverena. Nexata Antioquía tomarapijivi Dioso pejumecovënëtsivi, Pablobeje Bernabébeje itapetatsibeje pitorobinexatsibeje Jerusalén tomarabelia. Nexata Pablobeje Bernabébeje yajavaponabeje Dioso pejumecovënëtsiviyajuvënëvi. Itorobatsibeje peyanijobinexabeje peperabëcaucubicuene yabara apóstolevijavabelia, ancianovijavabelia ata, Jerusalén tomarata pejinavanapaevijavabelia.
2 Isso levou Paulo e Barnabé a uma grande contenda e discussão com eles. Assim, Paulo e Barnabé foram designados, juntamente com outros, para irem a Jerusalém tratar dessa questão com os apóstolos e com os presbíteros.
3 Itorobatsibeje Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Pablobana itsa pona, najetarubena Fenicia nacuajava, Samaria nacuajava ata. Bajaraxuayo Dioso pejumecovënëtsivijavabelia tsipaebapona apo judíovi ata pijaperujujamatabëcuene pecopabijava, pejumecovënëtsinexa Dioso. Nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcuenebarëya itsa jumetane bajarapalivaisi.
3 A igreja os enviou e, ao passarem pela Fenícia e por Samaria, contaram como os gentios tinham se convertido; essas notícias alegravam muito a todos os irmãos.
4 Pablobana itsa pata Jerusalén tomarabelia, Dioso pejumecovënëtsivi, apóstolevinua, ancianovinua, xaniavaetsia copiapitatsi. Nexata Pablobeje Bernabébeje bajarapamonaejavabelia tsipaebabeje daxita Dioso peyavenonaponaejavatsibeje pamatacabi Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetarucabeje.
4 Chegando a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e pelos presbíteros, a quem relataram tudo o que Deus tinha feito por meio deles.
5 Nexata fariseovi, Dioso pejumecovënëtsivi, nonobapuna. Fariseovi jumaitsi mapacueniaje:
5 Então se levantaram alguns do partido religioso dos fariseus que haviam crido e disseram: "É necessário circuncidá-los e exigir deles que obedeçam à lei de Moisés".
6 Nexata nacaetuata apóstolevi, ancianovi yajava, apo judíovi ata peperabëcaucubijavatsi yabara penabarëcuaicuaijainexa.
6 Os apóstolos e os presbíteros se reuniram para considerar essa questão.
7 Bajayajebi baja namataenetsia penabarëcuaicuaijaicujinae, nexata Pedro nonotapuna. Jumaitsi:
7 Depois de muita discussão, Pedro levantou-se e dirigiu-se a eles: "Irmãos, vocês sabem que há muito tempo Deus me escolheu dentre vocês para que os gentios ouvissem de meus lábios a mensagem do evangelho e cressem.
8 Dioso cajena daxitajivi pejamatabëcueneyapëtaenë. Yapëtanetsi Dioso aneconijibia petaejava apo judíovi ata. Yapëtanetsi bajarapacuene tsipaji apo judíovi ata Dioso rajuta Espíritu Santo. Pacuenia vaxaitsi judíovitsi Dioso nacarajuta Espíritu Santo, bajara pijinia pacuenia Dioso rajuta Espíritu Santo apo judíovi ata.
8 Deus, que conhece os corações, demonstrou que os aceitou, dando-lhes o Espírito Santo, como antes nos tinha concedido.
9 Pacuenia vaxaitsi judíovitsi Dioso nacajitsipa, bajara pijinia pacuenia Dioso jitsipa apo judíovi ata. Bajaraxuata apo judíovi ata pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso vecuaajibiaexanatsi Jesús pelivaisi pejumecovënëtsixae.
9 Ele não fez distinção alguma entre nós e eles, visto que purificou os seus corações pela fé.
10 Pëtsa pajumeaebame Dioso aneconijibia petaejava apo judíovi ata. Pëtsa bajarapamonae paitorobame pejumecovënëtsinexa piayapëbejelivaisi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji bajarapalivaisi vaxaitsi ata apo nacacaëjëpae vajajumecovënëtsinexa. Vajasalinaivimi ata apo caëjëpaetsi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi.
10 Então, por que agora vocês estão querendo tentar a Deus, impondo sobre os discípulos um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Vaxaitsi baja jumecovënëtatsi Jesús pelivaisi. Nexata vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, nacacapanepaena pibisiacuene vajaexanaeneconivecua. Bajara pijinia pacuenia apo judíovi ata Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso capanepaenatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua, jai Pedro apóstolevijavabelia, ancianovijavabelia ata.
11 De modo nenhum! Cremos que somos salvos pela graça de nosso Senhor Jesus, assim como eles também".
12 Dioso pitorobilivaisi Bernabébeje Pablobeje apo judíovijava itsa tsipaebanajetarucabeje, Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejavanë exanaponabeje. Nexata bajaraxua Bernabébeje Pablobeje itsa navajunupaebabeje, daxita apóstolevi, ancianovi ata, moya ena. Xaniavaetsia namuxunaevetena.
12 Toda a assembléia ficou em silêncio, enquanto ouvia Barnabé e Paulo falando de todos os sinais e maravilhas que, por meio deles, Deus fizera entre os gentios.
13 Itsa baja Pablobeje Bernabébeje najumeveretabeje petsipaebijavabeje, nexata Santiago jumaitsi apóstolevijavabelia, ancianovijavabelia ata:
13 Quando terminaram de falar, Tiago tomou a palavra e disse: "Irmãos, ouçam-me.
14 Simón Pedro raja nacatsipaeba Dioso aneconijibia petaejava apo judíovi ata pecapanepaenexa pibisiacuene pexanaeneconivecua Jesús pelivaisi itsa jumecovënëta.
14 Simão nos expôs como Deus, no princípio, voltou-se para os gentios a fim de reunir dentre as nações um povo para o seu nome.
15 Bajarapacuenia apo judíovi ata aneconijibia Dioso petaejavanexa yabara, bajayata tajëvelia Diosojumepaebivi profetavi peyaquinaelivaisita vajunupaeba baja cajena. Dioso pejumaitsijava apo judíovi yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:
15 Concordam com isso as palavras dos profetas, conforme está escrito:
16 “Bajayata abaxë pamatacabi Davidpijinë evetaponapona Israelnacua, xaniavaetsia jivi nejumecovënëtavanapa. Bajara icatsia pacuenia jivi xaniavaetsia tanejumecovënëtavanapaenexa, yavenonaenajë.
16 ‘Depois disso voltarei e reconstruirei a tenda caída de Davi. Reedificarei as suas ruínas, e a restaurarei,
17 Nexata apo judíovi ata, daxita pamonae junatsianajë tajajivinexa, bajarapamonae ata jitsipaena tanejumecovënëtsinexa,” jai bajayata Dioso mapacueniaje.
17 para que o restante dos homens busque o Senhor, e todos os gentios sobre os quais tem sido invocado o meu nome, diz o Senhor, que faz estas coisas’
18 Dioso baja cajena tajëvelia yapëtaeyaexana daxita mapacuene yabaraje,
18 conhecidas desde os tempos antigos.
19 Icatsia Santiago jumaitsi apóstolevijavabelia, ancianovijavabelia ata:
19 "Portanto, julgo que não devemos pôr dificuldades aos gentios que estão se convertendo a Deus.
20 Itsiata baitsi jane caelivaisiyobeje toyaquinaenatsi cuyalatobaxutota vajayapëtaeyaexanaenexa bajarapamonae. Itsamonae xaina pecobeta saya jumapecataeya pexanaenëanë bepijadiosovi petaenexa. Nexata bajaraxuanëjavabelia ofrendacuenia pevi perajutsinexa, tobeyabiaba baca, oveja ata. Toyaquinaenatsi bajarapayajuvënëvi pexaeyaniva. Toyaquinaenatsinua daxita pebijivi peyapëtaenexa, daxita petiriavi ata peyapëtaenexa. Papebijivi baja nacojioba, pematayajibiyanivatsi itsavajavabelia pijavavecua. Papebijivi pijinia abaxë apo nacojiobi, pematayajibiyanivatsi petirivajavabelia. Bajara pijinia pacuenia petiriavi ata. Papetiriavi baja nacojioba, pematayajibiyanivatsi itsanëjavabelia pamonavecua. Papetiriavi pijinia abaxë apo nacojiobi pematayajibiyanivatsi pebijavabelia. Toyaquinaenatsinua bajarapamonae pexaeyaniva cuibocuetsacaeya pebeyaxuabinë pevi, pexaeyaniva peja ata. Bajarapacuenia toyaquinaenatsi apo judíovi ata Dioso pejumecovënëtsivi peyapëtaenexa xua vaxaitsi judíovitsi cujunavatsi. Nexata itsamatacabijavabelia ata apo judíovi pejamatabëcuenebijianaeyaniva judíovijavabelia.
20 Pelo contrário, devemos escrever a eles, dizendo-lhes que se abstenham de comida contaminada pelos ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 Tsipaji bajarapalivaisi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsijavaveliacujinae, vajasalinaivimi caetomara canacujitsia itavetabiabatsi bajarapacuene. Itavetabiabatsi bajarapacuene penacueraevetsimatacabianë canacujitsia penacaetuatabiabibonëjava, jai Santiago apóstolevijavabelia, ancianovijavabelia ata.
21 Pois, desde os tempos antigos, Moisés é pregado em todas as cidades, sendo lido nas sinagogas todos os sábados".
22 Nexata daxita apóstolevi, ancianovinua, daxita Dioso pejumecovënëtsivinua, najamatabëjëpa penaitapetsinexa bajarapamonaeyajuvënëvi pitorobinexa Antioquía tomarabelia Pablobeje Bernabébeje pepëta. Nexata itapetatsibeje Silasbeje Judasbeje. Judas vënërubatsi itsavënë, Barsabás. Bajaraponëbeje Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi yajuvënënëbeje.
22 Então os apóstolos e os presbíteros, com toda a igreja, decidiram escolher alguns dentre eles e enviá-los a Antioquia com Paulo e Barnabé. Escolheram Judas, chamado Barsabás, e Silas, dois líderes entre os irmãos.
23 Pacuyalatobaxuto bajaraponëbeje tocaponaejitsiabeje Antioquía tomarapijivijavabelia, Siria nacuapijivijavabelia ata, Cilicia nacuapijivijavabelia ata, jumaitsi mapacueniaje:
23 Com eles enviaram a seguinte carta: Os irmãos apóstolos e presbíteros, aos cristãos gentios que estão em Antioquia, na Síria e na Cilícia: Saudações.
24 Pavënëlivaisitaniji pacuenia pacajumaitsi paxanëyajuvënëvi papecasivaxainaevilia. Bajarapamonae pina nexata pacanajamatabëcuene epatajërërëcaeyaexanapona. Tsipaji pina bajarapamonae pacajumaitsi: “Panamatavenoname paxamë ata papecaperabëcaucubinexa. Panamatavenonamenua panejumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi,” pacajai pina. Pamonae pacajumaitsi bajarapacuenia, paxanë cajena apo paitorobinë paxamëjavabelia.
24 Soubemos que alguns saíram de nosso meio, sem nossa autorização, e os perturbaram, transtornando suas mentes com o que disseram.
25 Nexata paxanë patanacaetuatsijavata, panajamatabëcuenejëpajë pataitapetsinexa ponëbeje paitorobijitsianë paxamëjavabelia pecaponaenexabeje patacatoyaquinaelivaisi. Bajaraponëbeje naliabeje Bernabébeje Pablobeje pepëta.
25 Assim, concordamos todos em escolher alguns homens e enviá-los a vocês com nossos amados irmãos Paulo e Barnabé,
26 Vajabananëbeje, Bernabébeje Pablobeje, bitso vaxaitsi asivatsi. Bajaraponëbeje vajatuxanenë Jesucristo pejumelivaisi yabara itsamonae jamatabëbeyaxuababiabi atatsibeje, itsiata ajamatabëcuenesaëbeje tsaponaponae.
26 homens que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Nexata bajaraponëbeje pepëta pacatoitorobatsi Judasbeje Silasbeje. Nexata Judasbeje Silasbeje xaniavaetsia pacatsipaebiana pacuene yabara pacatoyaquinatsi cuyalatobaxutota.
27 Portanto, estamos enviando Judas e Silas para confirmarem verbalmente o que estamos escrevendo.
28 Itsa panacaetuatajë Espíritu Santo paneyavenona patayapëtaenexa peyapëxanepanaelivaisi patacatoitorobinexa panejumecovënëtsinexa. Nexata baja apo panamatavenonaemë panejumecovënëtsinexa piayapëbejelivaisi, palivaisi daxita pajudíovinë pajumecovënëtajë. Pacaitorobatsi palivaisi bitso panamatavenoname panejumecovënëtsinexa.
28 Pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nada além das seguintes exigências necessárias:
29 Pecobeta saya jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ofrendacuenia pevi perajutsinexa itsamonae itsa tobia baca, oveja ata, pëtsa paxaneme bajarapayajuvënëvi. Pëtsa paxaneme peja. Pëtsa paxaneme cuibocuetsacaeya pebeyaxuabinë pevi. Papebijivi baja nacojioba, pëtsa matayajibatsi itsavajavabelia pijavavecua. Papebijivi pijinia abaxë apo nacojiobi, pëtsa matayajibatsi petirivajavabelia. Bajara pijinia pacuenia petiriavi ata. Papetiriavi baja nacojioba, pëtsa matayajibatsi itsanëjavabelia pamonavecua. Papetiriavi pijinia abaxë apo nacojiobi, pëtsa matayajibatsi pebijavabelia. Itsa pajumecovënëtame bajarapalivaisi, nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Bajara saya palivaisiyo pacatoyaquinatsi, jai apóstolevi, ancianovi yajava, apo judíovijavabelia petoyaquinaebaxutota Jerusalén tomaravelia.
29 Abster-se de comida sacrificada aos ídolos, do sangue, da carne de animais estrangulados e da imoralidade sexual. Vocês farão bem em evitar essas coisas. Que tudo lhes vá bem.
30 Nexata jane baja bajarapacuyalatobaxuto petocaponaenexabeje apo judíovijavabelia, Judasbeje Silasbeje itorobatsibeje penaponaenexabeje Pablobeje Bernabébeje pepëta. Nexata baja naponabeje. Bajarapamonae pata Antioquía tomarabelia. Nexata Antioquía tomarapijivi junata daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsinexa. Nexata penacaetuatsijavata rajutabeje bajarapacuyalatobaxuto.
30 Uma vez despedidos, os homens desceram para Antioquia, onde reuniram a igreja e entregaram a carta.
31 Antioquía tomarapijivi itsa leba bajarapacuyalatobaxuto, bajarapamonae bitso jamatabëcuenebarëya.
31 Os irmãos a leram e se alegraram com a sua animadora mensagem.
32 Judasbeje Silasbeje Diosojumepaebinëbeje profetanëbeje. Nexata ayailivaisi tsipaebabeje Antioquía tomarapijivijavabelia. Nexata baja bajarapamonae ajamatabëcuenesaë Diosojavabelia pejumetaexae palivaisi tsipaebabeje Judasbeje Silasbeje bajarapamonaejavabelia.
32 Judas e Silas, que eram profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 Bajayajebi baja Antioquía tomarata Judasbeje Silasbeje naponaponabeje. Bajaraxuacujinae Dioso pejumecovënëtsivijavabelia xaniavaetsia napëjiobabeje penaviatsinexabeje baja pitorobivitsijavabelia.
33 Tendo passado algum tempo ali, foram despedidos pelos irmãos com a bênção da paz para voltarem aos que os tinham enviado.
34 Pepuanapëjiobibeje baja, Silasbeje abaxë itsiata icatsia nacopatabeje bajarajota.
34 Mas Silas decidiu ficar ali.
35 Pablobeje Bernabébeje ata abaxë ponaponabeje Antioquía tomarata. Dioso pitorobilivaisi tsipaebaponaponabeje. Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi yajavaponaponabeje Dioso pitorobilivaisi penajuatsipaebabiabinexa.
35 Mas Paulo e Barnabé permaneceram em Antioquia, onde, com muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor.
36 Antioquía tomarata Pablobeje Bernabébeje bajayajebi ponaponabeje. Pablo jumaitsi Bernabéjavabelia:
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: "Voltemos para visitar os irmãos em todas as cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como estão indo".
37 Bernabé nexata bitso jitsipa pebarëponaenexabeje icatsia Juan, ponë vënërubatsi itsavënë, Marcos.
37 Barnabé queria levar João, também chamado Marcos.
38 Itsiata baitsi jane Pablo apo jitsipae baja icatsia Marcos pebarëponaenexabeje. Tsipaji imata copiaya panamuto barëponabeje picani, Marcos epatua naviateca Panfilia nacuata. Nexata Marcos xaniavaetsia apo yavenonaeyaveretsi Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebaponaejava.
38 Mas Paulo não achava prudente levá-lo, pois ele, abandonando-os na Panfília, não permanecera com eles no trabalho.
39 Nexata Pablobeje Bernabébeje apo najamatabëcuenejëpaebeje Marcos pebarëponaejavabejenexa yabara. Nexata baja Pablobeje Bernabébeje navecuanatsatabeje. Bernabé jane baja nexata Marcos barëpona. Velapanata peponaebarcota Bernabébeje Marcosbeje naponabeje. Nexata nicababeje Chipretunaeto nacuayabelia.
39 Tiveram um desentendimento tão sério que se separaram. Barnabé, levando consigo Marcos, navegou para Chipre,
40 Nexata pijinia Pablo itapeta Silas peyanatsinexatsi. Dioso pejumecovënëtsivi tovajëtatsibeje Diosojavabelia peyavenonaponaenexatsibeje penajetarucaejavabeje.
40 mas Paulo escolheu Silas e partiu, encomendado pelos irmãos à graça do Senhor.
41 Nexata Pablobeje Silasbeje Siria nacuajava, Cilicia nacuajava ata, Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetarucabeje. Nexata bajarapanacuanëpijivi Dioso pejumecovënëtsivi, caebitsaëto canacujitsia, Diosojavabelia ajamatabëcuenesaë tsaponae.Cotocaevinamuto Pablo najetaruca mapatomaranëjavaje|src="Pauls 2nd journey.JPG" size="span" copy="© 2011, SIL" ref="Hch 15.41–18.22"
41 Passou, então, pela Síria e pela Cilícia, fortalecendo as igrejas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.