Mateus 27
ghn (GHN) vs NVT
1 Na volavolaza leana za qari varikamu ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata, ko qari kole varingodoni kaki roquroqu vei beto mari vaukea i Jisu qari gua.
1 De manhã cedo, os principais sacerdotes e líderes do povo se reuniram outra vez para planejar uma maneira de levar Jesus à morte.
2 Beto za qari piua i Jisu ko qari toka laoni ti Paelati na qavuna.
2 Então o amarraram, o levaram e o entregaram a Pilatos, o governador romano.
3 Ego tonai za gilagilai i Jiudasi, aza za gabala kanai i Jisu, za tapitu ko mina tavauke i Jisu, nari za roqu mule aza ko za pogozo mule laodi tadiria na kuta iama beto na tiolata matamata za ka uengavuluputa poata siliva,
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus tinha sido condenado à morte, encheu-se de remorso e devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e líderes do povo,
4 ari za gua vei, <<Qa sela ara, ura na tinoni tuvizina za qa gabala kanai ara ko mina tavauke,>> za gua.
4 dizendo: “Pequei, pois traí um homem inocente”. “Que nos importa?”, retrucaram eles. “Isso é problema seu.”
5 Nari za lao gona paleni pa zelepade madina i Jiudasi za na poata, beto za taloi keni boru ukenana.
5 Então Judas jogou as moedas de prata no templo, saiu e se enforcou.
6 Ko qari tekua ria na kuta iama za na poata, beto ari qari gua vei, <<Na poata laona na orungu za ari, ko nake tavamalumuna pana Vavanau za mina tavalao pa poata ruma zelepade,>> qari gua.
6 Os principais sacerdotes juntaram as moedas e disseram: “Não seria certo colocar este dinheiro no tesouro do templo, pois é dinheiro manchado de sangue”.
7 Ko qari varingodoni ria za na roquroquna na poata aza ko qari vaini maka iapeki kobu pezo tana tinoni za roiti raro patu, ko ketakoi za na varivarigolomona tadiria na tinoni gotodi.
7 Então resolveram comprar o campo do oleiro e transformá-lo num cemitério para estrangeiros.
8 Zara za vei ko na ia aza za qari vaizongoni na Kobu Pezo Orungu, ko za korapa kole tinganai za kamua tu pa rane pa ngenari ani aza.
8 Por isso, até hoje ele se chama Campo de Sangue.
9 Ko za gore votu tugu za na korokorotai aza za lame vei ti Jeremae na tinoni korokorotai, ari za gua vei, <<Ko qari tekuria za ka uengavuluputa poata siliva, na vaina aza qari malumu vaini ria na tinoni Izireli,
9 Cumpriu-se, assim, a profecia de Jeremias que diz: “Tomaram as trinta peças de prata, preço pelo qual ele foi avaliado pelo povo de Israel,
10 ko qari vaini iapeki kobu pezo tana tinoni roiti raro patu, aza za garununiziu na Bangara ara ko mana roitini,>> za gua.
10 e compraram o campo do oleiro, conforme o Senhor ordenou”.
11 Ego ko za lao turu pa moena i Paelati na qavuna i Jisu, ko za nanazia na qavuna aza, <<Na bangara tugu tadiria na Jiu ao?>> za guni.
11 Agora Jesus estava diante de Pilatos, o governador romano, que lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
12 Tonai qari jutuni doru paranga ria na kuta iama beto na tiolata matamata, za zake pavu oeria i Jisu ria.
12 No entanto, quando os principais sacerdotes e os líderes do povo fizeram acusações contra ele, Jesus permaneceu calado.
13 Nari za parangia i Paelati aza, <<Ae vei, quke nongororia ao za doru zakazava qari jutunigo zara?>> za guni.
13 Então Pilatos perguntou: “Você não ouve essas acusações que fazem contra você?”.
14 Ba kepore tugu za maka pakata paranga peki bi oe laoni i Jisu, ko ketakoi za gabara jola za na qavuna.
14 Mas, para surpresa do governador, Jesus nada disse.
15 Ego pa doru totozo vavolo Alokata za na nana tutina tugu na qavuna za boka ruvata vadi ria na tinoni Jiu za maka tinoni tapiuna mari tepai.
15 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume do governador libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
16 Ko pa totozo aza za kolenana za maka tinoni tapiuna na tagilagila valeanana za maka tinoni ikikerena jola aza, na izongona i Jisu Barabasi.
16 Nesse ano, havia um prisioneiro, famoso por sua maldade, chamado Barrabás.
17 Ko totonai qari lao varikamu beto ria doru tinoni za nanazaria i Paelati ria, <<I zei ari kori za gamu nyoroguani gamu ba ruvata vadigamu ara? I Jisu Barabasi ba i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
17 Quando a multidão se reuniu diante de Pilatos naquela manhã, ele perguntou: “Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?”.
18 Ura za gilagila valeanarianana i Paelati ari ka viza tiolata matamata za qari konoa gu i Jisu ko vei za qari loi laoni tana.
18 Pois ele sabia muito bem que os líderes religiosos judeus tinham prendido Jesus por inveja.
19 Totonai za korapa nyumunana pa nana nyumunyumuna pa ia varivaritutina i Paelati, za garunu laoni na maqotana tana za maka nongoro, ari za gua vei, <<Muke kotia ao na tinoni tuvizina zana, ura kubo zakazava varivatakulangadi za qa putagitaria ara pa bongi na veveina na tinoni zana,>> za gua.
19 Nesse momento, enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, sua esposa lhe mandou o seguinte recado: “Deixe esse homem inocente em paz. Na noite passada, tive um sonho a respeito dele e fiquei muito perturbada”.
20 Ego pa totozo aza za ria na kuta iama beto na tiolata matamata za qari paranga sorisoriria ria na minete tinoni, ko mari parangia tugu i Paelati ko mi ruvatia i Barabasi goto i Jisu za mina tavauke tugu qari gua.
20 Enquanto isso, os principais sacerdotes e os líderes do povo convenceram a multidão a pedir que Barrabás fosse solto e Jesus executado.
21 Ba i Paelati za nanazaria mule ria na minete tinoni, <<I zei ari kori ari za gamu nyoroguani gamu ko ba ruvata vadigamu ara?>> za gudi.
21 Então o governador perguntou outra vez: “Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte?”. A multidão gritou em resposta: “Barrabás!”.
22 Nari za parangaria i Paelati ria, <<Ko ae mana veini ara i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
22 Pilatos perguntou: “E o que farei com Jesus, chamado Cristo?”. “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
23 Ba za nanaza liguria mutugu i Paelati ria, <<Na sela za za roitini aza?>> za gudi.
23 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
24 Totonai za dogoro gilagilai i Paelati za kepore mule maka za mina boka roitini aza goto na varipera gu za pala mina podo za gua, nari za lao nobu pie ko za loqa lima pa moedi ria na minete tinoni, beto ari za paranga vei, <<Ara za qa talegazani za na uke tana tinoni ani! Koviria za na miu ginugua tu makamiu gamu ani,>> za gua aza.
24 Pilatos viu que de nada adiantava insistir e que um tumulto se iniciava. Assim, mandou buscar uma bacia com água, lavou as mãos diante da multidão e disse: “Estou inocente do sangue deste homem. A responsabilidade é de vocês”.
25 Qari paranga ria na minete tinoni doruna, <<Leana, gami beto ria na tumami mami gozoroni vinakilasa za na uke tana tinoni zana!>> qari gua.
25 Todo o povo gritou em resposta: “Que nós e nossos descendentes sejamos responsabilizados pela morte dele!”.
26 Ko za garunuria i Paelati ria na solodia ko qari ruvatia i Barabasi, beto za pa liguna qari iruni variiriruna i Jisu za loi lao vadi ko mari vaukea za gua.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Beto za qari toka laoni ria na solodia ti Paelati pa kakabaarena na ruma tana qavuna i Jisu, ko qari lao turu varilivutai betoni ria na minete solodia doruna aza.
27 Alguns dos soldados do governador levaram Jesus ao quartel e chamaram todo o regimento.
28 Qari jokolo vagore pale za nana poko, beto qari vazae sogani maka poko gojo jemejemerena.
28 Tiraram as roupas de Jesus e puseram nele um manto vermelho.
29 Beto qari tekua na kae suvege variokana ko qari polo vadididolai varipilupiluaini beto za qari vasolapani pa batuna, beto qari tekua maka kolu ko qari vaaruni pa lima kale matuana. Beto za qari kole totodongo pa moena ko qari kole vavagoreni qera, ari qari gua vei, <<Mi toa vakakaza tu na bangara tadiria na Jiu!>> qari gua.
29 Teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Em sua mão direita, puseram um caniço, como se fosse um cetro. Ajoelhavam-se diante dele e zombavam: “Salve, rei dos judeus!”.
30 Beto za qari tue taria, beto qari majai na batuna.
30 Cuspiam nele, tomavam-lhe o caniço da mão e com ele batiam em sua cabeça.
31 Pa liguna qari beto vavagoreni qera veini zara, za qari vagore pale za na poko jemere qari vazaeni, ko qari vazae sogani nana poko, beto za qari toka votu laoni ko mari vaukea pa korosi qari gua.
31 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto e o vestiram novamente com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Ego totonai qari taloi keni za qari lao gozoria za maka tinoni pa Saerini, na izongona i Saimone. Qari juju tarini ko qari vapogozoni aza ria na solodia za na korosi ti Jisu.
32 No caminho, encontraram um homem chamado Simão, de Cirene, e os soldados o obrigaram a carregar a cruz.
33 Qari lao kamua ria za maka ia na izongona pa Qoloqota, na ginuana za na Kota Batu Tomete.
33 Então saíram para um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
34 Pa ia ketakoi za qari vani na vaini aza qari varisomanaini na zakazava pazana za vamalibua na vitigi. Ba tonai za gilagilai na lingilingina za paza nari za dainana bukua.
34 Os soldados lhe deram para beber vinho misturado com fel, mas, quando Jesus o provou, recusou-se a beber.
35 Qari vaukea pa korosi ria aza, beto za qari gonani na patu mijamijata ko qari mijatia i zei mina tekuria ria nana poko.
35 Depois de pregá-lo na cruz, os soldados tiraram sortes para dividir suas roupas.
36 Beto nari za qari kole nyumu dogoro kopuni.
36 Então, sentaram-se em redor e montaram guarda.
37 Qari kuti vakolea pa korosi pa toto batuna pa narena aza ria na paranga za tajutuni aza, ari za gua vei: ANI I JISU NA BANGARA TADIRIA NA JIU.
37 Acima de sua cabeça estava presa uma tabuleta com a acusação feita contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos judeus”.
38 Ko qari makarai vauke tavitini aza za kori tinoni raja ikikodi, maka keta pa kale matuana, maka keta pa kale merina.
38 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Ria na tinoni qari rerege jola za qari begobegolo beto bekubekuturia na batudi beto qari au beto poja vikevikere pale i Jisu,
39 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça, em zombaria:
40 ari qari gua vei, <<Ao na tinoni muna jegaria na zelepade madina beto pa rane vinaue muna roiti sogani qu gua! Ego tu mu alo mulenigo makamu vei muna Tuna na Tamaza ao. Mu tavizu goremua pa korosi!>> qari guni.
40 “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias. Pois bem, se é o Filho de Deus, salve a si mesmo e desça da cruz!”.
41 Ko ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata ba qari kole ngangangulu veini tugu zara i Jisu, ari qari gua vei,
41 Os principais sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo também zombavam de Jesus.
42 <<Na goto tinoni tu za aloria, goto makana zake boka alo muleni makana! Na Bangara pa Izireli aza za gua ke! Ko koviria mi tavizu gore lagere tu pa korosi ko tavazozotoa.
42 “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam. “Quer dizer que ele é o rei de Israel? Que desça da cruz agora mesmo e creremos nele!
43 Za rangea ko na Tamaza beto makana ba, <Ara za na Tuna na Tamaza,> za gua. Ko aria ko tadogodogoro kopuni moko! Mina nyorogua tugu beka aloa na Tamaza aza!>> qari gua.
43 Ele confiou em Deus, então que Deus o salve agora, se quiser. Pois ele disse: ‘Eu sou o Filho de Deus’.”
44 Ari kori tinoni raja ikikodi qari titi tavitia aza pa kori kalena ba qari somana paranga ngangangulu veini tugu aza.
44 Até os criminosos que tinham sido crucificados com ele o insultavam da mesma forma.
45 Ego podalai na korapa rane za udea na rodomo kunikuni za na doru kota, ko za kole rodomo pada kue aoa.
45 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
46 Ko za kamua padapada vei kue koloko za kukuku lukana i Jisu, <<Elai, Elai, Lama Sabakatani?>> za gua. (Na ginuana za ari za gua vei, <<Qua Tamaza, qua Tamaza! Ae za vei ko qu loi paleniziu tu ao?>> za gua.)
46 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eli, Eli, lamá sabactâni ?”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
47 Kaki ria qari korapa turu ketakoi za qari nongoriadia za paranga vei zara aza, ko qari paranga ria, <<Na tinoni zana za korapa kukua i Elaija,>> qari gua.
47 Alguns dos que estavam ali pensaram que ele chamava o profeta Elias.
48 Ko maka ria za siqarai abutu lao tekua maka poko, ko za vatubuluni maka buku pazana, ko za vakolea pa uquna na kolu, beto za alaka zaeni ko mi vabukua za gua.
48 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse.
49 Ba qari paranga ria kaki, <<Loia ko! Tadogodogoria mae, palu pala mina kamu aloa i Elaija zana!>> qari gua.
49 Os outros, porém, disseram: “Esperem! Vamos ver se Elias vem salvá-lo”.
50 Beto za maka lukana vaiolo viviva i Jisu, beto za loia na singo.
50 Então Jesus clamou em alta voz novamente e entregou seu espírito.
51 Ko pana totozo tugu aza za na toba poko babana za piko pa ia madina pa zelepade za tarikataori, za podalai tu pa nulu ko za gore tu kamu pa uquna pa pezo. Ko za jojou za na pezo ko qari tapaqapaqala za na patu,
51 Naquele momento, a cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo. A terra estremeceu, rochas se partiram
52 ria na bevi varivarigolomona za qari tajejegara ko qari tarevanga, ko na motadi ria na tinoni tana Tamaza qari tori uke tu pa moa za qari tavatoa mule.
52 e sepulturas se abriram. Muitos do povo santo que haviam morrido ressuscitaram.
53 Ko qari turu taloi pa dia bevi, ko pa liguna za turu mule i Jisu za qari luge lao pa guguzu tabuna pa Jerusalema, ko qari batiria ria na mota tinoni suveredi ketakoi.
53 Saíram do cemitério depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa de Jerusalém e apareceram a muita gente.
54 Na tinoni matamata gogoto beto ko ria na tinoni varipera qari suvere tavitia aza ko qari kole kopuni i Jisu za qari matagutu vitivitigi totonai qari vagilagilai na nunu beto doru zakazava qari taroiti, ko qari paranga ria, <<Zozoto na Tuna tugu na Tamaza za na tinoni ani!>> qari gua.
54 O oficial romano e os outros soldados que vigiavam Jesus ficaram aterrorizados com o terremoto e com tudo que havia acontecido, e disseram: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
55 Ego na motadi ria na reko qari rererege tavitia i Jisu na koko lame veidi pa Qalili ko qari tokatokani aza za qari kole tugu suveredia ketakoi. Qari turu pa zouna ko qari kole dogodogoro lao.
55 Muitas mulheres que tinham vindo da Galileia com Jesus para servi-lo olhavam de longe.
56 Ko ari Mere pa guguzu Magadalene, i Mere na tinadi ari Jekopi i Josepa, beto na maqotana i Jebeti za qari kole tugu suvere varisomanaidia tadiria na reko ketakoi.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Ego totonai za gore za na veluvelu za kamu i Josepa maka tinoni izizongo pa Arimatia. Maka sepele tugu ti Jisu aza.
57 Ao entardecer, José, um homem rico de Arimateia que tinha se tornado seguidor de Jesus,
58 Za lao ti Paelati aza ko za tepai za na kobukobu tinina i Jisu. Nari za vamalumia i Paelati ko mari loi lao vani i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu za gua.
58 foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. Pilatos ordenou que lhe entregassem o corpo.
59 Ko za lao teku vagorea i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu, ko za udeni maka poko liosona.
59 José tomou o corpo e o envolveu num lençol limpo, feito de linho,
60 Beto za lao vakolea pa nana bevi koregana, aza za koni ruri vaoqilia pa patu. Ko za bokili laoni maka patu lavata za pa atakamanana na bevi, beto za keninana.
60 e o colocou num túmulo novo, de sua propriedade, escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo e foi embora.
61 Ko i Mere pa guguzu Magadalene, beto maka goto Mere mule za qari kole tugu nyumu bata lao veidia tugu pa bevi aza.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente ao túmulo.
62 Ego za rane soga na kota, na rane Minyere, za qari makarai lao kamua i Paelati ria na kuta iama beto na Parese.
62 No dia seguinte, no sábado, os principais sacerdotes e os fariseus foram a Pilatos
63 Ko qari paranga ria, <<Bangara, gamike roqu mumani gami za na paranga tana tinoni sekesekena zana totonai za korapa toana aza za pojai, ari za gua vei, <Pa rane vinaue mana toa mule pa uke ara,> za gua.
63 e disseram: “Senhor, lembramos que, quando ainda vivia, aquele mentiroso disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Ko muna garunu laodi tu kaki tinoni kopu za pa bevi ko mari kopu valeanani tinganai mina jola tu kue rane. Keta ria na nana sepele gu mari kamu iko tekua za na kobukobu tinina beto mari lao sekeseke tadiria na tinoni, <Za tori toa mule tu pa uke aza,> keta mari gua. Ko aza na sekeseke aza za keta mi ikerena jolani na momoena,>> qari gua.
64 Por isso, pedimos que lacre o túmulo até o terceiro dia. Isso impedirá que seus discípulos roubem o corpo e depois digam a todos que ele ressuscitou. Se isso acontecer, estaremos em pior situação que antes”.
65 Nari za ari za gudi vei i Paelati, <<Mu lao tekuria kaki solodia ko mu kopu valeana veini aza muna bokai gamu za na bevi,>> za gudi.
65 Pilatos respondeu: “Levem soldados e guardem o túmulo como acharem melhor”.
66 Nari qari taloi keni ria ko qari lao varamata valeania maka vinagilagila pa patu patena na bevi, beto za qari vasuvereria na tinoni kopu ko mari kopu valeanani qari gua.
66 Então eles lacraram o túmulo e puseram guardas para protegê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.