Mateus 27

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na volavolaza leana za qari varikamu ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata, ko qari kole varingodoni kaki roquroqu vei beto mari vaukea i Jisu qari gua.
1 Ao romper o dia, todos os principais sacerdotes e os anciãos do povo entraram em conselho contra Jesus, para o matarem;
2 Beto za qari piua i Jisu ko qari toka laoni ti Paelati na qavuna.
2 e, amarrando-o, levaram-no e o entregaram ao governador Pilatos.
3 Ego tonai za gilagilai i Jiudasi, aza za gabala kanai i Jisu, za tapitu ko mina tavauke i Jisu, nari za roqu mule aza ko za pogozo mule laodi tadiria na kuta iama beto na tiolata matamata za ka uengavuluputa poata siliva,
3 Então Judas, que o traiu, vendo que Jesus havia sido condenado, tocado de remorso, devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e aos anciãos, dizendo:
4 ari za gua vei, <<Qa sela ara, ura na tinoni tuvizina za qa gabala kanai ara ko mina tavauke,>> za gua.
4 — Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, responderam: — Que nos importa? Isso é com você.
5 Nari za lao gona paleni pa zelepade madina i Jiudasi za na poata, beto za taloi keni boru ukenana.
5 Então Judas, atirando as moedas de prata para dentro do templo, retirou-se e se enforcou.
6 Ko qari tekua ria na kuta iama za na poata, beto ari qari gua vei, <<Na poata laona na orungu za ari, ko nake tavamalumuna pana Vavanau za mina tavalao pa poata ruma zelepade,>> qari gua.
6 E os principais sacerdotes, pegando as moedas, disseram: — Não é lícito colocá-las no cofre das ofertas, porque é preço de sangue.
7 Ko qari varingodoni ria za na roquroquna na poata aza ko qari vaini maka iapeki kobu pezo tana tinoni za roiti raro patu, ko ketakoi za na varivarigolomona tadiria na tinoni gotodi.
7 E, tendo deliberado, compraram com elas o campo do oleiro, para cemitério de forasteiros.
8 Zara za vei ko na ia aza za qari vaizongoni na Kobu Pezo Orungu, ko za korapa kole tinganai za kamua tu pa rane pa ngenari ani aza.
8 Por isso, aquele campo é chamado, até o dia de hoje, Campo de Sangue.
9 Ko za gore votu tugu za na korokorotai aza za lame vei ti Jeremae na tinoni korokorotai, ari za gua vei, <<Ko qari tekuria za ka uengavuluputa poata siliva, na vaina aza qari malumu vaini ria na tinoni Izireli,
9 Então se cumpriu o que foi dito por meio do profeta Jeremias: “Pegaram as trinta moedas de prata, preço em que foi estimado aquele a quem alguns dos filhos de Israel avaliaram,
10 ko qari vaini iapeki kobu pezo tana tinoni roiti raro patu, aza za garununiziu na Bangara ara ko mana roitini,>> za gua.
10 e as deram pelo campo do oleiro, assim como me ordenou o Senhor.”
11 Ego ko za lao turu pa moena i Paelati na qavuna i Jisu, ko za nanazia na qavuna aza, <<Na bangara tugu tadiria na Jiu ao?>> za guni.
11 Jesus estava em pé diante do governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Tonai qari jutuni doru paranga ria na kuta iama beto na tiolata matamata, za zake pavu oeria i Jisu ria.
12 E, sendo acusado pelos principais sacerdotes e pelos anciãos, Jesus nada respondeu.
13 Nari za parangia i Paelati aza, <<Ae vei, quke nongororia ao za doru zakazava qari jutunigo zara?>> za guni.
13 Então Pilatos perguntou: — Não está ouvindo quantas acusações fazem contra você?
14 Ba kepore tugu za maka pakata paranga peki bi oe laoni i Jisu, ko ketakoi za gabara jola za na qavuna.
14 Mas Jesus não respondeu nem uma palavra, a ponto de o governador ficar muito admirado.
15 Ego pa doru totozo vavolo Alokata za na nana tutina tugu na qavuna za boka ruvata vadi ria na tinoni Jiu za maka tinoni tapiuna mari tepai.
15 Ora, por ocasião da festa, o governador costumava soltar ao povo um preso, conforme eles quisessem.
16 Ko pa totozo aza za kolenana za maka tinoni tapiuna na tagilagila valeanana za maka tinoni ikikerena jola aza, na izongona i Jisu Barabasi.
16 Naquela ocasião, eles tinham um preso muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Ko totonai qari lao varikamu beto ria doru tinoni za nanazaria i Paelati ria, <<I zei ari kori za gamu nyoroguani gamu ba ruvata vadigamu ara? I Jisu Barabasi ba i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
17 Estando, pois, o povo reunido, Pilatos lhes perguntou: — Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?
18 Ura za gilagila valeanarianana i Paelati ari ka viza tiolata matamata za qari konoa gu i Jisu ko vei za qari loi laoni tana.
18 Porque sabia que era por inveja que eles tinham entregado Jesus.
19 Totonai za korapa nyumunana pa nana nyumunyumuna pa ia varivaritutina i Paelati, za garunu laoni na maqotana tana za maka nongoro, ari za gua vei, <<Muke kotia ao na tinoni tuvizina zana, ura kubo zakazava varivatakulangadi za qa putagitaria ara pa bongi na veveina na tinoni zana,>> za gua.
19 E, estando Pilatos sentado no tribunal, a mulher dele mandou dizer-lhe: — Não se envolva com esse justo, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele.
20 Ego pa totozo aza za ria na kuta iama beto na tiolata matamata za qari paranga sorisoriria ria na minete tinoni, ko mari parangia tugu i Paelati ko mi ruvatia i Barabasi goto i Jisu za mina tavauke tugu qari gua.
20 Mas os principais sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo a que pedisse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Ba i Paelati za nanazaria mule ria na minete tinoni, <<I zei ari kori ari za gamu nyoroguani gamu ko ba ruvata vadigamu ara?>> za gudi.
21 De novo, o governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? Eles responderam: — Barrabás!
22 Nari za parangaria i Paelati ria, <<Ko ae mana veini ara i Jisu aza za tapoja na Karisito?>> za gua.
22 Pilatos lhes perguntou: — Que farei, então, com Jesus, chamado Cristo? Todos responderam: — Que seja crucificado!
23 Ba za nanaza liguria mutugu i Paelati ria, <<Na sela za za roitini aza?>> za gudi.
23 Pilatos continuou: — Que mal ele fez? Porém eles gritavam cada vez mais: — Que seja crucificado!
24 Totonai za dogoro gilagilai i Paelati za kepore mule maka za mina boka roitini aza goto na varipera gu za pala mina podo za gua, nari za lao nobu pie ko za loqa lima pa moedi ria na minete tinoni, beto ari za paranga vei, <<Ara za qa talegazani za na uke tana tinoni ani! Koviria za na miu ginugua tu makamiu gamu ani,>> za gua aza.
24 Vendo Pilatos que nada conseguia e que, ao contrário, o tumulto aumentava, mandou trazer água e lavou as mãos diante do povo, dizendo: — Estou inocente do sangue deste homem; fique o caso com vocês!
25 Qari paranga ria na minete tinoni doruna, <<Leana, gami beto ria na tumami mami gozoroni vinakilasa za na uke tana tinoni zana!>> qari gua.
25 E o povo todo respondeu: — Que o sangue dele caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Ko za garunuria i Paelati ria na solodia ko qari ruvatia i Barabasi, beto za pa liguna qari iruni variiriruna i Jisu za loi lao vadi ko mari vaukea za gua.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Beto za qari toka laoni ria na solodia ti Paelati pa kakabaarena na ruma tana qavuna i Jisu, ko qari lao turu varilivutai betoni ria na minete solodia doruna aza.
27 Logo a seguir, os soldados do governador, levando Jesus para o Pretório, reuniram em torno dele toda a tropa.
28 Qari jokolo vagore pale za nana poko, beto qari vazae sogani maka poko gojo jemejemerena.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com um manto escarlate.
29 Beto qari tekua na kae suvege variokana ko qari polo vadididolai varipilupiluaini beto za qari vasolapani pa batuna, beto qari tekua maka kolu ko qari vaaruni pa lima kale matuana. Beto za qari kole totodongo pa moena ko qari kole vavagoreni qera, ari qari gua vei, <<Mi toa vakakaza tu na bangara tadiria na Jiu!>> qari gua.
29 E, tecendo uma coroa de espinhos, a puseram na cabeça dele, e colocaram um caniço na sua mão direita. E, ajoelhando-se diante dele, zombavam, dizendo: — Salve, rei dos judeus!
30 Beto za qari tue taria, beto qari majai na batuna.
30 E, cuspindo nele, pegaram o caniço e batiam na sua cabeça.
31 Pa liguna qari beto vavagoreni qera veini zara, za qari vagore pale za na poko jemere qari vazaeni, ko qari vazae sogani nana poko, beto za qari toka votu laoni ko mari vaukea pa korosi qari gua.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e o vestiram com as suas próprias roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Ego totonai qari taloi keni za qari lao gozoria za maka tinoni pa Saerini, na izongona i Saimone. Qari juju tarini ko qari vapogozoni aza ria na solodia za na korosi ti Jisu.
32 Ao saírem, encontraram um cireneu, chamado Simão, a quem obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Qari lao kamua ria za maka ia na izongona pa Qoloqota, na ginuana za na Kota Batu Tomete.
33 E, chegando a um lugar chamado Gólgota, que significa “Lugar da Caveira”,
34 Pa ia ketakoi za qari vani na vaini aza qari varisomanaini na zakazava pazana za vamalibua na vitigi. Ba tonai za gilagilai na lingilingina za paza nari za dainana bukua.
34 deram vinho com fel para Jesus beber; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Qari vaukea pa korosi ria aza, beto za qari gonani na patu mijamijata ko qari mijatia i zei mina tekuria ria nana poko.
35 Depois de o crucificarem, repartiram entre si as roupas dele, tirando a sorte.
36 Beto nari za qari kole nyumu dogoro kopuni.
36 E, assentados ali, o guardavam.
37 Qari kuti vakolea pa korosi pa toto batuna pa narena aza ria na paranga za tajutuni aza, ari za gua vei: ANI I JISU NA BANGARA TADIRIA NA JIU.
37 Por cima da cabeça de Jesus puseram por escrito a acusação contra ele: “ Este é Jesus, o Rei dos Judeus ”.
38 Ko qari makarai vauke tavitini aza za kori tinoni raja ikikodi, maka keta pa kale matuana, maka keta pa kale merina.
38 E dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Ria na tinoni qari rerege jola za qari begobegolo beto bekubekuturia na batudi beto qari au beto poja vikevikere pale i Jisu,
39 Os que iam passando blasfemavam contra ele, balançando a cabeça e dizendo:
40 ari qari gua vei, <<Ao na tinoni muna jegaria na zelepade madina beto pa rane vinaue muna roiti sogani qu gua! Ego tu mu alo mulenigo makamu vei muna Tuna na Tamaza ao. Mu tavizu goremua pa korosi!>> qari guni.
40 — Ei, você que destrói o santuário e em três dias o reedifica! Salve a si mesmo, se você é o Filho de Deus, e desça da cruz!
41 Ko ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata ba qari kole ngangangulu veini tugu zara i Jisu, ari qari gua vei,
41 De igual modo, os principais sacerdotes com os escribas e anciãos, zombando, diziam:
42 <<Na goto tinoni tu za aloria, goto makana zake boka alo muleni makana! Na Bangara pa Izireli aza za gua ke! Ko koviria mi tavizu gore lagere tu pa korosi ko tavazozotoa.
42 — Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar. É rei de Israel! Que ele desça da cruz, e então creremos nele.
43 Za rangea ko na Tamaza beto makana ba, <Ara za na Tuna na Tamaza,> za gua. Ko aria ko tadogodogoro kopuni moko! Mina nyorogua tugu beka aloa na Tamaza aza!>> qari gua.
43 Confiou em Deus; pois que Deus venha livrá-lo agora, se, de fato, lhe quer bem; porque ele disse: “Sou Filho de Deus.”
44 Ari kori tinoni raja ikikodi qari titi tavitia aza pa kori kalena ba qari somana paranga ngangangulu veini tugu aza.
44 Também os ladrões que haviam sido crucificados com ele o insultavam.
45 Ego podalai na korapa rane za udea na rodomo kunikuni za na doru kota, ko za kole rodomo pada kue aoa.
45 A partir do meio-dia, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
46 Ko za kamua padapada vei kue koloko za kukuku lukana i Jisu, <<Elai, Elai, Lama Sabakatani?>> za gua. (Na ginuana za ari za gua vei, <<Qua Tamaza, qua Tamaza! Ae za vei ko qu loi paleniziu tu ao?>> za gua.)
46 Por volta de três horas da tarde, Jesus clamou em alta voz, dizendo:
47 Kaki ria qari korapa turu ketakoi za qari nongoriadia za paranga vei zara aza, ko qari paranga ria, <<Na tinoni zana za korapa kukua i Elaija,>> qari gua.
47 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isto, diziam: — Ele chama por Elias.
48 Ko maka ria za siqarai abutu lao tekua maka poko, ko za vatubuluni maka buku pazana, ko za vakolea pa uquna na kolu, beto za alaka zaeni ko mi vabukua za gua.
48 E, logo, um deles correu a buscar uma esponja e, tendo-a embebido em vinagre e colocado na ponta de um caniço, deu-lhe de beber.
49 Ba qari paranga ria kaki, <<Loia ko! Tadogodogoria mae, palu pala mina kamu aloa i Elaija zana!>> qari gua.
49 Os outros, porém, diziam: — Espere! Vejamos se Elias vem salvá-lo.
50 Beto za maka lukana vaiolo viviva i Jisu, beto za loia na singo.
50 E Jesus, clamando outra vez em alta voz, entregou o espírito.
51 Ko pana totozo tugu aza za na toba poko babana za piko pa ia madina pa zelepade za tarikataori, za podalai tu pa nulu ko za gore tu kamu pa uquna pa pezo. Ko za jojou za na pezo ko qari tapaqapaqala za na patu,
51 Eis que o véu do santuário se rasgou em duas partes, de alto a baixo; a terra tremeu e as rochas se partiram;
52 ria na bevi varivarigolomona za qari tajejegara ko qari tarevanga, ko na motadi ria na tinoni tana Tamaza qari tori uke tu pa moa za qari tavatoa mule.
52 os túmulos se abriram, e muitos corpos de santos já falecidos ressuscitaram;
53 Ko qari turu taloi pa dia bevi, ko pa liguna za turu mule i Jisu za qari luge lao pa guguzu tabuna pa Jerusalema, ko qari batiria ria na mota tinoni suveredi ketakoi.
53 e, saindo dos túmulos depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Na tinoni matamata gogoto beto ko ria na tinoni varipera qari suvere tavitia aza ko qari kole kopuni i Jisu za qari matagutu vitivitigi totonai qari vagilagilai na nunu beto doru zakazava qari taroiti, ko qari paranga ria, <<Zozoto na Tuna tugu na Tamaza za na tinoni ani!>> qari gua.
54 O centurião e os que com ele guardavam Jesus, vendo o terremoto e tudo o que se passava, ficaram possuídos de grande temor e disseram: — Verdadeiramente este era o Filho de Deus.
55 Ego na motadi ria na reko qari rererege tavitia i Jisu na koko lame veidi pa Qalili ko qari tokatokani aza za qari kole tugu suveredia ketakoi. Qari turu pa zouna ko qari kole dogodogoro lao.
55 Estavam ali muitas mulheres, observando de longe. Eram as que vinham seguindo Jesus desde a Galileia, para o servir.
56 Ko ari Mere pa guguzu Magadalene, i Mere na tinadi ari Jekopi i Josepa, beto na maqotana i Jebeti za qari kole tugu suvere varisomanaidia tadiria na reko ketakoi.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e de José, e a mulher de Zebedeu.
57 Ego totonai za gore za na veluvelu za kamu i Josepa maka tinoni izizongo pa Arimatia. Maka sepele tugu ti Jisu aza.
57 Ao cair da tarde, veio um homem rico de Arimateia, chamado José, que era também discípulo de Jesus.
58 Za lao ti Paelati aza ko za tepai za na kobukobu tinina i Jisu. Nari za vamalumia i Paelati ko mari loi lao vani i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu za gua.
58 Este foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus. Então Pilatos mandou que o corpo lhe fosse entregue.
59 Ko za lao teku vagorea i Josepa za na kobukobu tinina i Jisu, ko za udeni maka poko liosona.
59 E José, levando o corpo, envolveu-o num lençol limpo de linho
60 Beto za lao vakolea pa nana bevi koregana, aza za koni ruri vaoqilia pa patu. Ko za bokili laoni maka patu lavata za pa atakamanana na bevi, beto za keninana.
60 e o depositou no seu túmulo novo, que ele tinha mandado abrir na rocha; e, rolando uma grande pedra para a entrada do túmulo, foi embora.
61 Ko i Mere pa guguzu Magadalene, beto maka goto Mere mule za qari kole tugu nyumu bata lao veidia tugu pa bevi aza.
61 Estavam ali, sentadas em frente do túmulo, Maria Madalena e a outra Maria.
62 Ego za rane soga na kota, na rane Minyere, za qari makarai lao kamua i Paelati ria na kuta iama beto na Parese.
62 No dia seguinte, que é o dia depois da preparação, os principais sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 Ko qari paranga ria, <<Bangara, gamike roqu mumani gami za na paranga tana tinoni sekesekena zana totonai za korapa toana aza za pojai, ari za gua vei, <Pa rane vinaue mana toa mule pa uke ara,> za gua.
63 e lhe disseram: — Senhor, nós lembramos que aquele enganador, enquanto vivia, disse: “Depois de três dias ressuscitarei.”
64 Ko muna garunu laodi tu kaki tinoni kopu za pa bevi ko mari kopu valeanani tinganai mina jola tu kue rane. Keta ria na nana sepele gu mari kamu iko tekua za na kobukobu tinina beto mari lao sekeseke tadiria na tinoni, <Za tori toa mule tu pa uke aza,> keta mari gua. Ko aza na sekeseke aza za keta mi ikerena jolani na momoena,>> qari gua.
64 Portanto, mande que o túmulo seja guardado com segurança até o terceiro dia, para que não aconteça que, vindo os discípulos dele, o roubem e depois digam ao povo: “Ressuscitou dos mortos.” E este último engano será pior do que o primeiro.
65 Nari za ari za gudi vei i Paelati, <<Mu lao tekuria kaki solodia ko mu kopu valeana veini aza muna bokai gamu za na bevi,>> za gudi.
65 Pilatos respondeu: — Uma escolta está à disposição de vocês. Vão e guardem o túmulo como bem entenderem.
66 Nari qari taloi keni ria ko qari lao varamata valeania maka vinagilagila pa patu patena na bevi, beto za qari vasuvereria na tinoni kopu ko mari kopu valeanani qari gua.
66 Indo eles, montaram guarda ao túmulo, selando a pedra e deixando ali a escolta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.