Mateus 20

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Echa'ã mboroyocuia ara pegua penti co iya rami co. Co iya oẽ neimbove asɨ ueca quía ipuere uparavɨquɨ vaerã ico pe —jei—.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Upɨrandu amocue vae pe uparavɨquɨta ra chupe umbɨepɨ yave chupe reta penti denario ara rupi. (Penti denario co penti ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua.) Jare jae reta jei uparavɨquɨta co chupe. Jayave co iya omondo reta ico pe —jei—.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Jayave co iya oẽ ye guarasɨ ɨvate catu mi yave, jare uecha ĩru vae reta uyemboɨ ñugüɨnoi plaza pe. Mbaetɨ co jae reta iparavɨquɨ.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Jayave co iya jei chupe reta: ‘Pe reta vi pecua peparavɨquɨ checo pe. Tambɨepɨ peve jupi co ambɨepɨ peve vaerã vae’ —jei, jei—. Jayave jae reta yugüɨraa co pe —jei—.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Jayave co iya oẽ ye guarasɨ ara mbɨte ma oĩ yave, jare omondo ĩru vae reta ico pe uparavɨquɨ vaerã. Jae ramiño vi oẽ ye mbapɨ ora ma caaru yave, jare omondo ye ĩru vae reta ico pe uparavɨquɨ vaerã —jei—.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Jare co iya oẽ ye caaru ete yave, jare uecha ĩru vae reta uyemboɨ ñugüɨnoi mbaetɨ iparavɨquɨ ramo. Jayave jei chupe reta: ‘¿Maera pa peĩ cua pe opaete ara peparavɨquɨ mbae reve?’ —jei, jei—.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 ‘Mbaetɨ quía oremɨmbaravɨquɨca ramo’ —jei reta, jei—. Jayave co iya jei chupe reta: ‘Pe reta vi pecua peparavɨquɨ checo pe. Tambɨepɨ peve jupi ambɨepɨ peve vaerã vae’ —jei, jei—.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Guarasɨ uique ma yave, co iya jei jembiocui pe: ‘Eeni uparavɨquɨ vae reta embɨepɨ chupe reta. Embɨepɨ rani taɨcue rupi umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta pe, jare taɨcue rupi embɨepɨ tenonde yave umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta pe’ —jei, jei—.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Jare co güi yugüeru ye yave caaru ete umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta, co iya jembiocui umee penti penti pe penti denario —jei—.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Jare neimbove asɨ umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta co güi yugüeru yave, ipɨa pe uyemɨngueta tẽi co iya jembiocui umbɨepɨta co chupe reta jeta caaru ete umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta pe umbɨepɨ vae güi. Ẽrei co iya jembiocui umbɨepɨ vi chupe reta penti denario ĩru reta pe rami —jei—.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Jayave penti denarioño güɨnoi yave, iñeenguru co iya pe —jei—.
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 Jae reta jei chupe: ‘Cua taɨcue rupi umbɨpɨ uparavɨquɨ vae reta penti oraño uparavɨquɨ. Ẽrei nde nembɨepɨ chupe reta penti denario oreve nembɨepɨ rami, yepe tẽi ore nduparavɨquɨ tanta guarasɨ jasɨ reve’ —jei reta, jei—.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Ẽrei co iya jei penti vae pe: ‘Cheamigo, ayapo'ã etei icavi mbae vae ndeve. Echa'ã nde ndere cheve ndeparavɨquɨta checo pe che ambɨepɨ ndeve yave penti denario’ —jei, jei—.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 ‘Ecua eraa cua nemɨnganacue. Aipota ambɨepɨ taɨcue rupi umbɨpɨ uparavɨquɨ vae pe penti denario ndeve ambɨepɨ rami’ —jei, jei—.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 ‘Echa'ã jupi co che ayapo vaerã aipota vae chembaembae ndive. Agüɨye neacatãa cua ĩru vae re che ayapo icavi vae chupe ramo’ —jei, jei—.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Jae ramiño vi Tumpa umbɨtaɨcueta uyembutuicha vae reta, jare umɨtenondeta uñemɨmichi vae reta —jei.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Jare Jesús Jerusalén cotɨ oo rambueve, ueni jocua doce jemimboe reta ĩru reta ipɨte güi, jare jei chupe reta:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 —Mase, yaa co ñaĩ Jerusalén pe. Jare che cuimbaerã ayeyapo vae penti vae chemeeta sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta pe. Jae reta jeita amano vaerã,
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 jare chemeeta judío mbae vae reta pe. Jae reta cheyoyaita, chenupata chicote pe, jare checututa curusu re. Ẽrei mbapɨ ara rupi aicove yeta ayu umanocue vae reta ipɨte güi —jei.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Cua jaɨcue rupi ou Jesús oĩ vae pe Zebedeo jembireco imembɨ reta Jacobo jare Juan ndive. Cuña uyeatɨca Jesús jovai jare jei chupe uipota uyapo vaerã mbae chupe.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Jayave Jesús upɨrandu cuña pe:
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Ẽrei Jesús jei Jacobo jare Juan pe:
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 —Añete pe reta piporarata che aiporarata vae rami, jare pe reta piyembɨbautizacata che ayembɨbautizacata vae rami —jei Jesús chupe reta—. Ẽrei chepuere'ã jae peve peguapɨ vaerã cheyɨpɨ pe, penti cheacata cotɨ jare ĩru cheaso cotɨ. Echa'ã cheRu umɨcuatɨ̃ro ma joco pe uguapɨta vae reta peguarã —jei.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Jare ĩru diez Jesús jemimboe reta cua uyandu yave, pochɨ reta Jacobo jare Juan pe.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Jayave Jesús ueni reta.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Ẽrei pe reta agüɨye piyapo jucuarãi —jei—. Ime yave penti pepɨte pe oĩ vae uipota mbaepuere güɨnoi vae, tuyeyocui ĩru reta pe —jei—.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Jare ime yave penti pepɨte pe oĩ vae uipota tenondeguarã ico vae, tuyeyocui ĩru reta pe —jei—.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ayeyocui vaerã ĩru vae reta pe. Ayu'ã ĩru vae reta uyeyocui cheve vaerã. Ayu amano vaerã, jeta vae aepɨ vaerã —jei.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Jare yugüɨraa yave tenta guasu Jericó güi, jeta vae yuguɨraa Jesús jaɨcue.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Jare mocui cuimbae jesa mbae vae uguapɨ ñugüɨnoi joco pe tape jembeɨ pe. Jare uicuaa reta Jesús uasa oo oĩ yave, iñeeãta reve jei reta:
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uñeengata chupe reta. Uipota tẽi umɨquĩi. Ẽrei jae reta jeiete iñeeãta reve jei:
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Jayave Jesús uyemboɨ, jare uenica cuimbae jesa mbae vae reta.
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 —Nduipota numae, oreYa —jei reta chupe.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Jayave Jesús uiparareco reta jare uyavɨquɨ jesa chugüi. Jare jupivoiño mocui reve ipuere umae, jare yugüɨraa Jesús jaɨcue.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.