Atos 10

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Cesarea tomarata ponapona Corneliovënënë. Apo judíonë. Bajaraponë Italia nacuaverena pepatsivi vajabitsaëvi pijacapitán.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Cornelio pijabopijivi barëjumecovënëtaponapona Dioso. Dioso bitso yaiyataeya Cornelio ponapona. Cornelio palata ayaijava rajutabiaba judíovijavabelia peyavenonaenexa judíovi bepejiobivi. Cornelio vajëtabiaba Diosojavabelia.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Itsamatacabi caniviyoepatota, bejamatabëcuene a las tres, Cornelio bemajitsinaebota tane Dioso pijaángel pejonejavarena pijaboyarena. Nexata junataxuabatsi.
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Cornelio nexata naëcota ángeljavabelia. Bitso cujunava. Nexata Cornelio jumaitsi ángeljavabelia:
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Itorobare nijajivi Jope tomarabelia pecatojunatsinexa Simón, ponë itsavënë vënërubatsi, Pedro.
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Bajaraponë Simón naponapona Jope tomarata, itsanë Simón, bacabocotonë peyacueyacuecaeyaexanaenë, pijabota. Bajaraponë Simón pijabo eca manuamene itapata. Nexata Simón, ponë itsavënë vënërubatsi, Pedro, itsa patsiarena, catsipaebiana pacuenia exanaejitsiamë, jai ángel Corneliojavabelia bemajitsinaebota.
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Bajarapacuenia ángel bemajitsinaebota pejumaitsicujinae Corneliojavabelia, ángel baja pona. Nexata Cornelio junata anijanëbeje pijabota petonacuenebaponaponaenëtsibeje. Pematatsënëa junata caenë vajabitsaënë. Bajaraponë vajabitsaënë Dioso peyaiyataenë. Bajaraponë Cornelio yavenonabiabatsi.
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 Nexata Cornelio copiata tsipaeba bajarapamonaejavabelia daxita pacuenia tsipaebatsi ángel. Bajaraxuacujinae Cornelio itoroba bajarapamonae peponaenexa jane baja Jope tomarabelia, Simón pesivaponaenexa. Nexata baja bajarapamonae naropoba.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Meravia pitsijavata, matonejeepatota, bajarapamonae Jope tomara imoxoyotanajetarubena. Bajara pijinia paepatota Pedro pabota naponapona, bajarapabo jumabetsia junaya. Bajarapabo pejumanamatajëpaebo. Pedro junaya bajarapabojumatatsia pevajëtsinexa Diosojavabelia.
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Pedro bitso piajani. Jamatabënabane picani. Itsiata pexaejava pexanaevi abaxë apo veretsi pexaejava. Nexata Pedro bemajitsinaebota tane.|src="cn01945B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 10.10-16"
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Pedro tane itaboxo penapatsijava. Nexata athëbëvetsica runaica irabetsica ayaipanaxaneto, besábanapanaxaneto. Bajarapapanaxaneto cuatro pamaëtotabeje namataenetsia upicëta. Bajarapacuenia yamaëya copatsica.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Bajarapapanaxaneto tuatuajëta nubena daxitacueneviria. Nubena daxitaviria cuatro pataxutabeje pejinavanapaevi. Bobena daxitaviria pecotobëxëta pejinavanapaevi. Nubena daxitaviria pepunaevi.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 Nexata Pedro jumetane athëbëvetsica pejumaitsijava: “Pedro, nonotapunare. Beyaxuare daxita mapamonaeje nexaenexa,” pejaijava athëbëvetsica, Pedro jumetane.
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Nexata Pedro jumaitsi:
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 Icatsia athëbëvetsica jumaitsi Pedrojavabelia:
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 Acueyabi xuabeje bajarapacuenia athëbëvetsica napëna jumaitsi Pedrojavabelia. Bajaraxuacujinae bajarapapanaxaneto athëbëabetsia baja icatsia yapëcaevaya.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Pedro nexata najamatabëxainaeya jamatabëjumaitsi tsecae:
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 Nexata bajarapamonae pepatarëcëpaecujinae, baupa pënëvelia ayaijumeta yanijoba. Jumaitsi:
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Pedro abaxë bojumatatsia athëbëyo najamatabëxainecaya bemajitsinaebota petaejava yabara. Nexata Espíritu Santo jumaitsi Pedrojavabelia:
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 Nexata nonotapunare. Runaremeca baja nenaponaenexa bajarapamonae pepëta. Jamatejema saya ajamatabëcuenecovëbia naponaename. Tsipaji raja xanë itorobarenajë bajarapamonae, jai Espíritu Santo Pedrojavabelia.
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Nexata baja Pedro runareca Cornelio pijajivijavabereca. Pedro jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 Nexata Cornelio pijajivi jumaitsi Pedrojavabelia:
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Nexata Pedro copiapita boyaberena pejonenexa bajarapamonae. Bajarapamonae abaxë namajita bajarapabota. Bajayacunua jane baja Pedro napona bajarapamonae pepëta. Pedro pëyanatatsi itsamonae Jope tomarapijivi, Dioso pejumecovënëtsivi. Itsiata abaxë bajarapamatacabi apo patsilia. Epatua abaxë majitaothopa.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Nexata meravia pitsijavata Pedrobana jane baja palia Cesarea tomarabelia. Cornelio nexata pijabota yajavanuca pejunatsivi, pijamonaeviriavi. Yajavanucanua itsamonae, pamonae bitso Cornelio peyapëtaevitsi. Pedro jane baja barëvajënaeevetanucatsi.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Pedro itsa patanajetaruca Cornelio pijabopanabota, Cornelio copiapitatsi. Nexata Cornelio pematabacabëta nucajunua Pedro pitabarata. Tsipaji bitso yaiyataeya copiapitsijitsia picani.
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Nexata Pedro apo jitsipae bajarapacuenia bitso yaiyataeya pecopiapitsijavatsi. Nexata Pedro maxëvaetaba. Nonotapunaeyaexana. Nexata Pedro jumaitsi Corneliojavabelia:
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Nexata Pedro Cornelio barëcuaicuaijai tsanucaponae panabojavarena. Pedro itsa najoneya Cornelio pijaboyalia, tane jivibitsaëtoxaneto Cornelio pijabota penacaetuatsivi.
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Nexata Pedro jumaitsi Cornelio pijabota penacaetuatsivijavabelia:
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Bajaraxuata itsa nejunata taponaenexa maberenaje, narenanë bepijia ajamatabëcuenecovëbia. Nexata jamatabëyapëtaniji xua yabara panejunatame, jai Pedro Cornelio pijabota penacaetuatsivijavabelia.
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Nexata bajarajota Cornelio jumaitsi Pedrojavabelia:
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 Nexata ángel nejumaitsi: “Cornelio, Dioso rabaja cajumetane nevajëtsijava. Yapëtane baja nerajutabiabijava bepejiobivijavabelia penamatavenonaecuene.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Nexata nijajivi itorobare Jope tomarajavabelia pecatojunatsinexa Simón, ponë vënërubatsi itsavënë, Pedro. Bajaraponë naponapona itsanë Simón, bacabocotonë peyacueyacuecaeyaexanaenë, pijabota. Bajaraponë Simón pijabo eca manuamene itapata. Nexata Simón, ponë itsavënë vënërubatsi, Pedro, itsa patsiarena, catsipaebiana pacuenia exanaejitsiamë,” nejai ángel.
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 Bajaraxuata bepijiayo casivaponaeyaexanatsi. Xamë baja nexata pexaniajamatabëcuenia netopatame. Bajaraxuata nevajënae daxita paxanë panacaetuatajë Dioso pitabarata. Pacaevetatsi patacajumetaenexa daxita palivaisi Dioso caitoroba patanetsipaebinexamë, jai Cornelio Pedrojavabelia.
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Pedro jane baja taxuxuaba livaisi petsipaebijava. Jumaitsi:
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 Caenacuapijivi canacujitsia, pamonae Dioso yaiyataeyajinavanapa, jumecovënëtsiajinavanapanua pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae Dioso jitsipa.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Dioso cajena pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, tonajumecopata Israel nacuapijivijavabelia. Nexata bajarapalivaisi tsipaebatsi Israel nacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconivecua Jesucristo pejamatabëcueneta pecapanepaenexatsi Dioso. Jesucristo raja daxitajivi pijatuxanenë.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Juanpijinë jivibautisabinëmi jivi livaisi petsipaebanajetarucaecujinae, pebautisabaponaecujinaenua, Jesús cotocaevi tsipaebanajetaruca Galilea nacuajava, Judea nacuajava ata.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Jesús, Nazaret tomarapijinë, Dioso rajuta Espíritu Santo. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa. Nexata Jesús jamatejemayaexanapona daxita pamonae dovathi pejamatabëcueneta avitane. Bajarapacuenia Jesús exanapona tsipaji Dioso yajavaponaponatsi.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Paxanë baja cajena pataniji daxita xua Jesús exanapona Judea nacuata, Jerusalén tomarata ata. Itsamonae beyaxuabatsi Jesús. Cobematabiabarutatsi cruzajavabelia.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Itsiata baitsi jane Jesús pemëthëtsicujinaetsi, acueyabi matacabita, Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Dioso Jesús caëjëpaeyaexanatsi patanetsitanaitajëtabiabinexa paxanëjavaberena.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 Itsiata Jesús apo tsitanaitajëtsi daxitajivijavabelia. Ëpaxanëjavaberena saya panetsitanaitajëtabiaba. Tajëvelia baja cajena Dioso paneitapeta patataevinexa Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë. Bajaraxuata Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, panetsitanaitajëtabiaba. Nexata panebarënabane. Panebarëmatavëjëaapanua.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Nexata Jesús paneitoroba patatsipaebaponaenexa daxitajivijavabelia pexanialivaisi, Jesús pelivaisi. Paneitorobanua patatsipaebaponaenexa Dioso pejamatabëcueneta itsamatacabi Jesús penaneconitsiaexanaejavanexa daxita pijaneconi pexainaevi. Itsamatacabi Jesús naneconitsiaexanaena piasaëvi, petëpaevimi ata.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Athëbëvetsica Jesús pepatsivajënaetsica, bajayata jinavanapa Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata profetavimi tajëvelia vajunupaebapona Jesús pejamatabëcueneta Dioso pevecuaajibiaexanaejavanexa pibisiacuene pexanaeneconimi, pajiviyo jumecovënëta Jesús pelivaisi, jai Pedro Cornelio pijabota penacaetuatsivijavabelia.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Pedro abaxë livaisi petsipaebanucaejavata Corneliobanajavabelia, Espíritu Santo tsijamatabëjunuatsi daxita pamonae jumetaeyena Pedro petsipaebilivaisi.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 Nexata judíovi Dioso pejumecovënëtsivi, Pedro peyajavapatsivi, itsa tane bajarapacuene, jamatabëcuenenabenajacanubena. Jamatabëcuenenabenajaca tsipaji apo judíovi ata Espíritu Santo tsijamatabëjunuatsi.
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Nexata Pedro peyajavapatsivi yapëtane Espíritu Santo petsijamatabëjonejavatsi Corneliobana. Tsipaji Corneliobana cuaicuaijai itsaviriajumenëta, apo penatsipaebijumenëmi. Corneliobana jumai tsaponae Diosojavabelia:
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 Bajaraxuata Pedro jumaitsi peyajavapatsivijavabelia:
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Nexata Jesucristo pevënëta Pedro bautisaba Corneliobana. Pedro pebautisabicujinae Corneliobana, asivatsi abaxë Pedro penaponaponaenexa bajarajota caematacabibeje.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.