1 Coríntios 14
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Jecuaeño pepuruau. Jare penoi quɨrẽɨ pipota vaerã mbaepuere Espíritu Santo umee vae reta. Ẽrei pemɨtenonde mbaepuere Tumpa iñee pepuere pemɨmbeu vaerã.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Echa'ã ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae uyemɨngueta Tumpa pe, ĩru vae reta pe'ã. Echa'ã quía uicuaa'ã mbae jei vae. Jae uyemɨngueta Espíritu Santo rupi uyecuaa mbae vae re.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ẽrei Tumpa iñee umɨmbeu vae uyemɨngueta ĩru vae reta pe, umɨmɨrãta jare umbɨaracuaa jare umbɨpɨacatu vaerã.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Ambɨe vae iñee pe uyemɨngueta vae jaeño uñemɨmɨrãta. Ẽrei Tumpa iñee umɨmbeu vae umɨmɨrãta ĩru upurugüɨrovia vae reta.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Che aipota opaete pe reta piyemɨngueta vaerã ambɨembɨe vae iñee reta pe. Ẽrei aipota ete pemɨmbeu vaerã Tumpa iñee. Echa'ã Tumpa iñee umɨmbeu vae uyeyocui ete ĩru upurugüɨrovia vae reta pe ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae güi. Ẽrei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae umɨmbeu yave mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyandu vae, uyeyocui vi ĩru upurugüɨrovia vae reta pe. Echa'ã umɨmbeu yave, umɨmɨrãta ĩru upurugüɨrovia vae reta.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Jáeramo, cherɨvɨ reta, che aa yave pepɨ, jare ayemɨngueta yave ambɨembɨe vae iñee reta pe, ndarau etei mbae icavi vae ayapo peve, aicuaaca'ã peve yave Tumpa uicuaaca cheve vae, ani amɨmbeu peve mbae aicuaa vae, ani Tumpa iñee, ani pomboe mbae re.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Yamɨjaanga mbaembae tecove güɨnoi mbae vae ipu vae. Temimbɨ ñamɨñee yave ani miori yambopu yave, yambopu cavi'ã yave, ndarau quía uicuaa mbae nunga canta ra ipu oĩ vae.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Picuaa co quirãi sundaro reta uñerãrota yave, penti temimbɨ uñee sundaro reta uyeyapɨcatu uñerãro vaerã. Ẽrei uñee cavi'ã yave temimbɨ, ndarau quía uyeyapɨcatu uñerãro vaerã.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Jae ramiño vi pe reta piyemɨngueta'ã yave ñee ĩru vae reta ipuere uicuaa cavi vae pe, ndarau quía uicuaa mbae pere vae. Piyemɨngueta yuvangaiño.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Añete co, ime jeta ñee uyuavɨ vae reta cua ɨvɨ pe, jare opaete vae uicuaa iñeeñeei.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Jáeramo aicuaa'ã yave ĩru vae iñee, ayemɨngueta chupe yave, jae uicuaata che co jae ambɨe ɨvɨ pegua, jare jae uyemɨngueta cheve yave, che aicuaata jae co ambɨe ɨvɨ pegua.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Jae ramiño vi pe reta pipota ete penoi vaerã mbaepuere Espíritu Santo umee vae reta. Jáeramo pipota ete jocua mbaepuere pɨpe ĩru upurugüɨrovia vae reta pepuere pemɨmɨrãta vae reta.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Jáeramo ambɨe vae iñee pe uyemɨngueta vae tuyerure Tumpa pe ipuere vaerã umɨmbeu mbae uipota jei ambɨe vae iñee pe uyandu vae.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Echa'ã che ayerure yave Tumpa pe ambɨe vae iñee pe, aicuaa'ã che jae vae. Echa'ã cheespirituño co uyerure.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Jáeramo ¿mbae ra ayapota? Cheespíritu uyerure reve ayerureta Tumpa pe, jare ayerureta Tumpa pe aicuaa reve vi. Jae ramiño vi cheespíritu ucanta reve acantata, jare acantata aicuaa reve vi.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Echa'ã nde nemee yave yasurupai Tumpa pe ndeespíritu peño, ñee ndiyemɨngueta pɨpe vae uicuaa mbae vae ndarau ipuere uñemɨĩru nde ndive, yasurupai Tumpa pe nemee yave. Echa'ã uicuaa'ã mbae ndere vae.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Añete co, icavi ete nde nemee yasurupai Tumpa pe, ẽrei jocua ĩru vae nemɨmɨrãta'ã pɨpe.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Che amee yasurupai Tumpa pe quirãi jeta ete ayemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe opaete pe reta güi.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ẽrei ayembatɨ yave ĩru upurugüɨrovia vae reta ndive, aipota ete jae pandepo ñeeño aicuaa reve amboe vaerã ĩru vae reta, diez mil ñee ambɨe vae iñee pe jae vaerãve.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Cherɨvɨ reta, agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta sambiaɨ reta ipɨa pe uyemɨngueta rami. Agüɨye piyapo icavi mbae vae, sambiaɨ-raɨ reta uyapo'ã icavi mbae vae rami. Ẽrei pepɨa pe piyemɨngueta mbaembae re ucuacuaa vae reta ipɨa pe uyemɨngueta rami.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Mboroyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Ayemɨnguetata cua ɨvɨ pegua reta pe ambɨe ɨvɨ pegua reta iñee pei uyemɨngueta vae rupi. Ẽrei jeseve ndarau uyapɨsaca cheré” —jei yandeYa. Jucuarãi uyecuatía oĩ.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Jáeramo ambɨembɨe vae iñee reta pe yayemɨngueta yave, yaicuaaca Tumpa imbaepuere upurugüɨrovia mbae vae reta pe, upurugüɨrovia vae reta pe'ã. Ẽrei Tumpa iñee yamɨmbeu yave, yaicuaaca upurugüɨrovia vae reta pe, upurugüɨrovia mbae vae reta pe'ã.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Jáeramo opaete pepurugüɨrovia vae reta piyembatɨ yave, opaete pe reta piyemɨngueta yave ambɨembɨe vae iñee reta pe, jare uique yave pepɨte pe cua nunga ñee reta uicuaa mbae vae reta ani upurugüɨrovia mbae vae reta, jae reta jeita pembɨquere co.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ẽrei opaete pe reta pemɨmbeu yave Tumpa iñee, jare uique yave pepɨte pe penti upurugüɨrovia mbae vae ani penti uicuaa mbae vae, jae uicuaata iyugüi quirãi jae co iyoa vae jare uñeãata, uyandu yave opaete pe reta pere vae.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Jare jucuarãi uyecuaata chupe opaete ipɨa pe oĩ vae, jare uyeatɨcata umbɨadora reve Tumpa, jare jeita quirãi añetete Tumpa ico pepɨte pe.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Jáeramo, cherɨvɨ reta, ¿mbae ra yaeta? Piyembatɨ yave, penti penti pipota pembɨadora Tumpa pecanta reve, ani pipota peporomboe, ani pipota piyemɨngueta ambɨe vae iñee pe, ani pipota picuaaca ĩru reta pe Tumpa uicuaaca peve vae, ani pipota pemɨmbeu mbae uipota jei ambɨe vae iñee pe uyendu vae. Piyapo opaete piñemɨmɨrãta vaerã.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ime yave quía reta uipota uyemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe vae, tuyemɨngueta mocui ani mbapɨño, jare tuñeraãro tuyemɨngueta, jare penti vae tumɨmbeu mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ẽrei joco pe oĩ'ã yave mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae ipuere umɨmbeu vae, agüɨye quía tuyemɨngueta ambɨe vae iñee pe uyembatɨa pe. Jaeño ipuere uyemɨngueta iyupe jare Tumpa pe ambɨe vae iñee pe.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Jae ramiño vi tuyemɨngueta mocui ani mbapɨ Tumpa iñee umɨmbeu vae reta, jare uyapɨsaca jese vae reta ipɨa pe tuyemɨngueta icavi ra jocua uyandu vae.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ẽrei Tumpa uicuaaca yave mbae ĩru vae uguapɨ oĩ vae pe, uyemɨngueta oĩ vae tiquĩi.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Echa'ã jucuarãi opaete pe reta pepuere pemɨmbeu Tumpa iñee penti penti rupi, opaete vae piyemboe vaerã jare piyembɨpɨacatu vaerã.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Jare Tumpa iñee umɨmbeu vae reta ime mbaepuere güɨnoi uñeraãro vaerã.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Echa'ã Tumpa uipota opaete piyapo vaerã mbɨacatu reve. Uipota'ã piyapo vaerã tecorai piyembatɨa pe. Echa'ã jucuarãi Tumpa uipota opaete uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta uyembatɨmbatɨa pe.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Piyembatɨ yave, tiquĩi toĩ cuña reta. Echa'ã ñamaeño'ã jese reta oporomboe vaerã. Penti penti tuyapo ime jei vae. Echa'ã jucuarãi jei mboroyocui.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Jare ime yave mbae cuña uipota uicuaa vae, tupɨrandu ime pe jenta pe. Echa'ã piyembatɨa pe cuña reta uyemɨngueta yave, penti ñemɨmaraca co.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Pemandúa quirãi pe reta rani'ã co pemɨmbeu Tumpa iñee, jare pe retaño'ã co piyandu Tumpa iñee.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Aramoi quía ipɨa pe uyemɨngueta iyee jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae ani mbaepuere Espíritu Santo umee vae güɨnoi vae. Jocua nunga tuicuaa quirãi cua mbaembae aicuatía peve vae yandeYa iporoyocui reta co.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ẽrei uipota'ã yave uicuaa, tupɨta uicuaa mbae reve.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Jáeramo, cherɨvɨ reta, penoi quɨrẽɨ pipota vaerã pemɨmbeu Tumpa iñee, jare agüɨye piyopia uipota uyemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe vae.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ẽrei piyapo cavi opaete mbɨacatu reve.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.