Mateus 22

ghn (GHN) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ego i Jisu za vavakato vadi mule kaki vavakato vavapada ria. Ari za gudi vei,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 <<Na binangara pa noka za vei ari. Kolenana za maka bangara za vatanani na vavolo varielava tana tuna marene.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Beto za garunu ria na nana nabulu ko mari lao kuku varikamudi ria na tinoni qari tasoru ko mari somanani na vavolo za gua, ba qari daidia kamu ria na tinoni tasorudi.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Nari za maka garunuria mule ria kaki goto nana nabulu ko ari muna paranga veidi ria qari tasoru za gudi, <Vainongoro ko! Za tori naqiti beto tu za na vavolo taqu koviria, qari tori takubolo tu za na bulumakau lavalavatadi beto na tuni bulumakau nyobonyobokodi ko qari tori mogemoge vatana tu, beto doru maka za qari tori tavatana tu. Mae, lame somanani na tekuteku varielava, muna gudi,> za gudi.
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Ba qarike pavu vagalani ria qari tasoru za na paranga ani. Rari vei qarike gudi tugu ria na nabulu goto qari kole gu tapatianani na dia roitina. Kaki qari kenidia tu pa dia inuma, kaki qari keni tu nyaqodia poata,
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 goto ria kaki qari tasoru za qari lao tu ko qari aru tamanaria ria na nabulu tagarunudi ari ko qari komiti vikevikereria beto qari vaukeria.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Nari za tagigiri vikevikeredi na bangara ria, ko za garunuria ria na nana tinoni varipera ko qari lao vai vauke betoria ria qari vaukeria na nana nabulu, beto qari vurungu paleni za na dia guguzu.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Beto za kukuria ria kaki nana nabulu mule ko ari za gudi vei, <Na qua vavolo varielava za tori tana tu, ba ria na tinoni qa soruria za nake garodi tugu ko mari lame.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Ko mu lao pa zona lavalavata, ko mu soruria ria doru tinoni muna batiria pa zona, ko mari kamu somanani na vavolo,> za gudi.
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Ko qari keni ria na nabulu ko qari kuku vakamu betoria ria na tinoni ria vei qari batiria, na tinoni leadi beto ria nake tinoni leadi. Ko qari pugelia ria na tinoni za na ruma ketakoi za taroiti na vavolo varielava.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 Ego ko tonai za luge lao za na bangara, ko mi dogororia ria na tinoni tasorudi za gua, nari za batia za maka tinoni zake vazaeria na poko varielava.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Ko za nanazia na bangara aza, <Baere, ae za vei beto qu boka luge lame pani ao, ura ao za quke vazaeria na poko varielava?> za guni. Ba zake vagala za na tinoni aza.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Nari za parangaria na bangara ria na nabulu, <Mu lao ko mu piuria na limana na nenena, ko mu gona votu lao pale pa peguru rorodomo kunikunina za na tinoni ani. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gua.
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Ura kubo ria qari tasoru, ba ari ka viza gu za qari tamijata,>> za gua i Jisu.
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Ego qari varikamu ria na Parese ko qari varivavavakato ko mari vagonai pa kaki dia nanaza i Jisu qari gua.
15 — ausente —
16 Qari garunu laoni ria tana za kaki dia sepele beto ko kaki ria na tinoni qari somana jukai i Herodi. Ko ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za qu zotomua gu ao. Qu varivagigalaini ao pa zozoto za na zona tana Tamaza, beto ko zake vatakulanga podekigo ao za na za mari gua ria na tinoni, ura quke dogoro laoa ao za ae qari poreveveidi vei ria na tinoni.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Ko mu pojadigami moko na mua roquroqu. Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za tana tabara laoni na nada takisi tana bangara i Siza, ba dai?>> qari gua ria.
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Ba za tori batia tu i Jisu za na dia roquroqu ikikerena qari vatanani ria. Ko ari za gudi vei ria, <<Na tinoni jola vavabatamiu na sekesekemiu za gamu! Ae za vei ko gamu korapa nyorogua podeke vagonaziu ara?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Mu vabatiniziu moko za na poata siliva aza gamu tabarani takisi!>> za gudi. Ko tonai qari pogozo laoni tana za maka poata siliva,
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Nari za nanazaria, <<I zei na izumatana beto na izongona za kole pa poata siliva zana?>> za gudi.
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Nari za qari paranga ria, <<I bangara Siza,>> qari gua.
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Totonai qari nongoria za na oe tana za qari gabara ria ko qari loi pale ko kenidia.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Ego pana rane tugu aza za qari kamu ti Jisu ria na Sadusisi, ria qarike vazozotoa na veveina na tinoni mina boka turu mule pa uke, ko ari qari guni vei aza,
23 — ausente —
24 <<Tinoni varivagigalai, na Vavanau ti Mosese za ari za gua vei, <Bi maka tiolata marene za bi kepore tuna beto ko bi uke, za pala na taina marene mina teku vakarovia za na naboko, ko ria na koburu mari vaporeria ari kori za mina tagigaladi na tuna tugu na marenena momoe za uke,> za gua.
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Ego ko koledia za ari ka vitu tamatazi marene. Aza pa moa zozoto ria za varielava ko za oqoro pore na tuna beto za uke aza, ko za loia za na naboko ko za elavia mule na taina marene aza za tuti tana tugana moa.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Ba aza na marene vinaori ani ba za vei tugu na tugana, za oqoro pore na tuna beto za uke. Na marene vinaue ba maka moqaza podeke tugu, ko qari beto pudala tugu ari ka vitu tamatazi.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Beto za liguligu tu beto za uke za na reko.
27 And last of all the woman also died.
28 Ego, ko na rane mari turu mule pa uke ria na tinoni, za i zei ari ka vitu tamatazi ari na maqotana za na reko aza? Ura ari ka vitu doru za qari elavia aza!>> qari gua.
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Ba za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Dai, gamu sela za gamu! Ura gamuke vakaberia gamu za na ginuadi na Kutikuti Tabuna babi na neqi tana Tamaza.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Ura tonai mari turu mule pa uke ria na tinoni, za pala mari suvere vei gu ria na mateana pa noka ria ko marike varielava.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Goto na veveina na turu mule pa uke za ae vei gamu oqoro tu tiro vakaberia za aza za pojadigamu na Tamaza? Ari za gua vei aza,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 <Ara za na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua aza. Ko aza za nake Tamaza tadiria na tinoni ukedi, goto tadiria tu na tinoni toadi,>> za gua i Jisu.
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Totonai qari nongoria ria na minete tinoni za ani, za qari gabara betoni ria za nana varivagigalai.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Ego totonai qari nongoria za vapapakaria i Jisu ria na Sadusisi, nari za qari varikamu ria na Parese.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Ko maka ria na Parese aza za varivagigalaini na Vavanau za nyorogua vagonai i Jisu.
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 Ko za paranga, <<Tinoni varivagigalai, ave za na garunu poreveveina jola pa Vavanau?>> za gua.
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Nari za oea i Jisu, ari za guni vei, <<Mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna ongongumu, beto pa doruna na roqumu.
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Aza za na garunu za poreveveina jola beto za momoe.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Na vinaori garunu ani gu: Mu roquroqua na tavitimu maka moqaza podeke vei qu roquroqu mule veinigo makamu.
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Tadi ari kori garunu ari qari titi za na doruna na Vavanau beto na varivagigalai tadiria na tinoni korokorotai,>> za gua i Jisu.
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Ego tonai qari korapa tugu varikamu ketakoi ria na Parese, za nanazaria i Jisu ria,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 <<Na za gamu roquroquni gamu za na Karisito? Na tuti lamena ti zei aza?>> za gua.
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Ba ae za vei ko za pojani tu na Ongongu Tabuna i Devita ko za gigalani tu na Bangara i Devita aza? Ura i Devita za ari tu za paranga vei,
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 <Ari za gua vei za na Bangara Tamaza
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 Ego, ko vei bi gigalani nana Bangara bi guni i Devita aza, za ae za vei beto mina na tuti lamena tu ti Devita za na Karisito?>> za gua i Jisu.
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Kepore maka ria bi boka oea i Jisu. Ko podalai pa rane aza za qarike tumanani nanaza sogai ria aza.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.