Mateus 22
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Jare Jesús imiari ye joco pe ñugüɨnoi vae reta pe umɨjaanga reve. Jei chupe reta:
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 —Mboroyocuia ara pegua penti mburuvicha guasu rami co. Jocua mburuvicha guasu taɨ umendata. Jáeramo mburuvicha guasu uyapo parea —jei—.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Uparea ma amocue vae pe yugüeru vaerã menda pe. Jayave omondo jembiocui reta ueni reta vaerã. Ẽrei jae reta ñatẽɨ yugüeru —jei—.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Jayave mburuvicha guasu oyocui ye ĩru jembiocui reta. Jei chupe reta: ‘Pecua pemɨmbeu aparea chupe vae reta pe: Mase, jáema oĩ peu vaerã. Ayucaca ma chegüeye reta jare ĩru cherɨmba iquɨra vae reta. Ayapɨcatu ma opaete. Pecua menda pe’ —pere, jei, jei—.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Ẽrei jae reta uipota'ã yugüɨraa. Penti vae oo ico pe. Ĩru vae oo umaemee.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Jare ĩru reta uipɨsɨ mburuvicha guasu jembiocui reta, uyapo icavi mbae vae chupe reta jare uyuca reta —jei—.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Ẽrei mburuvicha guasu uicuaa yave cua regua, pochɨ ete co. Jáeramo omondo isundaro reta opa vaerã uyuca jocua upuruyuca vae reta jare uapɨ vaerã jenta guasu —jei—.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Jayave mburuvicha guasu jei jembiocui reta pe: ‘Opaete uyeyapɨcatu ma oĩ yayapo vaerã menda. Ẽrei aparea chupe vae reta uyapo'ã jupi vae’ —jei, jei—.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 ‘Jáeramo pecua calle rupi jare pere opaete pevãe chupe vae reta pe yugüeru vaerã menda pe’ —jei, jei—.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Jayave mburuvicha guasu jembiocui reta yugüɨraa calle rupi jare umbatɨ opaete uvãe chupe vae reta - icavi vae uyapo vae reta jare icavi mbae vae uyapo vae reta. Jare mburuvicha guasu jo tɨnee ma —jei—.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Jare mburuvicha guasu ou uvãe yave umae vaerã yugüeru vae reta re, uecha joco pe penti cuimbae temimonde menda pegua mbaetɨ güɨnoi vae —jei—.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Jayave jei chupe: ‘Cheamigo, ¿quirãi pa ndique cua pe temimonde menda pegua mbae reve?’ Ẽrei cuimbae jei'ã mbae ave —jei—.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Jayave mburuvicha guasu jei jembiocui reta pe: ‘Piñapɨ̃ti ipo rupi jare ipɨ rupi, jare peraa cua güi pemombo oca pe pɨ̃tumimbi oĩ vae pe. Joco pe uyaota jare jãi umbɨquɨrɨrɨuta’ —jei—.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Echa'ã Tumpa ueni jeta vae reta ẽrei mbovɨño uiparavo —jei.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Jayave fariseo reta uyembatɨ, jare uyemboemboe quirãi ipuere uyavɨca Jesús pe jae uyemɨngueta yave.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Jayave jae reta omondo jemimboe reta Jesús oĩ vae pe herodiano reta ndive. Jae reta jei Jesús pe:
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Jáeramo emɨmbeu oreve, ¿quirãi pa ndepɨa pe ndiyemɨngueta cua re? César yandeocui yambɨepɨ vaerã chupe corepoti pe. ¿Jupi pa yambɨepɨ vaerã chupe? ani ¿jupi'ã pa? —jei reta.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta uipota tẽi co uyapo icavi mbae vae chupe, jare jei chupe reta:
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Peechaca cheve corepoti mburuvicha guasu ocovara peve vae —jei.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta:
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 —Jocua César imbae co —jei reta.
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Cua uyandu reta yave, ipɨacañɨ reta jese. Jayave jae reta yugüɨraa Jesús güi.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Jare jocua ara etei amocue saduceo reta yugüeru Jesús oĩ vae pe. Opaete saduceo reta jei umanocue vae reta icove ye'ã co. Saduceo yugüeru vae reta jei Jesús pe:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 —Oporomboe vae, Moisés jei ueya yandeve cuarãi: ‘Penti tɨqueɨ vae umano yave, jembirecocue mbaetɨ imembɨ chupe yave, cuimbae amɨri tɨvɨ tumenda jocua cuña ndive. Jayave cuña imembɨ yave, cuimbae tumbɨjee sambiaɨ tɨqueɨ amɨri jee pe.’ Jucuarãi jei Moisés —jei reta chupe—.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Ico orepɨte pe penti cuimbae seis tɨvɨ reta güɨnoi vae. Cua cuimbae umenda, jare umano umɨmembɨ mbae reve. Cuimbae amɨri jaɨcue rupigua umenda jembirecocue ndive —jei reta—.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ẽrei jae vi umano umɨmembɨ mbae reve. Jae ramiño vi uyeyapo jaɨcue rupigua ye pe. Opaete siete reve umenda jocua cuña ndive, jare opaete siete reve umano umɨmembɨ mbae reve —jei reta—.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Taɨcue rupi cuña umano vi.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Jayave umanocue vae reta icove ye yave, ¿quía nunga vae jembirecorã pa icota jocua cuña? Echa'ã opaete siete reve umenda jae ndive —jei reta.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Ẽrei Jesús jei chupe reta:
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Umanocue vae reta icove ye yave, cuimbae reta jare cuña reta ndarau umenda. Yugüɨrecota ángel ara pe ñugüɨnoi vae reta yugüɨreco rami —jei—.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Tamɨmbeu peve umanocue vae reta regua. Icove yeta co. ¿Pemɨngueta'ã pa Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae?
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Che co jae Abraham, Isaac jare Jacob iTumpa’ —jei Tumpa. Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei—. Tumpa mbaetɨ co umanocue vae reta iTumpa. Jae co tecove güɨnoi vae reta iTumpa —jei.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Jare yatɨ vae reta cua uyandu yave, ipɨacañɨ Jesús iporomboe re.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Ẽrei fariseo reta uicuaa yave saduceo reta ipuere'ã ma co mbae jei Jesús pe, amocue jae reta uyembatɨ Jesús oĩ vae pe.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Jayave penti fariseo - jae co penti mboroyocui re oporomboe vae vi - upɨrandu Jesús pe mbae re. Uipota tẽi uyavɨca chupe.
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 Jei chupe:
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Jayave Jesús jei chupe:
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Cua co jae mboroyocui tenondegua vae —jei—.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Jare jaɨcue rupigua vae co cua: ‘Eau nderapicha nde ndiyerau rami’ —jei—.
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Cua mocui mboroyocui ndiyapo yave, ndiyapo ma co opaete Moisés iporoyocui jei vae jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jei vae —jei.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Jare fariseo reta Jesús oĩ vae pe uyembatɨ yave, Jesús upɨrandu chupe reta:
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 —¿Mbae pa pepɨa pe piyemɨngueta Cristo re? ¿Quía iñemoñaa reta pegua pa co jae?
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 —Jucuarãi yave, ¿maera pa David etei jei chupe: ‘CheYa’? Echa'ã Espíritu Santo uicuaaca David pe jucuarãi jei vaerã —jei chupe reta—.
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 Echa'ã David jei cuarãi:
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 ¿Quirãi pa ipuere ico David iñemoñaa reta peguarã? Echa'ã David etei jei chupe: ‘CheYa’ —jei Jesús chupe reta.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Jare mbaetɨ quía ipuere umɨmbeu chupe. Jare jocua ara güive mbaetɨ ye quía uipota upɨrandu Jesús pe mbae re.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.