Romanos 2
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Nde vi ndarau ndepuere ndiyerepɨ. Echa'ã ime yave quía ĩru vae umbɨjeco vae, uyembɨjeco vi co, ĩru vae umbɨjeco yave. Echa'ã ĩru vae umbɨjeco vae uyapo vi jocua jeco icavi mbae vae reta.
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Ẽrei yaicuaa quirãi Tumpa uãa añete vae rupi jocua jeco icavi mbae vae reta uyapo vae reta.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Agüɨye ndepɨa pe iyemɨngueta nde ndiyerepɨta vae re, agüɨye vaerã Tumpa nerãa. Echa'ã penti vae umbɨjeco yave jocua jeco icavi mbae vae reta uyapo vae reta, ndarau uyerepɨ. Echa'ã jae etei vi jucuarãi uyapo.
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 Nde nerɨ̃ro ndico Tumpa ipɨacavi jare quirãi Tumpa umɨaguanta jare ipɨaguasu ndeve. Ndicuaa co quirãi Tumpa ipɨacavi ndeve, nde ndeeya vaerã icavi mbae vae ndepɨa pe oĩ vae.
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Ẽrei ndepɨatanta yave, jare ndeeya'ã yave icavi mbae vae ndepɨa pe oĩ vae, Tumpa uiporaracata ndeve jocua ara opaete ĩru vae reta pe uiporaraca yave. Echa'ã jocua ara uyecuaata co quirãi Tumpa upuruãa jupi vae rupi.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Tumpa umeeta opaete vae pe ipotave vae uyapo vae rupi.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Icavi vae jecuaeño ipɨaguasu reve uyapo vae reta pe Tumpa umeeta tecove opa mbae vae. Echa'ã jocua rupi jae reta uicuaaca quirãi jecuaeño ueca mbaembae opa mbae vae yembɨadora pegua.
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Ẽrei Tumpa uiporaracata co mbaembae iyupeguaraño uipota vae reta pe. Echa'ã uipota'ã uyapo añete vae rupi. Jaeño uipota uyapo jupi mbae vae. Jáeramo Tumpa uiporaracata chupe reta.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Opaete ɨvɨ pegua icavi mbae vae uyapo vae reta uiporarata co jare ipɨatɨtɨta co - judío reta rani jare judío mbae vae reta vi.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Ẽrei opaete icavi vae uyapo vae reta güɨnoita yepɨu jare mbɨacatu - judío reta jare judío mbae vae reta vi.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Echa'ã Tumpa uau'ã penti vaeño ĩru vae güi.
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 Echa'ã opaete Moisés iporoyocui mbaetɨ güɨnoi vae iyoa vae reta yugüɨraata cañɨtei pe, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui. Jare opaete Moisés iporoyocui güɨnoi vae iyoa vae reta uñeãacata Moisés iporoyocui re.
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 Echa'ã Tumpa umbujupi'ã mboroyocui uyanduiño vae reta. Tumpa umbujupita mboroyocui jei vae uyapo vae reta.
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 Echa'ã judío mbae vae reta, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui, ẽrei amo pe uyapo reta mboroyocui jei vae mbaetɨ quía umɨmbeu chupe reta reve. Cua uicuaaca ime güɨnoi penti mboroyocui ipɨa pe, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Echa'ã uicuaaca ime güɨnoi penti mboroyocui ipɨa pe, mbaembae uyapo vae rupi. Jae reta uicuaa vi ipɨa pe mbae icavi uyapo vaerã vae. Jáeramo ipɨa pe uyemɨngueta rupiño uyembɨjeco ani uyerepɨ mbaembae uyapo vae re.
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Jucuarãi co uñeãacata reta, Tumpa uãa yave ɨvɨ pegua reta Jesucristo rupi. Echa'ã jocua ara uyecuaata co opaete vae uyapo vae tenonde yave uyecuaa mbae vae. Jare Tumpa upuruãata ñee icavi vae che amɨmbeu vae re.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Ẽrei nde ndere ndiyupe nde co jae judío. Nde ndiyeco mboroyocui re, jare ndiyembɨcate nde ndere ndicuaa co Tumpa ramo.
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Nde ndicuaa Tumpa jei vae, jare mboroyocui jei vae rupi nde ndicuaa mbae icavi ete ndiyapo vaerã vae.
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 Nde nderovia ndepuere co nemɨmae jesa mbae Tumpa cotɨ vae reta, jare ndepuere nemee Tumpa jembipe pɨ̃tumimbi pe ñugüɨnoi vae reta pe.
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 Nde nderovia vi ndicuaa co quirãi ndepuere nemboe mbaetɨ mbae uicuaa vae reta jare sambiaɨ reta. Echa'ã mboroyocui umɨmbeu ndeve aracuaa jare añete vae.
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 Nde nemboe ĩru vae. Jáeramo nde rani ndiyemboeta tẽi. Nde nemɨmbeu ĩru vae reta pe agüɨye vaerã imonda. Jáeramo agüɨyeta tẽi nemonda nde vi.
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Nde ndere ĩru vae reta pe agüɨye vaerã uyuvanga menda re. Jáeramo agüɨyeta tẽi ndiyuvanga menda re nde vi. Nde nemɨtarẽɨ tumpa-raanga reta. Jáeramo agüɨyeta tẽi nde vi niñomi mbaembae icavi vae itupao reta güi.
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 Nde ndiyembɨcate mboroyocui nenoi ramo. Ẽrei ĩru vae reta güɨrɨ̃ro Tumpa nde ndiyapo'ã mboroyocui jei vae ramo.
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Judío mbae vae reta jei mbaembae icavi mbae vae Tumpa cotɨ pereco pegua.” Jucuarãi uyecuatía oĩ.
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Icavi co niñemɨcircuncidaca vaerã, Moisés iporoyocui jei vae ndiyapo yave. Ẽrei ndiyapo'ã yave mboroyocui jei vae, ndiyeyapo co penti uñemɨcircuncidaca mbae vae rami, yepe tẽi niñemɨcircuncidaca.
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 Jare uñemɨcircuncidaca'ã vae uyapo yave mboroyocui jei vae, jae uyeyapo co penti uñemɨcircuncidaca vae rami, yepe tẽi uñemɨcircuncidaca'ã.
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Jare uñemɨcircuncidaca'ã jete pe vae, mboroyocui jei vae uyapo yave, nembɨjecota co. Echa'ã nde ndiyavɨ mboroyocui jei vae, yepe tẽi ime nenoi mboroyocui uyecuatía oĩ vae, jare yepe tẽi niñemɨcircuncidaca.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Echa'ã penti judío mbaetɨ co judío añetete vae uyecuaa vae jeco peguaño. Jae ramiño vi penti uñemɨcircuncidaca vae mbaetɨ co uñemɨcircuncidaca vae añetete vae uyecuaa vae jeco peguaño. Echa'ã jete peño uñemɨcircuncidaca.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Ẽrei penti judío ipɨa pe oĩ vae jeco pegua judío añetete vae co. Jae ramiño vi penti uñemɨcircuncidaca vae ipɨa pe oĩ vae jeco pegua uñemɨcircuncidaca vae añetete vae co. Echa'ã cua nunga uyapo Espíritu jei vae rupi, uyecuatía oĩ vae rupiño'ã. Tumpa jeita icavi cua nunga, yepe tẽi ĩru vae reta jeita'ã jucuarãi.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.