Mateus 27
ghn (GHN) vs NVI
1 Na volavolaza leana za qari varikamu ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata, ko qari kole varingodoni kaki roquroqu vei beto mari vaukea i Jisu qari gua.
1 De manhã cedo, todos os chefes dos sacerdotes e líderes religiosos do povo tomaram a decisão de condenar Jesus à morte.
2 Beto za qari piua i Jisu ko qari toka laoni ti Paelati na qavuna.
2 E, amarrando-o, levaram-no e o entregaram a Pilatos, o governador.
3 Ego tonai za gilagilai i Jiudasi, aza za gabala kanai i Jisu, za tapitu ko mina tavauke i Jisu, nari za roqu mule aza ko za pogozo mule laodi tadiria na kuta iama beto na tiolata matamata za ka uengavuluputa poata siliva,
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus fora condenado, foi tomado de remorso e devolveu aos chefes dos sacerdotes e aos líderes religiosos as trinta moedas de prata.
4 ari za gua vei, <<Qa sela ara, ura na tinoni tuvizina za qa gabala kanai ara ko mina tavauke,>> za gua.
4 E disse: "Pequei, pois traí sangue inocente". E eles retrucaram: "Que nos importa? A responsabilidade é sua".
5 Nari za lao gona paleni pa zelepade madina i Jiudasi za na poata, beto za taloi keni boru ukenana.
5 Então Judas jogou o dinheiro dentro do templo, saindo, foi e enforcou-se.
6 Ko qari tekua ria na kuta iama za na poata, beto ari qari gua vei, <<Na poata laona na orungu za ari, ko nake tavamalumuna pana Vavanau za mina tavalao pa poata ruma zelepade,>> qari gua.
6 Os chefes dos sacerdotes ajuntaram as moedas e disseram: "É contra a lei colocar este dinheiro no tesouro, visto que é preço de sangue".
7 Ko qari varingodoni ria za na roquroquna na poata aza ko qari vaini maka iapeki kobu pezo tana tinoni za roiti raro patu, ko ketakoi za na varivarigolomona tadiria na tinoni gotodi.
7 Então decidiram usar aquele dinheiro para comprar o campo do Oleiro, para cemitério de estrangeiros.
8 Zara za vei ko na ia aza za qari vaizongoni na Kobu Pezo Orungu, ko za korapa kole tinganai za kamua tu pa rane pa ngenari ani aza.
8 Por isso ele se chama campo de Sangue até o dia de hoje.
9 Ko za gore votu tugu za na korokorotai aza za lame vei ti Jeremae na tinoni korokorotai, ari za gua vei, <<Ko qari tekuria za ka uengavuluputa poata siliva, na vaina aza qari malumu vaini ria na tinoni Izireli,
9 Então se cumpriu o que fora dito pelo profeta Jeremias: "Tomaram as trinta moedas de prata, preço em que foi avaliado pelo povo de Israel,
10 ko qari vaini iapeki kobu pezo tana tinoni roiti raro patu, aza za garununiziu na Bangara ara ko mana roitini,>> za gua.
10 e as usaram para comprar o campo do Oleiro, como o Senhor me ordenou".
11 Ego ko za lao turu pa moena i Paelati na qavuna i Jisu, ko za nanazia na qavuna aza, <<Na bangara tugu tadiria na Jiu ao?>> za guni.
11 Jesus foi posto diante do governador, e este lhe perguntou: "Você é o rei dos judeus? " Respondeu-lhe Jesus: "Tu o dizes".
12 Tonai qari jutuni doru paranga ria na kuta iama beto na tiolata matamata, za zake pavu oeria i Jisu ria.
12 Acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes religiosos, ele nada respondeu.
13 Nari za parangia i Paelati aza, <<Ae vei, quke nongororia ao za doru zakazava qari jutunigo zara?>> za guni.
13 Então Pilatos lhe perguntou: "Você não ouve a acusação que eles estão fazendo contra você? "
14 Ba kepore tugu za maka pakata paranga peki bi oe laoni i Jisu, ko ketakoi za gabara jola za na qavuna.
14 Mas Jesus não lhe respondeu nenhuma palavra, de modo que o governador ficou muito impressionado.
15 Ego pa doru totozo vavolo Alokata za na nana tutina tugu na qavuna za boka ruvata vadi ria na tinoni Jiu za maka tinoni tapiuna mari tepai.
15 Por ocasião da festa era costume do governador soltar um prisioneiro escolhido pela multidão.
16 Ko pa totozo aza za kolenana za maka tinoni tapiuna na tagilagila valeanana za maka tinoni ikikerena jola aza, na izongona i Jisu Barabasi.
16 Eles tinham, naquela ocasião, um prisioneiro muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Ko totonai qari lao varikamu beto ria doru tinoni za nanazaria i Paelati ria, <<I zei ari kori za gamu nyoroguani gamu ba ruvata vadigamu ara? I Jisu Barabasi ba i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
17 Pilatos perguntou à multidão que ali se havia reunido: "Qual destes vocês querem que lhes solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo? "
18 Ura za gilagila valeanarianana i Paelati ari ka viza tiolata matamata za qari konoa gu i Jisu ko vei za qari loi laoni tana.
18 Porque sabia que o haviam entregado por inveja.
19 Totonai za korapa nyumunana pa nana nyumunyumuna pa ia varivaritutina i Paelati, za garunu laoni na maqotana tana za maka nongoro, ari za gua vei, <<Muke kotia ao na tinoni tuvizina zana, ura kubo zakazava varivatakulangadi za qa putagitaria ara pa bongi na veveina na tinoni zana,>> za gua.
19 Estando Pilatos sentado no tribunal, sua mulher lhe enviou esta mensagem: "Não se envolva com este inocente, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele".
20 Ego pa totozo aza za ria na kuta iama beto na tiolata matamata za qari paranga sorisoriria ria na minete tinoni, ko mari parangia tugu i Paelati ko mi ruvatia i Barabasi goto i Jisu za mina tavauke tugu qari gua.
20 Mas os chefes dos sacerdotes e os líderes religiosos convenceram a multidão a que pedisse Barrabás e mandasse executar a Jesus.
21 Ba i Paelati za nanazaria mule ria na minete tinoni, <<I zei ari kori ari za gamu nyoroguani gamu ko ba ruvata vadigamu ara?>> za gudi.
21 Então perguntou o governador: "Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte? " Responderam eles: "Barrabás! "
22 Nari za parangaria i Paelati ria, <<Ko ae mana veini ara i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
22 Perguntou Pilatos: "Que farei então com Jesus, chamado Cristo? " Todos responderam: "Crucifica-o! "
23 Ba za nanaza liguria mutugu i Paelati ria, <<Na sela za za roitini aza?>> za gudi.
23 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
24 Totonai za dogoro gilagilai i Paelati za kepore mule maka za mina boka roitini aza goto na varipera gu za pala mina podo za gua, nari za lao nobu pie ko za loqa lima pa moedi ria na minete tinoni, beto ari za paranga vei, <<Ara za qa talegazani za na uke tana tinoni ani! Koviria za na miu ginugua tu makamiu gamu ani,>> za gua aza.
24 Quando Pilatos percebeu que não estava obtendo nenhum resultado, mas, pelo contrário, estava se iniciando um tumulto, mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: "Estou inocente do sangue deste homem; a responsabilidade é de vocês".
25 Qari paranga ria na minete tinoni doruna, <<Leana, gami beto ria na tumami mami gozoroni vinakilasa za na uke tana tinoni zana!>> qari gua.
25 Todo o povo respondeu: "Que o sangue dele caia sobre nós e sobre nossos filhos! "
26 Ko za garunuria i Paelati ria na solodia ko qari ruvatia i Barabasi, beto za pa liguna qari iruni variiriruna i Jisu za loi lao vadi ko mari vaukea za gua.
26 Então Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Beto za qari toka laoni ria na solodia ti Paelati pa kakabaarena na ruma tana qavuna i Jisu, ko qari lao turu varilivutai betoni ria na minete solodia doruna aza.
27 Então, os soldados do governador levaram Jesus ao Pretório e reuniram toda a tropa ao seu redor.
28 Qari jokolo vagore pale za nana poko, beto qari vazae sogani maka poko gojo jemejemerena.
28 Tiraram-lhe as vestes e puseram nele um manto vermelho;
29 Beto qari tekua na kae suvege variokana ko qari polo vadididolai varipilupiluaini beto za qari vasolapani pa batuna, beto qari tekua maka kolu ko qari vaaruni pa lima kale matuana. Beto za qari kole totodongo pa moena ko qari kole vavagoreni qera, ari qari gua vei, <<Mi toa vakakaza tu na bangara tadiria na Jiu!>> qari gua.
29 fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Puseram uma vara em sua mão direita e, ajoelhando-se diante dele, zombavam: "Salve, rei dos judeus! "
30 Beto za qari tue taria, beto qari majai na batuna.
30 Cuspiram nele e, tirando-lhe a vara, batiam-lhe com ela na cabeça.
31 Pa liguna qari beto vavagoreni qera veini zara, za qari vagore pale za na poko jemere qari vazaeni, ko qari vazae sogani nana poko, beto za qari toka votu laoni ko mari vaukea pa korosi qari gua.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para crucificá-lo.
32 Ego totonai qari taloi keni za qari lao gozoria za maka tinoni pa Saerini, na izongona i Saimone. Qari juju tarini ko qari vapogozoni aza ria na solodia za na korosi ti Jisu.
32 Ao saírem, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, e o forçaram a carregar a cruz.
33 Qari lao kamua ria za maka ia na izongona pa Qoloqota, na ginuana za na Kota Batu Tomete.
33 Chegaram a um lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira,
34 Pa ia ketakoi za qari vani na vaini aza qari varisomanaini na zakazava pazana za vamalibua na vitigi. Ba tonai za gilagilai na lingilingina za paza nari za dainana bukua.
34 e lhe deram para beber vinho misturado com fel; mas, depois de prová-lo, recusou-se a beber.
35 Qari vaukea pa korosi ria aza, beto za qari gonani na patu mijamijata ko qari mijatia i zei mina tekuria ria nana poko.
35 Depois de o crucificarem, dividiram as roupas dele, tirando sortes.
36 Beto nari za qari kole nyumu dogoro kopuni.
36 E, sentando-se, vigiavam-no ali.
37 Qari kuti vakolea pa korosi pa toto batuna pa narena aza ria na paranga za tajutuni aza, ari za gua vei: ANI I JISU NA BANGARA TADIRIA NA JIU.
37 Por cima de sua cabeça colocaram por escrito a acusação feita contra ele: ESTE É JESUS, O REI DOS JUDEUS.
38 Ko qari makarai vauke tavitini aza za kori tinoni raja ikikodi, maka keta pa kale matuana, maka keta pa kale merina.
38 Dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Ria na tinoni qari rerege jola za qari begobegolo beto bekubekuturia na batudi beto qari au beto poja vikevikere pale i Jisu,
39 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça
40 ari qari gua vei, <<Ao na tinoni muna jegaria na zelepade madina beto pa rane vinaue muna roiti sogani qu gua! Ego tu mu alo mulenigo makamu vei muna Tuna na Tamaza ao. Mu tavizu goremua pa korosi!>> qari guni.
40 e dizendo: "Você que destrói o templo e o reedifica em três dias, salve-se! Desça da cruz, se é Filho de Deus! "
41 Ko ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata ba qari kole ngangangulu veini tugu zara i Jisu, ari qari gua vei,
41 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes, os mestres da lei e os líderes religiosos zombavam dele,
42 <<Na goto tinoni tu za aloria, goto makana zake boka alo muleni makana! Na Bangara pa Izireli aza za gua ke! Ko koviria mi tavizu gore lagere tu pa korosi ko tavazozotoa.
42 dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo! E é o rei de Israel! Desça agora da cruz, e creremos nele.
43 Za rangea ko na Tamaza beto makana ba, <Ara za na Tuna na Tamaza,> za gua. Ko aria ko tadogodogoro kopuni moko! Mina nyorogua tugu beka aloa na Tamaza aza!>> qari gua.
43 Ele confiou em Deus. Que Deus o salve agora, se dele tem compaixão, pois disse: ‘Sou o Filho de Deus! ’ "
44 Ari kori tinoni raja ikikodi qari titi tavitia aza pa kori kalena ba qari somana paranga ngangangulu veini tugu aza.
44 Igualmente o insultavam os ladrões que haviam sido crucificados com ele.
45 Ego podalai na korapa rane za udea na rodomo kunikuni za na doru kota, ko za kole rodomo pada kue aoa.
45 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
46 Ko za kamua padapada vei kue koloko za kukuku lukana i Jisu, <<Elai, Elai, Lama Sabakatani?>> za gua. (Na ginuana za ari za gua vei, <<Qua Tamaza, qua Tamaza! Ae za vei ko qu loi paleniziu tu ao?>> za gua.)
46 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
47 Kaki ria qari korapa turu ketakoi za qari nongoriadia za paranga vei zara aza, ko qari paranga ria, <<Na tinoni zana za korapa kukua i Elaija,>> qari gua.
47 Quando alguns dos que estavam ali ouviram isso, disseram: "Ele está chamando Elias".
48 Ko maka ria za siqarai abutu lao tekua maka poko, ko za vatubuluni maka buku pazana, ko za vakolea pa uquna na kolu, beto za alaka zaeni ko mi vabukua za gua.
48 Imediatamente, um deles correu em busca de uma esponja, embebeu-a em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber.
49 Ba qari paranga ria kaki, <<Loia ko! Tadogodogoria mae, palu pala mina kamu aloa i Elaija zana!>> qari gua.
49 Mas os outros disseram: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem salvá-lo".
50 Beto za maka lukana vaiolo viviva i Jisu, beto za loia na singo.
50 Depois de ter bradado novamente em alta voz, Jesus entregou o espírito.
51 Ko pana totozo tugu aza za na toba poko babana za piko pa ia madina pa zelepade za tarikataori, za podalai tu pa nulu ko za gore tu kamu pa uquna pa pezo. Ko za jojou za na pezo ko qari tapaqapaqala za na patu,
51 Naquele momento, o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 ria na bevi varivarigolomona za qari tajejegara ko qari tarevanga, ko na motadi ria na tinoni tana Tamaza qari tori uke tu pa moa za qari tavatoa mule.
52 Os sepulcros se abriram, e os corpos de muitos santos que tinham morrido foram ressuscitados.
53 Ko qari turu taloi pa dia bevi, ko pa liguna za turu mule i Jisu za qari luge lao pa guguzu tabuna pa Jerusalema, ko qari batiria ria na mota tinoni suveredi ketakoi.
53 E, saindo dos sepulcros, depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Na tinoni matamata gogoto beto ko ria na tinoni varipera qari suvere tavitia aza ko qari kole kopuni i Jisu za qari matagutu vitivitigi totonai qari vagilagilai na nunu beto doru zakazava qari taroiti, ko qari paranga ria, <<Zozoto na Tuna tugu na Tamaza za na tinoni ani!>> qari gua.
54 Quando o centurião e os que com ele vigiavam Jesus viram o terremoto e tudo o que havia acontecido, ficaram aterrorizados e exclamaram: "Verdadeiramente este era o Filho de Deus! "
55 Ego na motadi ria na reko qari rererege tavitia i Jisu na koko lame veidi pa Qalili ko qari tokatokani aza za qari kole tugu suveredia ketakoi. Qari turu pa zouna ko qari kole dogodogoro lao.
55 Muitas mulheres estavam ali, observando de longe. Elas haviam seguido Jesus desde a Galiléia, para o servir.
56 Ko ari Mere pa guguzu Magadalene, i Mere na tinadi ari Jekopi i Josepa, beto na maqotana i Jebeti za qari kole tugu suvere varisomanaidia tadiria na reko ketakoi.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Ego totonai za gore za na veluvelu za kamu i Josepa maka tinoni izizongo pa Arimatia. Maka sepele tugu ti Jisu aza.
57 Ao cair da tarde chegou um homem rico, de Arimatéia, chamado José, que se tornara discípulo de Jesus.
58 Za lao ti Paelati aza ko za tepai za na kobukobu tinina i Jisu. Nari za vamalumia i Paelati ko mari loi lao vani i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu za gua.
58 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus, e Pilatos ordenou que lhe fosse entregue.
59 Ko za lao teku vagorea i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu, ko za udeni maka poko liosona.
59 José tomou o corpo, envolveu-o num limpo lençol de linho
60 Beto za lao vakolea pa nana bevi koregana, aza za koni ruri vaoqilia pa patu. Ko za bokili laoni maka patu lavata za pa atakamanana na bevi, beto za keninana.
60 e o colocou num sepulcro novo, que ele havia mandado cavar na rocha. E, fazendo rolar uma grande pedra sobre a entrada do sepulcro, retirou-se.
61 Ko i Mere pa guguzu Magadalene, beto maka goto Mere mule za qari kole tugu nyumu bata lao veidia tugu pa bevi aza.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam assentadas ali, em frente do sepulcro.
62 Ego za rane soga na kota, na rane Minyere, za qari makarai lao kamua i Paelati ria na kuta iama beto na Parese.
62 No outro dia, que era o seguinte ao da Preparação, os chefes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se a Pilatos
63 Ko qari paranga ria, <<Bangara, gamike roqu mumani gami za na paranga tana tinoni sekesekena zana totonai za korapa toana aza za pojai, ari za gua vei, <Pa rane vinaue mana toa mule pa uke ara,> za gua.
63 e disseram: "Senhor, lembramos que, enquanto ainda estava vivo, aquele impostor disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Ko muna garunu laodi tu kaki tinoni kopu za pa bevi ko mari kopu valeanani tinganai mina jola tu kue rane. Keta ria na nana sepele gu mari kamu iko tekua za na kobukobu tinina beto mari lao sekeseke tadiria na tinoni, <Za tori toa mule tu pa uke aza,> keta mari gua. Ko aza na sekeseke aza za keta mi ikerena jolani na momoena,>> qari gua.
64 Ordena, pois, que o sepulcro dele seja guardado até o terceiro dia, para que não venham seus discípulos e, roubando o corpo, digam ao povo que ele ressuscitou dentre os mortos. Este último engano será pior do que o primeiro".
65 Nari za ari za gudi vei i Paelati, <<Mu lao tekuria kaki solodia ko mu kopu valeana veini aza muna bokai gamu za na bevi,>> za gudi.
65 "Levem um destacamento", respondeu Pilatos. "Podem ir, e mantenham o sepulcro em segurança como acharem melhor".
66 Nari qari taloi keni ria ko qari lao varamata valeania maka vinagilagila pa patu patena na bevi, beto za qari vasuvereria na tinoni kopu ko mari kopu valeanani qari gua.
66 Eles foram e armaram um esquema de segurança no sepulcro; e além de deixarem um destacamento montando guarda, lacraram a pedra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.