Atos 21

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare ndoo ma yave chugüi reta, nduasa sɨmi ɨ guasu rupi tenta guasu Cos pe. Jare pɨareve pe nduasa tenta guasu Rodas pe. Jayave joco güi nduasa tenta guasu Pátara pe.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Jare nuvãe joco pe chalana guasu oota Fenicia pe vae. Jayave nduyupi pɨpe, jare ndoo.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Jare Chipre nduecha oreaso cotɨ, jare nduasa. Jare jecuae ndoo Siria cotɨ, jare ndoo nuvãe tenta guasu Tiro pe. Echa'ã joco pe chalana guasu ueyata jɨvɨta.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Jare nuñevãe upurugüɨrovia vae joco pegua reta ndive, jare ndupɨta joco pe siete ara. Jare jae reta Espíritu Santo rupi jei Pablo pe agüɨye vaerã oo Jerusalén pe.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Jocua ara reta uasa yave, ndoo tenta guasu güi, jare opaete upurugüɨrovia vae reta jembireco reta jare isambiaɨ reta ndive oremɨĩru. Jayave nduyeatɨca ɨ guasu jembeɨ pe nduyerure Tumpa pe.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Jayave nuñecuãva yave jae reta ndive, nduyupi chalana guasu pe, jare jae reta yugüɨraa ye jenta pe.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Jayave Tiro güi ndoo nuvãe tenta guasu Tolemaida pe. Jare joco pe numbɨsaluda upurugüɨrovia vae reta, jare ndupɨta jae reta ipɨ penti ara.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Pɨareve pe ndoo chugüi reta Pablo jupíe Cesarea pe, jare joco pe nduique ndupɨta Felipe ñee icavi vae umɨmbeu vae jenta pe. Jae co jocua siete vae güi penti.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Cua cuimbae güɨnoi irundɨ tayɨ Tumpa iñee umɨmbeu vae. Cua irundɨ reve ndei umenda.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Jare ndupɨta joco pe mbovɨ ara. Jare Tumpa iñee umɨmbeu vae Agabo jee vae ou Judea güi.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Jare jae ou ore noĩ vae pe, jare uequi Pablo jumbɨcuaa. Jayave uñeapɨ̃ti ipɨ rupi jare ipo rupi jare jei:
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Cua nduyandu yave, ore jare joco pegua reta numɨñera tẽi Pablo agüɨye vaerã oo Jerusalén pe.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Ẽrei Pablo jei:
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Jayave ndoe'ã ye ma mbae chupe cua re, orepuere'ã jese ramo. Jayave ndoe:
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Jare jocua ara reta uasa yave, nduyeyapɨcatu ndoo Jerusalén cotɨ.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Jare yugüɨraa vi orerupíe Cesarea güi amocue upurugüɨrovia vae joco pegua reta. Oo vi jae reta jupíe Chipre pegua Mnasón jee vae. Echa'ã ndupɨtata Mnasón jenta pe. Cua Mnasón tenonde voi güɨrovia Jesús re.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Jare ndoo nuvãe yave Jerusalén pe, upurugüɨrovia vae reta orembɨresive uyerovia reve.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Jayave pɨareve pe Pablo oo ore ndive opou Jacobo pe. Jare opaete upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta uyembatɨ joco pe.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Jare opa ma umbɨsaluda yave, Pablo umɨmbeu chupe reta quirãi jae uparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte rupi, jare quirãi Tumpa jeta mbaembae uyapo chupe reta.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Jae reta uyandu yave, umbɨadora Tumpa. Jayave jei reta Pablo pe:
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Ẽrei jerãcua chupe reta quirãi nde nemboe opaete judío judío mbae vae reta ipɨte rupi ñugüɨnoi vae reta agüɨye vaerã uyapo Moisés iporoyocui. Echa'ã jerãcua quirãi nde ndere chupe reta agüɨye vaerã umɨcircuncidaca taɨ reta, jare agüɨye vaerã uyapo yande yayapoñoi vae —jei reta Pablo pe—.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 ¿Mbae pa yayapota? Uyembatɨta co jeta vae. Echa'ã jae reta uicuaata nde ndeyu ma co cua pe.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Jáeramo iyapo cua ndoeta ndeve vae. Ime cua pe ñugüɨnoi irundɨ cuimbae tenonde yave jei mbae uyapota Tumpa pe vae.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Eraa cua cuimbae reta jare iyeyoe Tumpa cotɨ mboroyocui jei rami jae reta ndive, jare embɨepɨ iñãca uñeapĩca reta vaerã. Jayave opaete vae uicuaata añetete'ã nererãcua chupe reta vae. Echa'ã jae reta uicuaata nde vi co ndiyapo ndico mboroyocui —jei reta—.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Ẽrei yaicuatía ma judío mbae vae upurugüɨrovia vae reta pe agüɨye vaerã uyapo mboroyocui. Jaeño agüɨye tou reta soo tumpa-raanga pe uñemee vae, jare soo jugüɨ reve, jare maemɨmba uyeyuvɨ vae isoo, jare agüɨye tuyapo aguasa —jei reta.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Jayave Pablo oo jocua cuimbae reta jupíe, jare pɨareve pe uyeyoe Tumpa cotɨ mboroyocui jei rami jae reta ndive, jare uique Tumpa jo pe umɨmbeu mbae ara pe opata uyeyoe vae. Echa'ã jocua ara penti penti umeeta iofrenda.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Jare cua rendave pe siete ara opata ma yave, judío Asia pegua reta uecha Pablo Tumpa jo pe, jare uyapo reta tecorai jeta vae ndive. Jayave uipɨsɨ reta Pablo,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 jare iñeeãta reve jei:
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Echa'ã tenonde yave uecha reta tenta guasu pe Efeso pegua Trófimo jee vae Pablo ndive. Jare ipɨa pe uyemɨngueta tẽi Pablo uruique jocua cuimbae Tumpa jo pe.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Jare opaete tenta guasu pegua reta pochɨ. Jáeramo uyembatɨ reta, jare uipɨsɨ reta Pablo umbɨtɨrɨrɨ Tumpa jo güi oca pe. Jare jupivoiño Tumpa jo iyandarecoa reta uyuquenda onque reta.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Jayave yatɨ vae reta uipota tẽi uyuca Pablo. Ẽrei jerãcua sundaro reta juvicha pe opaete Jerusalén pegua reta uyapo ñugüɨnoi tecorai.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Jare jupivoiño jae osi ou yatɨ vae reta cotɨ sundaro reta jare sundaro reta juvicha reta ndive. Jare tenta guasu pegua reta uecha yave sundaro reta jare juvicha, ocua'ã ma Pablo re.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Jayave sundaro reta juvicha oo Pablo cotɨ jare uipɨsɨ. Oyocui sundaro reta uñapɨ̃ti vaerã mocui cadena pe. Jayave upɨrandu quía ra co jae jare mbae ra co uyapo.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Amocue tenta guasu pegua reta iñeeãta, ẽrei oyovaque'ã iñee reta. Jare tecorai jeco pegua sundaro reta juvicha ipuere'ã uicuaa mbae ra añete vae. Jáeramo oyocui sundaro reta güɨraa vaerã Pablo jae reta yugüɨreco vae pe.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Jare uyupi ñugüɨnoi yave sundaro reta yugüɨreco vae pe, sundaro reta ovoɨ güɨraa Pablo, yatɨ vae reta uipota uipɨsɨ ramo.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Echa'ã opaete yatɨ vae reta yugüɨraa sundaro reta jaɨcue, jare iñeeãta reve jei:
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Jare sundaro reta uruiqueta ma yave yugüɨreco vae pe, Pablo jei sundaro reta juvicha pe:
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Caramboe yave penti Egipto pegua omboemboe cuatro mil upuruyuca vae reta uñerãro vaerã mburuvicha reta ndive, jare güɨraa ñana pe. ¿Nde pa co jae jocua Egipto pegua? —jei.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Jayave Pablo jei chupe:
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Jayave sundaro reta juvicha jei Pablo pe imiari vaerã. Jayave Pablo uyemboɨ ɨvate oĩ vae pe, jare umupũa ipo tenta guasu pegua reta cotɨ. Jare opaete vae quĩi yave, Pablo imiari chupe reta hebreo iñee pe. Jei chupe reta:
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.