1 Coríntios 11
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVI
1 Itsamonae patsitaexanavanapare pacuenia xanë pacatsitaexanaponatsi. Xanë raja pijinia cuenejëpaeya ponaponajë Cristo.
1 Tornem-se meus imitadores, como eu o sou de Cristo.
2 Tajamonae, panejamatabënajinabiabame. Pacuenia pacaitorobatsi, bajarapacuenia paexanavanapamenua. Bajaraxuata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi.
2 Eu os elogio por se lembrarem de mim em tudo e por se apegarem às tradições, exatamente como eu as transmiti a vocês.
3 Pacatojitsipatsi paneyapëtaenexa mapacueneje. Athëbëvetsica Dioso itorobicatsi Cristo. Nexata juya mapanacuataje Cristo caepebi canacujitsia itorobapona. Bajara pijinia itsi pebi ata. Pebi juya itorobapona pijava. Pebi peyaiyataenexa Cristo, apo benamataacatsi papaëbërëpanayota jivi penacaetuatsibota.
3 Quero, porém, que entendam que o cabeça de todo homem é Cristo, e o cabeça da mulher é o homem, e o cabeça de Cristo é Deus.
4 Bajaraxuata pebi Diosojavabelia penavajëtsijavata, itsamonaejavabelia ata Dioso pejumelivaisi petsipaebijavata, itsa namataacatsipa papaëbërëpanayota, nexata Cristo athëbëvetsica yapijiviaura tsipaetsi.
4 Todo homem que ora ou profetiza com a cabeça coberta desonra a sua cabeça;
5 Petiriva rajane pamona pejumecovënëtabiabivacuene itsamonae peyapëtaenexatsi, benamataacata papaëbërëpanayota jivi penacaetuatsibota. Bajarapacuenia benamataacata penavajëtsijavata Diosojavabelia, itsamonaejavabelia petsipaebijavata ata Dioso pejumelivaisi. Itsa apo namataacatsi tsipae, nexata pamona yapijiviaura tsipaetsi. Pacuenia petiriva amataura tsipae itsa mataxunaejitsipatsi, bajara pijinia pacuenia petiriva pamona yapijiviaura tsipaetsi, papaëbërëpanayota itsa apo namataacatsi tsipae jivi penacaetuatsibota.
5 e toda mulher que ora ou profetiza com a cabeça descoberta desonra a sua cabeça; pois é como se a tivesse rapada.
6 Petiriva itsa apo namataacatsi tsipae papaëbërëpanayota, pacuenia pebi apo namataacatsi, nexata itsa bemataxunatsi pacuenia pebi bamataxunatsi, bajarapova namatacaura tsipae. Bajaraxuata petiriva jivi penacaetuatsibota, benamataacata papaëbërëpanayota pamona peyapijiviaurayanivatsi.
6 Se a mulher não cobre a cabeça, deve também cortar o cabelo; se, porém, é vergonhoso para a mulher ter o cabelo cortado ou rapado, ela deve cobrir a cabeça.
7 Dioso itsa exana pebi, nacujirujëpaeyaexana. Nexata pacuenia itsi Dioso, bajara itsi pebi. Nexata pebi xaniavaetsia itsa ponapona, jivi pecanaëjëtsinexa Dioso bitso ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene. Bajaraxuata pebi apo benamataacatsi papaëbërëpanayota penavajëtsijavata Diosojavabelia, itsamonaejavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebijavata ata. Itsiata baitsi jane petiriva benamataacata papaëbërëpanayota penayapëtaenexa pamonavecua beveliajamatabëcuene pexainaevacuene.
7 O homem não deve cobrir a cabeça, visto que ele é imagem e glória de Deus; mas a mulher é glória do homem.
8 Copiata Dioso pebi itsa exana, petiriva peyeneyajuvënësitomita apo exanae. Biji rajane pebi peyeneyajuvënësitomita cotocaevi Dioso exana petiriva.
8 Pois o homem não se originou da mulher, mas a mulher do homem;
9 Petiriva baja cajena Dioso exana pebinexa.
9 além disso, o homem não foi criado por causa da mulher, mas a mulher por causa do homem.
10 Bajarapajamatabëcuene yabara petiriva benamataacata papaëbërëpanayota. Petiriva namataacatsia itsa ponapona, ángelevi tanetsi pamona pejumecovënëtabiabivacuene.
10 Por essa razão e por causa dos anjos, a mulher deve ter sobre a cabeça um sinal de autoridade.
11 Vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtavanapaevi, xanepana namataenetsia vajanajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Pebi namatavenona petiriva. Petiriva pijinia namatavenona pebi.
11 No Senhor, todavia, a mulher não é independente do homem, nem o homem independente da mulher.
12 Xaniajai rabaja. Pebi peyeneyajuvënësitota Dioso exana petiriva. Itsiata baitsi jane bajaraxuacujinae petiriavita naexanapona pebijivi. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta bajarapacuenia copata.
12 Pois, assim como a mulher proveio do homem, também o homem nasce da mulher. Mas tudo provém de Deus.
13 Panijacuata pacanaëjëre. ¿Xanepana tsaja petiriavi penavajëtsinexa Diosojavabelia papaëbërëpanayota namataacatsinejeva? Jume raja. Namataacatsiaya raja papaëbërëpanayota petiriavi benavajëta Diosojavabelia.
13 Julguem entre vocês mesmos: é apropriado a uma mulher orar a Deus com a cabeça descoberta?
14 Vaxaitsi baja cajena vajajamatabëëthëtota yapëtanetsi mapacueneje. Pebi itsa amatanapiareca, amataura tsipae.
14 A própria natureza das coisas não lhes ensina que é uma desonra para o homem ter cabelo comprido,
15 Vajajamatabëëthëtota yapëtanetsinua mapacueneje. Petiriva pijinia itsa amatanapiareca, toxanepanatsi. Yabarëya pematana. Dioso cajena petiriva tocopatatsi piamatanapianexareca. Nexata bepemataacatsitsi pematana.
15 e que o cabelo comprido é uma glória para a mulher? Pois o cabelo comprido foi lhe dado como manto.
16 Itsajivi itsa jamatabëpanejumeanaenota petiriavi papaëbërëpanayota penamataacatsijava yabara, nexata bajarapajivijavabelia pajumaitsinë tsane mapacueniaje: “Paxanë bajarapacuenia panajamatabëxainajë petiriavi papaëbërëpanayota penamataacatsijava yabara. Bajarapacuenia itsamonae ata, pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, najamatabëxaina. Tsipaji baja cajena patajacuene,” pajanë tsane pajivijavabelia jamatabëpanejumeanaenota petiriavi papaëbërëpanayota penamataacatsijava yabara.
16 Mas se alguém quiser fazer polêmica a esse respeito, nós não temos esse costume, nem as igrejas de Deus.
17 Pacatoyaquinatsi mapalivaisije patacamuxujiobinexa. Aeconoxae xua paexanabiabame, apo pacatoxanepanae. Panacaetuatabiabi atamë, itsiata apo pajamatabëcuenesaëmë tsaponae panevajënaeyabelia Dioso panejumecovënëtsijava. Caranata saya panevajënaeyabelia pajamatabëcuenecueranaponame.
17 Entretanto, nisto que lhes vou dizer não os elogio, pois as reuniões de vocês mais fazem mal do que bem.
18 Najamatabëxainajë copiaya patacajumaitsinexa mapacueniaje. Pacavënëlivaisitanetsi. Apo panajamatabëcuenejëpabiabimë pina itsa panacaetuatabiabame panenacaetuatabiabibota. Caebota pina panacaetuatabiabi atamë, navecuanatsanaeya pina panavecuaenabiabame pacaebitsaëtoximë canacujitsia. “Xaniajai raeta baja. Baja raeta pacuenia exanabiaba,” jamatabëjanë belia paxamë yabara.
18 Em primeiro lugar, ouço que, quando vocês se reúnem como igreja, há divisões entre vocês, e até certo ponto eu o creio.
19 Baja raeta pacuenia navecuanatsanaeya panavecuaenabiabame. Tsipaji meta pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi cajena Dioso pepacuene jumecovënëtatsi. Nexata vajanacaetuatsijavata, Dioso apo pejumecovënëtsivi navecuatsatsianatsi Dioso apo ëpejumecovënëtsivi saicaya penaenexa,” pajamatabëjamë meta tsabiabi.
19 Pois é necessário que haja divergências entre vocês, para que sejam conhecidos quais dentre vocês são aprovados.
20 Xua yabara Cristo pacasivatëpa, panenajamatabënapitsinexa panacaetuatabiabi atamë, najamatabëcuenejëpaeya apo panacaetuatabiabimë. Nexata Dioso pacatane saya jema bepanenacaetuatsivi.
20 Quando vocês se reúnem, não é para comer a ceia do Senhor,
21 Tsipaji copiaya panepatsivi panenabaniepatota, ayaijavanë paxaeyabiabame. Apo paevetabiabimë abaxë itsamonae pepatsijava caecuenia panenajuanabaninexa. Itsamonae paxamëyajuvënëvi ayaijava xaeyabiaba. Ayaira vinora matavëjëa apaeyabiabanua. Nexata vënaaitajibi tsabiabi. Nexata pamonae cotocaevi pepatsivi, yavereverecabiaba. Nexata pijani tsabiabi.
21 porque cada um come sua própria ceia sem esperar pelos outros. Assim, enquanto um fica com fome, outro se embriaga.
22 Ëpanexaejavanexa itsa pasivanacaetuatabiabame, panijabonë paxainame panijabonëjava panenabaninexa, paneapaenexanua. Bijiaya pataeyabiabame pamonae nacaetuatabiaba penavajëcaenexa Diosojavabelia. Paurababiabamenua pamonae bepejiobivi, pexaejava apo penacapatsivi. Pexaniacuene cajena apo paexanabiabimë bajarapacuenia itsa paexanabiabame. Bajarapacuenia saya paneexanabiabixae, pananeconitame Diosojavabelia.
22 Será que vocês não têm casa onde comer e beber? Ou desprezam a igreja de Deus e humilham os que nada têm? Que lhes direi? Eu os elogiarei por isso? Certamente que não!
23 Imata baja cajena pacatsipaebatsi pacuenia vajatuxanenë Jesús pijajivi barëexana. Pameravi vajatuxanenë pijavajabitsaë pecobeyabelia canajetsijitsiatsi, bajarapameravi vajatuxanenë cobenanuca panbë.
23 Pois recebi do Senhor o que também lhes entreguei: que o Senhor Jesus, na noite em que foi traído, tomou o pão
24 “Pexaniacuene panetoexaname. Pan panerajutame,” pejaicujinae Diosojavabelia, panbë epatsënëca. Jumaitsi pijajivijavabelia: “Mara tavije patacasivatëpaejava paxamënexa. Mapacueniaje tacovëta paexanabiabianame patanenajamatabënapitsinexamë,” jai vajatuxanenë Jesús pijajivijavabelia.
24 e, tendo dado graças, partiu-o e disse: "Isto é o meu corpo, que é dado em favor de vocês; façam isto em memória de mim".
25 Penabanicujinae bajara icatsia pacuenia Jesús cobenanuca pecaapaejava. Nexata icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: “Dioso baja cajena najumecapanepaeya jumaitsi papecacapanepaenexa. Nexata pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, pacacapanepaena tajana pejamatabëcueneta. Tajana raja nevecuarunaena tatëpaejavata papecacomuatsinexa panijaneconivecua. Mapacaapaejavataje, itsa papaeyabiabianame, panenajamatabënapitabiabianame,” jai vajatuxanenë Jesús pijajivijavabelia.
25 Da mesma forma, depois da ceia ele tomou o cálice e disse: "Este cálice é a nova aliança no meu sangue; façam isto, sempre que o beberem, em memória de mim".
26 Nexata paxamë bajarapacuenia itsa paexanabiabame, patsitanaitajëtabiabame itsamonaejavabelia xua yabara vajatuxanenë pacasivatëpa cruzata. Bajarapacuenia paexanabiabare vajatuxanenë icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa.
26 Porque, sempre que comerem deste pão e beberem deste cálice, vocês anunciam a morte do Senhor até que ele venha.
27 Jivi itsa nacaetuata penajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo sivatëpatsi, becanaëjëtena. Tsipaji canaëjëtsinejeva itsa naxane pan, itsa apanua vajatuxanenë pecaapaejavata, bajarapajivi naneconitsipa vajatuxanenëjavabelia, vajatuxanenë pevito, pijana ata, apo peyaiyataexae.
27 Portanto, todo aquele que comer o pão ou beber o cálice do Senhor indignamente será culpado de pecar contra o corpo e o sangue do Senhor.
28 Bajaraxuata caejivi canacujitsia xaniavaetsia benajamatabëcuenejaita pecaxitajarabinexa paneconi xainaponapona Dioso pitabarata. Bajarapacuenia benajamatabëcuenejaita pan penaxaevajënaeya, pematavëjëaapaera ata penaapaevajënaeya.
28 Examine-se o homem a si mesmo, e então coma do pão e beba do cálice.
29 Itsa naxane pan, itsa naapanua pematavëjëaapaera, becanaëjëta pajamatabëcuene yabara vajatuxanenë sivatëpatsi cruzata. Pajivi canaëjëtsinejeva naxane pan, naapanua pematavëjëaapaera, bajarapajivi pijacuata naneconitapona Diosojavabelia.
29 Pois quem come e bebe sem discernir o corpo do Senhor, come e bebe para sua própria condenação.
30 Bajaraxuata paxamë ayaibitsaëto payajuvënëavitanemë. Nexata itsamonae payajuvënëcueraname. Itsamonae payajuvënëtëpame baja.
30 Por isso há entre vocês muitos fracos e doentes, e vários já dormiram.
31 Bajaraxuata vaxaitsi vajanaxaevajënae pan, vajanaapaevajënae ata pematavëjëaapaera, benajamatabënapitatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava vajaneconi yabara. Benajamatabëcuenejaitatsinua paneconi xainatsi Dioso pitabarata vajanavajunupaebinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia itsa exanaenatsi, vajatuxanenë apo nacananeconitsiaexanae tsane.
31 Mas, se nós nos examinássemos a nós mesmos, não receberíamos juízo.
32 Itsa naneconitsianatsi, nexata vajatuxanenë nacabejiobiaexanaponaena Dioso apo pejitsipaecuene vajaexanaejava vajacopatsinexa. Bajarapacuenia vajatuxanenë nacaexanaena Dioso apo pejumecovënëtsivi yajava Diosovecua vajanaxuabiyaniva.
32 Quando, porém, somos julgados pelo Senhor, estamos sendo disciplinados para que não sejamos condenados com o mundo.
33 Bajaraxuata itsa panacaetuatame panenajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo pacasivatëpa, paevetabiabianame abaxë daxita pepatsijava caecuenia panenajuaxaenexa.
33 Portanto, meus irmãos, quando vocês se reunirem para comer, esperem uns pelos outros.
34 Pajivi piajani, bajarapajivi copiaya benabane pijabota pejonevajënaeya panenacaetuatsibojavaberena. Nexata panenacaetuatsijavata, bajarapajivi apo naneconitsi tsane Diosojavabelia. Itsajamatabëcuenejavaxi pematatsënëa, xua yabara paneyanijobame, abaxë apo pacatoyaquinaetsi mapabaxutotaje. Itsa pacataenatsi, pacatsipaebianatsi bajarajotalia.
34 Se alguém estiver com fome, coma em casa, para que, quando vocês se reunirem, isso não resulte em condenação. Quanto ao mais, quando eu for lhes darei instruções.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.