1 Coríntios 14
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NAA
1 Panajamatabëcueneverere panevajënaeyabelia panecasaëtsavanapaenexa itsamonae ata paneasivajava pacuenia panijacuata panaasivamë. Panatojitsiparenua xua Dioso pacatojitsipa papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa Espíritu Santo pejamatabëcueneta. Bitso jane panatojitsipare palivaisi Dioso payapëtaeyaexana panetsipaebinexa itsamonaejavabelia. Nexata patsipaebianame palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana.
1 Sigam o amor e procurem com zelo os dons espirituais, principalmente o de profetizar.
2 Itsamonae Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pecuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Nexata bajarapajivi itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta livaisi itsa paeba, tsipaeba Diosojavabelia. Nexata Dioso jumetanetsi palivaisi paeba. Bajarapajivi apo tsipaebi jivijavabelia. Nexata bajarapajivi livaisi itsa paeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, jivi jumetae atatsi, itsiata itsajivi ata apo jumetaetsi palivaisi paeba. Tsipaji itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta paeba. Bajarapajivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta livaisi paebiaexanatsi. Palivaisi Espíritu Santo bëpënëa xainaponapona, paebiaexanatsi.
2 Pois quem fala em línguas não fala para as pessoas, mas fala para Deus; ninguém o entende, pois, por meio do Espírito, fala mistérios.
3 Itsamonae pijinia Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi jivi pejumetaejumeta petsipaebinexa palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi. Nexata bajarapajivi tsipaeba jivi pejumetaejumeta pejumetaenexatsi paivaisi tsipaeba. Nexata jivi pejumetaejumeta bajarapalivaisi bajarapajivi itsa tsipaeba, itsamonae pevajënaeuabelia sivaajamatabëcuenesaë tsaponae Dioso pejumecovënëtavanapaejava. Bajarapajivi jamatabëcuenebabatanua bitso penajamatabëxainaevi.
3 Mas o que profetiza fala para as pessoas, edificando, exortando e consolando.
4 Pajivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi livaisi pepaebinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapajivi pijacuata jamatabëcuenevitsabapona Diosojavabelia bajarapalivaisita. Itsiata baitsi jane pajivi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi jivi pejumetaejumeta petsipaebinexa palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi, bajarapajivi petsipaebilivaisita Diosojavabelia jamatabëcuenevitsabiaexanapona daxita Dioso pejumecovënëtsivi.
4 O que fala em línguas a si mesmo edifica, mas o que profetiza edifica a igreja.
5 Pacatojitsipatsi picani daxita paxamë Espíritu Santo pejamatabëcueneta papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa panecuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Itsiata rajane bajaraxua matatoxenetsia bitso pacatojitsipatsi papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa jivi pejumetaejumeta panetsipaebinexa palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana. Pajivi tsipaebapona jivi pejumetaejumeta palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi, bajarapajivi bitso jamatabëcueneyavenona itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi. Pajivi livaisi tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapajivi apo jumetaetsi palivaisi tsipaeba. Nexata bajarapajivi Dioso pejumecovënëtsivi apo jamatabëcuenevitsabiaexanae Diosojavabelia. Itsiata bajarapajivi itsa caëjëpatsinua jivi pejumetaejumeta penajumevajunupaebinexa pejumetaenexatsi palivaisi tsipaeba, nexata bajarapajivi Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcuenevitsabiaexana Diosojavabelia.
5 Eu quero que vocês todos falem em línguas, mas muito mais que profetizem. Pois quem profetiza é superior ao que fala em línguas, a não ser que as interprete, para que a igreja receba edificação.
6 Bajaraxuata xanë ata pijinia paxamëjavata itsa patsipajë livaisi patacatsipaebinexa apo panejumetaejumeta, nexata apo panejumetaemë tsipae palivaisi pacatsipaebijitsipatsi. Nexata apo pacajamatabëcuene vitsabiaexanae tsipaetsi Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane itsa patsipajë panejumetaejumeta patacatsipaebinexa pacuenia Dioso bemajitsinaebota netsitajëta, nexata pacajamatabëcuene vitsabiaexanaejitsipatsi Diosojavabelia. Itsa pacatsipaebijitsipatsinua pexaniajailivaisi, nexata pacajamatabëcuene vitsabiaexanaejitsipatsi Diosojavabelia. Palivaisi Dioso neyapëtaeyaexana, palivaisi ata Dioso jumaitsi, pexaniajailivaisi, itsa pacatsipaebijitsipatsi, nexata pacajamatabëcuene vitsabiaexanaejitsipatsi Diosojavabelia.
6 E, agora, irmãos, se eu for até aí falando em línguas, que proveito vocês terão, se eu não falar por meio de revelação, de conhecimento, de profecia ou de doutrina?
7 Pamonae Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi pecuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapamonae livaisi tsipaebi ata, itsajivi ata apo jumetaetsi palivaisi tsipaeba. Bajara pijinia itsi tsipae penaxëanaejavanë peracatsivi ata xaniavaetsia itsa apo racatsi tsipae. Flauta piobinë, bijiata itsa obijitsipa, arpa pijinia peracatsinë ata, bijiata itsa racatsipa, nexata itsajivi ata apo vajiyapëtaetsibeje tsipae, pavaji picani naxëanaeyaexanabeje. Flauta piobijava, arpa ata peracatsijava, amatamobi tsipae.
7 É assim com instrumentos inanimados, como a flauta ou a harpa, quando emitem sons. Se não emitirem sons bem distintos, como se poderá reconhecer o que se toca na flauta ou na harpa?
8 Bajara pijinia itsi tsipae vajabitsaë trompeta piobijava ata. Vajabitsaë itsa ponaejitsia penavajabitsaëtsinexa, trompeta baoba penajunatsinexa. Nexata trompeta piobijava vajabitsaë itsa jumetane, bamuxunaothopa penacaetuatsinexa. Nexata trompeta piobinë xaniavaetsia itsa apo obi tsipae, nexata trompeta piobijava vajabitsaë jumetae ata tsipae, apo muxunaothopae tsipae penacaetuatsinexa penavajabitsaëtsinexa.
8 Pois também se a trombeta der som incerto, quem se preparará para a batalha?
9 Bajara pijinia paitsimë tsipae paxamë ata. Itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta itsa patsipaebijitsipame itsamonaejavabelia palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana, nexata apo pacajumetae tsipae palivaisi patsipaebame. ¡Nexata saya pajumenaxuabijitsipame bajarapalivaisi panetsipaebijava!
9 Assim também vocês, se com a língua não disserem palavra compreensível, como se entenderá o que é dito? Porque vocês estarão como que falando ao vento.
10 Daxitaviriajumevi bitso navita mapanacuajavaje. Caeviriajumevi canacujitsia yapëtaepona xaniavaetsia pijajume.
10 Há, sem dúvida, muitos tipos de vozes no mundo, e nenhuma delas é sem sentido.
11 Itsiata baitsi jane tajanacuapijinë ata itsa nebarëcuaicuaijai tsipae itsaviriavi pijajumeta, apo tajumetaejumeta, nexata besaicaya nacuapijinë taejitsipajë bajaraponë. Bajaraponë ata pijinia itsaviriavi pijumeta, apo pejumetaejumeta, itsa barëcuaicuaijanë tsipae, besaicaya nacuapijinënë netaejitsipa.
11 Mas, se eu não entender o significado da voz, serei estrangeiro para aquele que fala, e ele será estrangeiro para mim.
12 Itsa pajitsipame Dioso papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa daxitacuene, nexata panatovajëre Diosojavabelia papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa. Itsiata baitsi jane bitso panatojitsipare Dioso papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa itsamonaejavabelia panetsipaebinexa palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi itsa pacajumetane palivaisi patsipaebame, ajamatabëcuenesaë tsane Dioso pejumecovënëtsijava.
12 Assim, também vocês, visto que desejam dons espirituais, procurem progredir, para a edificação da igreja.
13 Nexata pajivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi jivijavabelia livaisi petsipaebinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapajivi bevajëta Diosojavabelia pejamatabëcuenecaëjëpaeya exanaenexatsinua jivi pejumetaejumeta penajumevajunupaebinexa bajarapalivaisi. Nexata bajarapajivi Dioso itsa jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi jivi pejumetaejumeta penajumevajunupaebinexa daxitajivijavabelia, itsa najumevajunupaebiana, yapëtaeyaexanaena palivaisi tsipaeba.
13 Por isso, quem fala em línguas, ore para que as possa interpretar.
14 Xanë ata apo tajumetaejumeta vajëtsi atanë tajamatabëëthëtojavavetsina, itsiata apo yapëtaenë xua vajëtajë Diosojavabelia.
14 Porque, se eu orar em línguas, o meu espírito, de fato, ora, mas a minha mente fica infrutífera.
15 Mara pacuenia tavajënaeyabelia xanë exanaenajëje. Vajëtsianajë Diosojavabelia anijaviriajumetabeje. Vajëtsianajë apo tajumetaejumeta. Vajëtsianajënua tajajumeta ata daxitajivi tanejumetaenexa. Tanaxëanaejavata ata pijinia bajarapacuenia exanaenajë. Naxëanaenajë apo tajumetaejumeta. Naxëanaenajënua tajajumeta ata daxitajivi tanejumetaenexa.
15 Que farei, então? Vou orar com o espírito, mas também vou orar com a mente; vou cantar com o espírito, mas também vou cantar com a mente.
16 Pexaniacuene Dioso papecatoexanaejava yabara itsa pavajëtsipame Diosojavabelia itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, nexata pajivi pacajumetaeyeca, apo pacajumetae tsipae xua yabara pavajëtsipame Diosojavabelia. Nexata bajarapajivi toacuenebitsi tsipae papecayavenonaeyavajëtsinexa Diosojavabelia.
16 Se você louvar apenas em espírito, como o não instruído poderá dizer o “amém” depois da oração de agradecimento que você fez? Porque ele não entende o que você diz.
17 Paxamë picani Dioso pexaniacuene papecatoexanaexae, Diosojavabelia pavajëtsipame xaniavaetsia. Itsiata baitsi jane itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta panevajëtsixae Diosojavabelia, pajivi pacajumetaeyeca, ajamatabëcuenecovëbi tsipae. Tsipaji apo pacajumetae tsipae xua yabara pavajëtsipame. Nexata apo pacamuxunajamatabëcuenevitsabi tsipae Diosojavabelia.
17 A sua oração de agradecimento pode ser muito boa, mas o outro não é edificado.
18 Dioso baja cajena xanë nejamatabëcuenecaëjëpaeyaexana tacuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Bajarapacuenia cuaicuaijanë itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta daxita paxamë matatoxenetsia. Bajarapacuenia Dioso tanejamatabëcuene caëjëpaeyaexanaexae, jumaitsinë tsabiabi Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Pexaniacuene bitso netoexaname,” janë tsabiabi Diosojavabelia.
18 Dou graças a Deus, porque falo em línguas mais do que todos vocês.
19 Itsiata baitsi jane Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, ayailivaisi tsipaebi atanë tsipae itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapamonae apo nejumetae tsipae palivaisi tsipaebajë. Bajaraxuata Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, apo jitsipaenë tatsipaebinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Biji rajane jitsipajë bajarapamonae pejumetaejumeta tatsipaebinexa saya tsiquirilivaisiyo ata tanejumetaenexa, palivaisi tsipaebajë.
19 Contudo, na igreja prefiro falar cinco palavras com o meu entendimento, para instruir os outros, do que falar dez mil palavras em línguas.
20 Tajamonae, pacuenia pejevaxi bajamatabëcueneitsi, pëtsa bajara pajamatabëcueneitsimë. Xaniavaetsia panajamatabëxainaename. Pacuenia penaveretsivi bajamatabëcueneitsi, bajara pajamatabëcueneitsimë tsane. Itsiata baitsi jane pibisiacuene paneexanaeyaniva, bepapejevaxijiviximë panataename. Tsipaji pejevaxijivixi abaxë bitso apo najamatabëxainae pibisiacuene pexanaenexa.
20 Irmãos, não sejam meninos no entendimento. Quanto à maldade, sim, sejam crianças; mas, quanto ao entendimento, sejam pessoas maduras.
21 Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Itsamonae cuaicuaijaiyaexanaenajë itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Nexata bajarapamonae tajumelivaisi netotsipaebiana tajajivijavabelia. Itsiata baitsi jane tajajivi apo jumecovënëtsi tsane tajumelivaisi,” jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota judíovi Dioso apo pejumecovënëtsijavanexa yabara.
21 Na lei está escrito: “Falarei a este povo por meio de homens de outras línguas e por meio de lábios de outros povos, e nem assim me ouvirão, diz o Senhor.”
22 Nexata Dioso pejumecovënëtsivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponaenatsi pecuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Nexata Dioso apo pejumecovënëtsivi itsa taena bajarapacuene, canaëjëtsiana Diosojavabelia. Canaëjëtsiananua bajarapamonae penaneconitavanapaejava Diosojavabelia. Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenatsi petsipaebinexa itsamonaejavabelia palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi. Nexata itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi xaniavaetsia pejumetaexae palivaisi tsipaebatsi, canaëjëtsiana pepacuene Dioso pitaxutotsoniataejavatsi pecapanepaenexatsi pijaneconivecua.
22 Portanto, as línguas constituem um sinal não para os que creem, mas para os que não creem; a profecia, no entanto, não é para os que não creem, e sim para os que creem.
23 Nexata pijinia itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi napatsipa panenacaetuatsijavata. Nexata bajarajota paxamë livaisi patsipaebijitsipame itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Nexata pamonae penapatsivi apo papecajumetaexae palivaisi patsipaebame itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, nexata pacabarajamatabëjumai tsipae: “Mara pamonaeje saya pematajemabivitsije,” pacabarajamatabëjai tsipae. Tsipaji apo pacajumetae tsipae palivaisi patsipaebame.
23 Assim, se toda a igreja se reunir no mesmo lugar e todos se puserem a falar em línguas, no caso de entrarem pessoas não instruídas ou não crentes, será que não vão dizer que vocês estão loucos?
24 Jivi pejumetaejumeta panetsipaebijavata palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana, Dioso apo pejumecovënëtsijivi napatsipa. Nexata bajarapajivi papecajumetaexae palivaisi patsipaebame, najamatabëxainaejitsipa. Nayapëtaejitsipanua bajarapajivi penaneconitsijava Diosojavabelia. Nexata pijaneconi bitso yanajamatabëxainaejitsipa Diosojavabelia.
24 Porém, se todos profetizarem, e entrar ali um não crente ou não instruído, ele será convencido por todos e julgado por todos.
25 Papecanamuxunaevetsijavata, bajarapajivi muetsia penajamatabëxainabiabijava najamatabëcueneyapëtaejitsipa. Nexata nayapëtaejitsipa penaneconitsijava Diosojavabelia. Nexata pematabacabëta nucaejitsipa. Vajëtsipa Diosojavabelia. Pevajëtsijavata jumai tsipae Diosojavabelia: “Diosomë, bitso baja cajena ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsipae Diosojavabelia. Nexata paxamëjavaberena ata bajarapajivi pacajumaitsi tsipae: “Pepacuene majotaje paxamë Dioso pacayajavaponapona,” pacajai tsipae.
25 Os segredos que ele tem no coração se tornarão manifestos, e, assim, prostrando-se com o rosto em terra, adorará a Deus, testemunhando que Deus está, de fato, no meio de vocês.
26 Tajamonae, itsa panacaetuatame Dioso pejumelivaisi yabara, mapacuenia paexanaenameje. Itsamonae naxëanaena vaji. Itsamonae najamatabëcueneveretsiana jivi pejumetaejumeta livaisi petsipaebinexa daxitajivijavabelia. Itsamonae najamatabëcueneveretsiana palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi juya petsipaebinexa itsamonaejavabelia. Itsamonae najamatabëcueneveretsiana livaisi petsipaebinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Itsamonae pijinia najamatabëcueneveretsiana jivi pejumetaejumeta juya pejumevajunupaebaponaenexa daxitajivijavabelia, palivaisi tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta pecuaicuaijaivi. Bajarapacuenia paexanaename panenacaetuatsijavata daxita Dioso pejumecovënëtsivi pevajënaeyabelia pejamatabëcuenevitsabaponaenexa Dioso pejumecovënëtsijava.
26 Que fazer, então, irmãos? Quando vocês se reúnem, um tem um salmo, outro tem um ensino, este traz uma revelação, aquele fala em línguas, e ainda outro faz a interpretação. Que tudo seja feito para edificação.
27 Panenacaetuatsijavata, jivijavabelia itsamonae livaisi itsa tsipaebijitsia itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, nexata Dioso tocopatatsi petsipaebinexa anijajivibeje, acueyabi pajivibeje ata. Baitsi pejumevajunupaebinexatsi palivaisi tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Itsiata baitsi jane caecuenia acueyabi pajivibeje apo benajuatsipaebi. Nexata pajivi jivijavabelia livaisi tsipaebijitsia itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, bajarapajivi copiata betsipaeba. Nexata pijinia pajivi jumevajunupaebaponaejitsia jivi pejumetaejumeta, bajarapajivi cotocaevi bejumevajunupaebapona jivijavabelia. Bajarapacuenia itsamonae jivijavabelia livaisi itsa tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, nexata juya itsajivi jivi pejumetaejumeta bejumevajunupaebapona daxitajivijavabelia peyapëtaenexa palivaisi tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta.
27 No caso de alguém falar em línguas, que não sejam mais do que dois ou, quando muito, três, e isto sucessivamente, e haja alguém que interprete.
28 Nexata itsa ajibi jivi pejumetaejumeta pejumevajunupaebijivinexatsi daxitajivi peyapëtaenexa palivaisi tsipaeba itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta, nexata panenacaetuatsijavata livaisi apo betsipaebi itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Bajarapamonae moya beena. Bëpënëa saya pejamatabëëthëtota becuaicuaijai tsenae itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Diosojavabelia ata pijinia bajarapacuenia bëpënëa pejamatabëëthëtota bevajëtena.
28 Mas, não havendo quem interprete, fique calado na igreja, falando consigo mesmo e com Deus.
29 Bajara pijinia pacuenia Dioso tocopata itsamonae ata jivijavabelia petsipaebinexa palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi. Bajarapamonae ata Dioso tocopata jivijavabelia petsipaebinexa anijajivibeje, acueyabi pajivibeje ata. Nexata petsipaebijavata, itsamonae xaniavaetsia benamuxunaevetena pejumeyapëtaenexa itsa xaniajai Dioso pejamatabëcueneta bajarapamonae tsipaebatsi bajarapalivaisi.
29 Tratando-se de profetas, falem apenas dois ou três, e os outros julguem.
30 Nexata bajarapamonae livaisi petsipaebaponaejavata, bajarajota penamuxunaevetecaenë Dioso pejamatabëcueneta livaisi itsa yapëtaeyaexanatsi, nexata ponë jivijavabelia livaisi tsipaebapona, benajumecopata baja. Nexata ponë penamuxunaevetecaejavata, Dioso livaisi yapëtaeyaexanatsi, bajaraponë juya daxitajivijavabelia betsipaeba palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi penamuxunaevetecaejavata.
30 Se, porém, vier uma revelação a alguém que esteja sentado, cale-se o primeiro.
31 Bajarapacuenia daxita paxamë Dioso pejumelivaisi papecayapëtaeyaexanaevi Dioso pacatocopata jivijavabelia livaisi panetsipaebinexa pacaejivimë tsaponae. Bajarapacuenia Dioso pacatocopata daxitajivi peyapëtaenexa Dioso papecayapëtaeyaexanaelivaisi, pesivaajamatabëcuenesaë tsaponaenexanua Dioso pejumecovënëtsijava panetsipaebilivaisita.
31 Porque todos poderão profetizar, um após outro, para que todos aprendam e sejam consolados.
32 Pamonae tsipaeba daxitajivijavabelia palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi, bajarapamonae yapëtane paepatota najumecopatsijitsia. Tsipaji Espíritu Santo pejamatabëëthëtota itorobatsi paepatota najumecopatsijitsia. Nexata itsa najumecopata bajaraponë, juya itsanë petsipaebinexa daxitajivijavabelia.
32 Os espíritos dos profetas estão sujeitos aos próprios profetas,
33 Dioso apo tocopatsi caecuenia anijajivibeje jivijavabelia livaisi penajuatsipaebinexa. Tsipaji caecuenia anijajivibeje livaisi itsa najuatsipaebijitsipabeje, xaniavaetsia apo jumetaetsi tsipae penajuanacaetuatsivi. Bajaraxuata Dioso tocopata jivijavabelia livaisi petsipaebinexa caejivi tsaponae.
33 porque Deus não é Deus de confusão, e sim de paz. Como em todas as igrejas dos santos,
34 Petiriavi moya beena Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata. Tsipaji petiriavi Dioso apo tocopatsitsi Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata pecuaicuaijaitsenaenexa. Petiriavi pamonajivi bejumecovënëtsiajinavanapa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota itorobatsi.
34 que as mulheres se conservem caladas nas igrejas, porque não lhes é permitido falar; mas estejam submissas, como também a lei o determina.
35 Petiriva itsa jamatabëyanijoba itsalivaisiyo, nexata bota beyanijoba pamonajavabelia. Piauracuene exanaejitsipa Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata petiriva itsa cuaicuaijai tsecae tsipae.
35 Se, porém, querem aprender alguma coisa, perguntem em casa ao seu próprio marido; porque para a mulher é vergonhoso falar na igreja.
36 Pëtsa pacopatame Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata petiriva pecuaicuaijaitsecaenexa. Tsipaji itsatomaranëjava Dioso pejumecovënëtsivi bajarapacuenia apo exanae. Pëtsa bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme bajarapacuenia paneexanavanapaenexa.
36 Por acaso a palavra de Deus se originou no meio de vocês? Ou será que ela veio exclusivamente para vocês?
37 Itsamonae paxamëyajuvënëvi natane bepetsipaebarutsivinexa daxitajivijavabelia palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi. Itsamonae natane Espíritu Santo pejamatabëcueneta bepejamatabëcuene caëjëpaeyaexanaevitsi pacuenia Dioso jitsipa. Nexata bajarapamonae itsa xaniajai Espíritu Santo yajavajinavanapa, beyapëtane picani patacatoyaquinaelivaisi, mapalivaisije vajatuxanenë pitorobilivaisi jivi pejumecovënëtsinexa.
37 Se alguém se considera profeta ou espiritual, reconheça que é mandamento do Senhor o que estou escrevendo para vocês.
38 Itsiata baitsi jane pajivi apo namuxunaevetsi pejumecovënëtsinexa mapalivaisije, pëtsa pajumecovënëtame bajarapajivi penavajunupaebijava Dioso pejamatabëcuenecaëjëpaeya exanaejavatsi.
38 E, se alguém o ignorar, será ignorado.
39 Bajaraxuata asaëyata panatojitsipare Dioso papecajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenexa panetsipaebinexa daxitajivijavabelia palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana. Itsiata baitsi jane pëtsa pajumeitavetame itsamonae itsa cuaicuaijai itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta.
39 Portanto, meus irmãos, procurem com zelo o dom de profetizar e não proíbam que se fale em línguas.
40 Nexata panenacaetuatsijavata, itsa patsipaebame daxitajivijavabelia palivaisi Dioso pacayapëtaeyaexana, xaniavaetsia pacaenëmë tsaponae patsipaebabiabianame.
40 Tudo, porém, seja feito com decência e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.