Mateus 24
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego tonai za taloi pa kakabarena na zelepade i Jisu, za qari lao tana ria na nana sepele, ko qari vadogoroni aza za na roitina na ruma zelepade doruna.
1 Quando Jesus saía da área do templo, seus discípulos lhe chamaram a atenção para as diversas construções do edifício.
2 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Qari vagabaragamu gamu za ari? Ba ma poja zozotodigamu ara gamu: ria doru patu gamu batiria ari za marike kole varivaritopare lalaodia, ba pala mari taqovara beto,>> za gudi.
2 Ele, porém, disse: “Estão vendo todas estas construções? Eu lhes digo a verdade: elas serão completamente demolidas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Ego totonai za korapa nyumunana pa batu kubo pa Olive i Jisu, za qari peki lao makadi tana ria na nana sepele, ko ari qari gua, <<Mu ule vadigami. Ae totozo mari podo ria doru zakazava qu gudi ao zara? Beto na za mina tabata vei na vinagilagilana na mua bola lame beto na vinabetona na totozo?>> qari guni.
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras. Seus discípulos vieram até ele em particular e perguntaram: “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinal indicará sua volta e o fim dos tempos?”.
4 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Mu kopu valeana gu ko marike toka vapirugamu.
4 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
5 Ura kubo ria na tinoni pala mari lame pa izongoqu ara, ko ari mari gua vei, <Ara za na Karisito!> mari gua, ko mari toka vapirudi ria na zoku tinoni.
5 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
6 Pala muna nongorodi ria na varipera beto na vavakatodi na varipera, ba munake matagutu. Pala mari pidoko tugu za na zakazava zara, ba nake aza za na vinabetobetona.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
7 Maka puku tinoni mina turu talea maka goto puku tinoni, beto maka binangara mina turu talea maka goto binangara. Beto na songe beto na nunu mari raja doru kota.
7 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá fome e terremotos em várias partes do mundo.
8 Doru zakazava ari za vei na podapodalaina na vitivitigi teku koburu.
8 Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 Na totozo aza za pala muna taaru tamana za gamu ko mari toka laodigamu tadiria na tinoni ko muna tavakilasa beto mari vaukegamu. Pana ginuana gamu tutiziu ara za pala marike tavaraguadigamu ria na tinoni karovodi za gamu.
9 “Então vocês serão presos, perseguidos e mortos. Por minha causa, serão odiados em todo o mundo.
10 Kubo tinoni za na dia rangerange mina lotu ko mari taloi rijodia taqu, beto ko mari varigabala vikere beto marike varitavaragua ria.
10 Muitos se afastarão de mim, e trairão e odiarão uns aos outros.
11 Beto kubo tinoni korokorotai sekesekedi za mari votu lame ko pala mari toka vapiruria ria zoku tinoni.
11 Falsos profetas surgirão em grande número e enganarão muitos.
12 Pala zara mina koi vei gigiri vei za na reregena na toa ikikerena ko na toa variroqu tadiria na tinoni za mina lomozo betonana.
12 O pecado aumentará e o amor de muitos esfriará,
13 Ba aza gu za vangaju kamua na betobetona za mina taalo.
13 mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Ko na nongoro leana ani, aza na veveina na binangara tana Tamaza, za mina tatarae pa kasia guguzu doruna ko ria doru tinoni karovodi mari nongoria. Pa liguna tu aza za mina lame za na vinabetobetona na totozo,>> za gua i Jisu.
14 As boas-novas a respeito do reino serão anunciadas em todo o mundo, para que todas as nações as ouçam; então, virá o fim.
15 <<Pala muna batia za na Zakazava Ikikerena Jola aza vei za tori pojai tu i Daniela na tinoni korokorotai. Ko na Zakazava Ikikerena Jola aza za mina turu pa ia madina pa ruma zelepade (Gamu gamu tiroa na paranga ani za mu vakoinonoa na ginuana).
15 “Chegará o dia em que vocês verão aquilo de que o profeta Daniel falou, a ‘terrível profanação’ que será colocada no lugar santo. (Leitor, preste atenção!)
16 Totonai mina vei aza za ria qari suvere pa Jiudia za mari uku zagereria tu ria na kubo ketakoi.
16 Quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
17 Aza za korapa suvere pa narena na nana ruma za mike mule gore qaqiriria na nana zakazava pa leo ruma.
17 Quem estiver no terraço no alto da casa, não desça para pegar suas coisas.
18 Aza na tinoni za korapa pa nana inuma za mike mule tekua na nana poko.
18 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
19 Na totozo takulangadi tadiria na reko qari bogata beto ko tadiria qari izongo melalu ria na rane ria!
19 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
20 Mu varavara tepai na Tamaza, ko nake pa totozo lomozo babi na rane Minyere za mu uku gamu.
20 Orem para que a fuga de vocês não seja no inverno nem no sábado,
21 Ura na tapata pa totozo aza za mina lavata joladi ria na tapata qari jola totonai vei za podalai na kasia guguzu ko za lame kamu koviria. Ko pa liguna za kepore za maka tapata mina ikikerena jola vei ani.
21 pois haverá mais angústia que em qualquer outra ocasião desde o começo do mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
22 Ba za tori vapapakia tu na Tamaza za na ngutidi na rane totonai. Goto bike vei za kepore maka tinoni bi boka toa. Ba koko vei gu za roquroquria na nana tinoni tamijatadi za na Tamaza za vei za mina vapapakia za na ngutidi na rane pa totozo tapata aza.
22 De fato, se o tempo de calamidade não tivesse sido limitado, ninguém sobreviveria, mas esse tempo foi limitado por causa dos escolhidos.
23 Vei ari bi paranga veinigo maka tinoni totonai, <Dotu, nari za na Karisito!> babi, <Zana aza!> bi gua, ba keta vazotoa.
23 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Ali está ele!’, não acreditem,
24 Ura pala mari votu lame ria na karisito sekesekedi beto na tinoni korokorotai sekesekedi ko mari roitidi ria na roiti varivagabara poreveveidi beto mari vavoturia na dia vinagilagila, ko vei mari boka za mari toka vapiruria tugu vei ria na tinoni tamijatadi tana Tamaza.
24 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão grandes sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
25 Mu vainongoro! Za oqoro kamua na totozo aza za qa korapa pojadigamu ara ani.
25 Vejam que eu os avisei disso de antemão.
26 Ko vei ari bari ule veini vadigamu ria na tinoni, <Nari! Korapa suverenana gu pa qega aza!> bari gua, za keta votu lao. Babi, <Zana! Korapa gu suverenana pa leo ruma aza!> bari gua, za keta vazotoria.
26 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Ele está no deserto!’, nem se deem ao trabalho de sair para procurá-lo. E se disserem: ‘Está escondido aqui!’, não acreditem.
27 Ura na bola lame tana Tuna na Tinoni za pala mina vei gu na kapi za malara podalai pa kale zagere tapo ko za kamu pa kale suvu tapo.
27 Porque, assim como o relâmpago lampeja no leste e brilha no oeste, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 Ketakoi za kole na kobukobu tinoni ukena za pala mari varikamu ketakoi za na nyae,>> za gua i Jisu.
28 Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres.
29 <<Mina jola za na tapata pa rane ria,
29 “Imediatamente depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz, as estrelas cairão do céu e os poderes dos céus serão abalados’.
30 Beto mina tabata votu lame pa vavagalo kota za na vinagilagilana na Tuna na Tinoni. Beto za mari lukana tadungana beto ria doru tinoni pa kasia guguzu totonai mari batia na lamena na Tuna na Tinoni pa lei pa noka, mina lame tavitia na neqi lavatana beto na kabere lavatana.
30 Então, por fim, aparecerá no céu o sinal da vinda do Filho do Homem, e haverá grande lamentação entre todos os povos da terra. Eles verão o Filho do Homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Mina taivu vaqovaqoro viva za na kuvili, beto mina garunu laodi aza ria na nana mateana pa doru kota pa kasia ababana, ko mari toka varikamudi na nana tinoni tamijatadi pa doru uququdi na kasia guguzu pa maka uququna na noka kamua maka uquna.
31 Ele enviará seus anjos com um forte sopro de trombeta, e eles reunirão os escolhidos de todas as partes do mundo, de uma extremidade à outra do céu.
32 Mu dogoria na suvege piqi ko mu tekua maka vinakabere. Totonai mina ijoko ko mina podalai equru ko mina bu valeana, nari za qu gilagilai za tori takelai tu za na suvege aza ko za tata gu za nana totozo vua.
32 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando os ramos surgem e as folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Pala zara tugu muna vei za gamu na totozo aza. Tonai muna batiria gamu ria doru zakazava ari, za pala muna gilagilaimiu gu za tata za na totozo, ko za tata vitivitigi gu za na Tuna na Tinoni.
33 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
34 Ara ma poja zozotodigamu ara gamu: doru zakazava ari za pala mari gore votu totonai mari oqoro uke beto na zazae tinoni koviria.
34 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
35 Na oka beto na pezo za mari maragutu, ba ria na qua paranga za marike izongo maragutu,>> za gua i Jisu.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
36 <<Goto na veveina na rane beto na totozo aza za kepore maka tinoni bi gilagilai. Ria na mateana pa noka babi na Tuna ba zake gilagilai, goto makana gu na Tamana za gilagilai.
36 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
37 Na bola lame tana Tuna na Tinoni za pala mina maka moqaza podeke vei tugu pa totozo ti Noa.
37 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
38 Ria na rane totonai za oqoro dururu na abana, za ria na tinoni za qari kole ganiganigedi, qari kole bukubukugedi, beto ria na marene na reko za qari varivarielavadia, tinganai ko za kamu za na ranena za luge pa leo aka i Noa.
38 Nos dias antes do dilúvio, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca.
39 Ba qarike izongo vagilagila podekia tugu ria za na za korapa taroiti, tinganai ko za gore na vae ko za pogozo vakeni beto paledi. Pala zara tugu mina lame vasiboro vei za na lamena tana Tuna na Tinoni.
39 Não perceberam o que estava para acontecer até que veio o dilúvio e levou todos. Assim será na vinda do Filho do Homem.
40 Na totozo aza za kori tinoni mari korapa roiti pa inuma, za maka za mina tateku vakeni goto maka za mina taloi pale.
40 “Dois homens estarão trabalhando juntos no campo; um será levado, e o outro, deixado.
41 Kori reko za mari korapa kija vaavururia na dia kiko vuiti, za maka za mina tateku vakeni goto maka za mina taloi pale.
41 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
42 Ko za vei za mu suvere gelegele, ura gamuke gilagilai gamu za na rane mina lame na miu Bangara.
42 “Portanto, vigiem, pois não sabem em que ocasião o seu Senhor virá.
43 Gamu gilagila valeaniamiu gamu za vei bi tori gilagila momoenana tu na tinoni kolenana ruma za ae totozo mina kamu na tinoni ikiko, za pala mina suvere gelegele ko minake boka pururu lugea na tinoni ikikona za nana ruma.
43 Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas viria o ladrão, ficaria atento e não permitiria que a casa fosse arrombada.
44 Ko za vei za gamu mu kole suvere vanaqiti doru totozo, ura na Tuna na Tinoni za mina lame na totozo gamuke rove veini mina lame,>> za gua i Jisu.
44 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam.
45 <<Ego koviria ma vavakato vadigamu na veveina na nabulu tarangena. Na nabulu tarangena za aza tugu maka za vatiolatai na bangara ko za kopu valeadi ko za iadi na ganigani ria pa tatamana tana bangara pa totozo za nguti vakoledi na bangara.
45 “O servo fiel e sensato é aquele a quem seu senhor encarrega de gerir os outros servos da casa e alimentá-los.
46 Mina tamana za na nabulu aza totonai mina mule na nana bangara za mina batia za korapa tugu roitini aza za na roiti za taiani ko mina roitini.
46 Se o senhor voltar e constatar que o servo fez um bom trabalho, haverá recompensa.
47 Ma poja zozotodigamu ara gamu: pala mina vatiolata lavatia zozoto na nana bangara aza, ko mina kopu vani doru nana izizongo.
47 Eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
48 Ba vei bike nabulu leana aza ko bi roquroqua aza za pala minake oqanai mule lame za nana bangara bi gua,
48 O que acontecerá, porém, se o servo for mau e pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’,
49 ko bi podalai majamajaria ria na nabulu tavitina, beto bi somana tekuteku beto bukubuku tavitiria ria na tinoni bukubukudi.
49 e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
50 Ego beto mina mule kamu za na bangara tana nabulu ani na rane beto na totozo mina korapa suvere muma ko minake gilagilai aza.
50 O senhor desse servo voltará em dia que não se espera e em hora que não se conhece,
51 Na bangara mina lomoto kobukobu pale aza, beto mina vakole tavitidi ria na tinoni sekesekedi. Ketakoi za mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,>> za gua i Jisu.
51 cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.