Atos 14
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Iconio tomarata Pablobeje Bernabébeje judíovi penacaetuatabiabibota najoneyabeje. Bajarajota xaniavaetsia tsipaebabeje Jesús pelivaisi. Nexata jivibitsaëtoxaneto judíovi, apo judíovi ata, jumecovënëta Jesús pelivaisi.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé também foram à sinagoga judaica e falaram de tal modo que muitos creram, tanto judeus como gentios.
2 Itsiata baitsi jane itsamonae judíovi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, itoroba apo judíovi pianaepanaenexa Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivijavabelia.
2 Alguns dos judeus que não creram, porém, incitaram os gentios e envenenaram a mente deles contra Paulo e Barnabé.
3 Bajarapacuene peyapëtaexaebeje, Pablobeje Bernabébeje bajayajebi ponaponabeje bajarajota. Tsipaebabiababeje ajumejunavijibia Jesús pelivaisi. Tsipaji yapëtanebeje Dioso peyajavaponaponaejavatsibeje. Nexata daxitajivi yapëtaeyaexanaponabeje Dioso pitaxutotsoniataejavatsi bajarapamonae. Nexata daxita bajarapamonae yapëtane Jesús pelivaisi pexaniajailivaisicuene. Tsipaji bajaraponëbeje ayaicuene pexanaejava Dioso pesaëta exanaponabeje.
3 Ainda assim, os apóstolos passaram bastante tempo ali, falando corajosamente da graça do Senhor, que confirmava a mensagem deles concedendo-lhes poder para realizar sinais e maravilhas.
4 Itsiata bajarapatomarapijivi apo najamatabëcuenejëpae. Itsamonae jitsipa pejumecovënëtsinexa judíovi petsipaebilivaisi. Itsamonae jitsipa pejumecovënëtsinexa apóstolenëbeje petsipaebilivaisi.
4 Com isso, o povo da cidade ficou dividido: alguns tomaram partido dos judeus, e outros, dos apóstolos.
5 Nexata judíovi, apo judíovinua, tomara pevetsivinua, jamatabëbijatanetsibeje Pablobeje Bernabébeje. Jamatabëtseconatsibejenua ibotonëta.
5 Então um grupo de gentios, judeus e seus líderes resolveu atacá-los e apedrejá-los.
6 Nexata Pablobeje Bernabébeje nayajumetanebeje pacuenia exanaejitsiatsibeje. Nexata vecuanajetabajiravabeje Listra tomarabelia, Derbe tomarabelia ata. Bajarapatomarabeje ecabeje Licaonia nacuata. Bajarapatomarabeje pepënëya penaetomaraxijava ata najetarucabeje.
6 Quando os apóstolos souberam disso, fugiram para a região da Licaônia, para as cidades de Listra e Derbe e seus arredores.
7 Daxita bajaraxuayo tsipaebanajetarucabeje pexanialivaisi, Jesús pelivaisi.
7 E ali anunciaram as boas-novas.
8 Listra tomarata naeca petaxucuenabinëtsi. Penaexanaejavaveliacujinae apo ponaponae caeto ata.
8 Enquanto estavam em Listra, Paulo e Barnabé encontraram um homem com os pés aleijados. Sofria desse problema desde o nascimento e, portanto, nunca tinha andado. Estava sentado
9 Bajaraponë najumetaeyeca Pablo petsipaebilivaisi. Nexata Pablo naitaxutobabatsiaya naëcota bajaraponëjavabelia. Nexata Pablo jamatabëcueneyapëtane petaxucuenabinëtsi pejamatabëjumaitsijava: “Dioso pepacuene caëjëpatsi tanetaxuxanepanaeyaexanaenexa,” pejamatabëjaijava.
9 e ouvia Paulo pregar. Paulo olhou diretamente para ele e, vendo que ele tinha fé para ser curado,
10 Nexata Pablo pinijijumeta jumaitsi petaxucuenabinëtsijavabelia:
10 disse em alta voz: “Levante-se!”. O homem se levantou de um salto e começou a andar.
11 Jivibitsaëtoxanetonë itsa tane Pablo petaxuxanepanaeyaexanaejava petaxucuenabinëmitsi, nexata bajarapamonae pijajumeta, Licaoniajumeta, pinijijumeta jumaitsi mapacueniaje:
11 A multidão, vendo o que Paulo havia feito, gritou no dialeto local: “Os deuses vieram até nós em forma de homens!”.
12 Bajarapanacuapijivi xaina pijadiosovi. Itsiata apo pepo diosovi. Nexata Bernabé tanetsi beZeusvënëdiosonë. Pablo pijinia tanetsi beHermesvënëdiosonë. Tsipaji Pablo penamatacanajetarucaenë. Nexata jivi barëcuaicuaijai tsabiabi.
12 Concluíram que Barnabé era o deus grego Zeus, e Paulo, o deus Hermes, pois era ele quem proclamava a mensagem.
13 Zeusvënëdiosonë pijatemplobo eca Listratomara jumaverena, Listra tomarabelia pejonebaupa imoxoyovecua. Nexata sacerdotenë, Zeusvënëdiosonë pijatemplobota penacuenebabiabinë, capata torobitsaëto Listra tomarabelia pejonebaupajavaberena. Bajarapatorobitsaëto matabocoitabëtsiaya tsimataruba pematono. Nexata sacerdotenë, Listra tomarapijivi yajava, tobejitsiatsibeje picani bajarapatorobitsaëto Pablobeje Bernabébeje ofrendacuenia bajarapavi petotajuitsinexatsibeje. Bajarapacuenia picani totajuitsijitsiatsibeje tsipaji bediosonëbeje tanetsibeje.
13 O sacerdote do templo de Zeus, que ficava na entrada da cidade, trouxe touros e coroas de flores até as portas da cidade, pois ele e a multidão queriam oferecer sacrifícios aos apóstolos.
14 Nexata Bernabébeje Pablobeje itsa jumetanebeje bajarapacuene petoexanaejavanexatsibeje, apo jitsipaebeje. Nexata penaxatatsijavabeje mëpabëtitinaxuabarecabeje. Tsipaji Dioso apo pejitsipaecuenia bajarapamonae toexanaejitsiatsibeje. Nexata cujinaejinaliabeje jivibitsaëtoxanetonë penacaetuanaejavabelia. Nexata bajarapajivibitsaëtoxanetonë tuatuajëta nucabeje. Pinijijumeta Pablo jumaitsi:
14 Quando Barnabé e Paulo ouviram o que estava acontecendo, rasgaram as roupas e correram para o meio do povo, gritando:
15 —¿Detsa xuajitsia bajarapacuene panetoexanaejitsiamë? Paxanëbeje ata raja saya pajivitonënëbeje. Pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë, bajara saya paxanëbeje ata patajamatabëcueneitsinëbeje. Papatajopajëbeje patacatsipaebinexabeje pexanialivaisi. Panajamatabëcuenepënëyorore bajarapacuenia paneexanabiabijavavecua panejumecovënëtsinexa pepo Dioso apo peyamatacabiavereverecaenë. Dioso raja daxitacuene pexanaenë. Exana mapanacuaje, mapanacuapijicuene yajava. Exana itaboxo ata, itaboxopijicuene yajava. Exana manuamene ata, manuamenepijicuene yajava.
15 “Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Somos homens como vocês! Viemos lhes anunciar as boas-novas, para que abandonem estas coisas sem valor e se voltem para o Deus vivo, que fez os céus e a terra, o mar e tudo que neles há.
16 Dioso copata vajavajënaeya daxitanacuapijivi pejinavanapaenexa pijacuata penatojitsipaecuenia.
16 No passado, ele permitiu que as nações seguissem seus próprios caminhos,
17 Nexata Dioso daxitacuene pexanaejava, nacobecovëtaeyaexanabiaba daxitajivijavabelia. Nexata picani bajarapamonae becanaëjëta Dioso peponaponaejava. Tsipaji Dioso pexaniacuene toexanabiaba bajarapamonaemijavabelia. Bajara icatsia pacuenia vaxaitsijavaberena ata pexaniacuene Dioso nacatoexana. Ema nacatorunaeyaexanabiabica. Nexata vajaubijava nacatonaxaniabiaexanabiaba. Nexata bajarapacuenia vajaxaejava nacarajutabiaba. Nacajamatabëcuenebarëyayaexananua, jai Pablo pamonaejavabelia picani torobitsaëto tobejitsiatsibeje.
17 mas nunca as deixou sem evidências de sua existência e de sua bondade. Ele lhes concede chuvas e boas colheitas, e também alimento e um coração alegre”.
18 Bajarapacuenia Pablo jumaitsi ata, itsiata picani bajarapamonae jamatabëtobiatsibeje torobitsaëto petotajuitsinexatsibeje bajarapavi ofrendacuenia Pablobeje Bernabébejenexa. Itsiata baja belia copatsiaexanabeje.
18 Apesar dessas palavras, Paulo e Barnabé tiveram dificuldade para impedir que o povo lhes oferecesse sacrifícios.
19 Nexata judíovi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, parena Antioquía tomaraverena, Iconio tomaraverena ata. Bajarapajudíovi Listra tomarapijivijavabelia najumetsënëtsiaya neconitatsibeje Pablobeje Bernabébeje pebaraanaepanaenexatsibeje. Nexata Listra tomarapijivi ibotonëta tseconatsi Pablo. Bajaraxuacujinae tomarapënëyabelia robobocaliatsi. Tsipaji baja bepetëpaenë taeyabuatatsi.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e Icônio e instigaram a multidão. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que ele estivesse morto.
20 Itsiata baitsi jane Dioso pejumecovënëtsivi Pablo matatoyorotsia itsa taenubenatsi pexuababuatsijavatatsi, nexata Pablo nonotapuna icatsia. Icatsia Pablo caevëa jonena Listra tomaraberena. Meravia pitsijavata Pablobeje Bernabébeje ponabeje baja Derbe tomarabelia.
20 No entanto, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou novamente na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Nexata Derbe tomarata tsipaebaponaponabeje pexanialivaisi, Jesús pelivaisi. Nexata jumecovënëtatsibeje jivibitsaëtoxaneto. Bajaraxuacujinae icatsia naviatanajetarucabeje Listra tomarajava, Iconio tomarajava ata, Antioquía tomarajava ata.
21 Depois de terem anunciado as boas-novas em Derbe e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram a Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia,
22 Bajarapatomaranëjava Jesús pelivaisi tsipaebanajetarucabeje pejamatabëcuene asaëyaexanaponaenexabeje Dioso pejumecovënëtsivi. Muxujiobaponabeje bajarapamonae pevajënaeyabelia ajamatabëcuenesaëya pecatsitecaenexa Dioso pejumecovënëtsijava. Pablobeje Bernabébeje jumai tsaponaebeje Dioso pejumecovënëtsivijavabelia:
22 onde fortaleceram os discípulos. Eles os encorajaram a permanecer na fé, lembrando-os de que é necessário passar por muitos sofrimentos até entrar no reino de Deus.
23 Caebitsaëto canacujitsia, Dioso pejumecovënëtsivijava, toitapetaponabejenua ancianovinexa, Dioso pejumecovënëtsivi pevetsivinexa. Nexata itsa pabitsaëtojavata toitapetsijitsiabeje, penacaetuatsivajënaeya apo xaeyabiabibeje pexaejava. Nexata penacaetuatsijavata itsa toitapetabeje, japasa tovajëtabiababeje Diosojavabelia bajarapamonae peyavenonaenexatsi Dioso. Jumai tsabiabibeje Diosojavabelia:
23 Paulo e Barnabé também escolheram presbíteros em cada igreja e, com orações e jejuns, os entregaram aos cuidados do Senhor, em quem haviam crido.
24 Pablobeje Bernabébeje Pisidianacua pexenetsicujinaebeje, patabeje Panfilia nacuayabelia.
24 Então viajaram de volta pela Pisídia até a Panfília.
25 Nexata Panfilia nacuata, Perge tomarata, Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebabeje. Bajaraxuacujinae icatsia patabeje Atalia tomarata.
25 Pregaram a palavra em Perge e desceram para Atália.
26 Nexata Atalia tomarata naropotabeje barcota. Menia jane baja ponabeje. Naviatabeje jane baja Antioquía tomarabelia. Tsipaji baja cajena pamatacabi taxuxuabijitsiabeje Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaenexabeje, naropotabeje Antioquía tomarata. Nexata pamatacabi naropotabeje Antioquía tomarata, penaropotsivajënaeyabeje, Dioso pejumecovënëtsivi tsimatanacobebuatatsibeje Dioso peyavenonaponaenexatsibeje jivi petsipaebanajetarucaejavatabeje Dioso pitorobilivaisi. Pablobeje Bernabébeje Antioquía tomarata patabeje. Tsipaji baja toveretabeje daxita pacuenia Dioso itorobatsibeje.
26 Por fim, voltaram de navio para Antioquia, onde sua viagem tinha começado e onde haviam sido entregues à graça de Deus para realizar o trabalho que agora completavam.
27 Itsa baja Antioquía tomarata patabeje, junatabeje penacaetuatsinexa daxita Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonaejavabelia tsipaebabeje daxita Dioso peyavenonaponaejavatsibeje. Tsipaebabejenua apo judíovi ata pejumecovënëtsijava Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji baja cajena Dioso tocopata apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo que Deus tinha feito por meio deles e como tinha aberto a porta da fé também para os gentios.
28 Pablobeje Bernabébeje Antioquía tomarata bajayajebi naponaponabeje Dioso pejumecovënëtsivijavata.
28 E permaneceram ali com os discípulos por muito tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.