Mateus 22

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ego i Jisu za vavakato vadi mule kaki vavakato vavapada ria. Ari za gudi vei,
1 De novo Jesus usou parábolas para falar ao povo. Ele disse:
2 <<Na binangara pa noka za vei ari. Kolenana za maka bangara za vatanani na vavolo varielava tana tuna marene.
2 — O
3 Beto za garunu ria na nana nabulu ko mari lao kuku varikamudi ria na tinoni qari tasoru ko mari somanani na vavolo za gua, ba qari daidia kamu ria na tinoni tasorudi.
3 Depois mandou os empregados chamarem os convidados, mas eles não quiseram vir.
4 Nari za maka garunuria mule ria kaki goto nana nabulu ko ari muna paranga veidi ria qari tasoru za gudi, <Vainongoro ko! Za tori naqiti beto tu za na vavolo taqu koviria, qari tori takubolo tu za na bulumakau lavalavatadi beto na tuni bulumakau nyobonyobokodi ko qari tori mogemoge vatana tu, beto doru maka za qari tori tavatana tu. Mae, lame somanani na tekuteku varielava, muna gudi,> za gudi.
4 Então mandou outros empregados com o seguinte recado: “Digam aos convidados que tudo está preparado para a festa. Já matei os bezerros e os bois gordos, e tudo está pronto. Que venham à festa!”
5 Ba qarike pavu vagalani ria qari tasoru za na paranga ani. Rari vei qarike gudi tugu ria na nabulu goto qari kole gu tapatianani na dia roitina. Kaki qari kenidia tu pa dia inuma, kaki qari keni tu nyaqodia poata,
5 — Mas os convidados não se importaram com o convite e foram tratar dos seus negócios: um foi para a sua fazenda, e outro, para o seu armazém.
6 goto ria kaki qari tasoru za qari lao tu ko qari aru tamanaria ria na nabulu tagarunudi ari ko qari komiti vikevikereria beto qari vaukeria.
6 Outros agarraram os empregados, bateram neles e os mataram.
7 Nari za tagigiri vikevikeredi na bangara ria, ko za garunuria ria na nana tinoni varipera ko qari lao vai vauke betoria ria qari vaukeria na nana nabulu, beto qari vurungu paleni za na dia guguzu.
7 O rei ficou com tanta raiva, que mandou matar aqueles assassinos e queimar a cidade deles.
8 Beto za kukuria ria kaki nana nabulu mule ko ari za gudi vei, <Na qua vavolo varielava za tori tana tu, ba ria na tinoni qa soruria za nake garodi tugu ko mari lame.
8 Depois chamou os seus empregados e disse: “A minha festa de casamento está pronta, mas os convidados não a mereciam.
9 Ko mu lao pa zona lavalavata, ko mu soruria ria doru tinoni muna batiria pa zona, ko mari kamu somanani na vavolo,> za gudi.
9 Agora vão pelas ruas e convidem todas as pessoas que vocês encontrarem.”
10 Ko qari keni ria na nabulu ko qari kuku vakamu betoria ria na tinoni ria vei qari batiria, na tinoni leadi beto ria nake tinoni leadi. Ko qari pugelia ria na tinoni za na ruma ketakoi za taroiti na vavolo varielava.
10 — Então os empregados saíram pelas ruas e reuniram todos os que puderam encontrar, tanto bons como maus. E o salão de festas ficou cheio de gente.
11 Ego ko tonai za luge lao za na bangara, ko mi dogororia ria na tinoni tasorudi za gua, nari za batia za maka tinoni zake vazaeria na poko varielava.
11 Quando o rei entrou para ver os convidados, notou um homem que não estava usando roupas de festa
12 Ko za nanazia na bangara aza, <Baere, ae za vei beto qu boka luge lame pani ao, ura ao za quke vazaeria na poko varielava?> za guni. Ba zake vagala za na tinoni aza.
12 e perguntou: “Amigo, como é que você entrou aqui sem roupas de festa?”
13 Nari za parangaria na bangara ria na nabulu, <Mu lao ko mu piuria na limana na nenena, ko mu gona votu lao pale pa peguru rorodomo kunikunina za na tinoni ani. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gua.
13 Então o rei disse aos empregados: “Amarrem os pés e as mãos deste homem e o joguem fora, na escuridão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
14 Ura kubo ria qari tasoru, ba ari ka viza gu za qari tamijata,>> za gua i Jisu.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ego qari varikamu ria na Parese ko qari varivavavakato ko mari vagonai pa kaki dia nanaza i Jisu qari gua.
15 Os fariseus saíram e fizeram um plano para conseguir alguma prova contra Jesus.
16 Qari garunu laoni ria tana za kaki dia sepele beto ko kaki ria na tinoni qari somana jukai i Herodi. Ko ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za qu zotomua gu ao. Qu varivagigalaini ao pa zozoto za na zona tana Tamaza, beto ko zake vatakulanga podekigo ao za na za mari gua ria na tinoni, ura quke dogoro laoa ao za ae qari poreveveidi vei ria na tinoni.
16 Então mandaram que alguns dos seus seguidores e alguns membros do partido de Herodes fossem dizer a Jesus: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto, ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige e não se importa com a opinião dos outros, nem julga pela aparência.
17 Ko mu pojadigami moko na mua roquroqu. Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za tana tabara laoni na nada takisi tana bangara i Siza, ba dai?>> qari gua ria.
17 Então o que o senhor acha: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
18 Ba za tori batia tu i Jisu za na dia roquroqu ikikerena qari vatanani ria. Ko ari za gudi vei ria, <<Na tinoni jola vavabatamiu na sekesekemiu za gamu! Ae za vei ko gamu korapa nyorogua podeke vagonaziu ara?
18 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
19 Mu vabatiniziu moko za na poata siliva aza gamu tabarani takisi!>> za gudi. Ko tonai qari pogozo laoni tana za maka poata siliva,
19 Tragam a moeda com que se paga o imposto! Trouxeram a moeda,
20 Nari za nanazaria, <<I zei na izumatana beto na izongona za kole pa poata siliva zana?>> za gudi.
20 e ele perguntou:
21 Nari za qari paranga ria, <<I bangara Siza,>> qari gua.
21 Eles responderam: — São do Imperador. Então Jesus disse:
22 Totonai qari nongoria za na oe tana za qari gabara ria ko qari loi pale ko kenidia.
22 Eles ficaram admirados quando ouviram isso. Então deixaram Jesus e foram embora.
23 Ego pana rane tugu aza za qari kamu ti Jisu ria na Sadusisi, ria qarike vazozotoa na veveina na tinoni mina boka turu mule pa uke, ko ari qari guni vei aza,
23 Naquele mesmo dia chegaram perto de Jesus alguns saduceus , afirmando que ninguém ressuscita.
24 <<Tinoni varivagigalai, na Vavanau ti Mosese za ari za gua vei, <Bi maka tiolata marene za bi kepore tuna beto ko bi uke, za pala na taina marene mina teku vakarovia za na naboko, ko ria na koburu mari vaporeria ari kori za mina tagigaladi na tuna tugu na marenena momoe za uke,> za gua.
24 Eles disseram a Jesus: — Mestre, Moisés ensinou assim: “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
25 Ego ko koledia za ari ka vitu tamatazi marene. Aza pa moa zozoto ria za varielava ko za oqoro pore na tuna beto za uke aza, ko za loia za na naboko ko za elavia mule na taina marene aza za tuti tana tugana moa.
25 Acontece que havia entre nós sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos. Assim, ele deixou a viúva para o segundo irmão.
26 Ba aza na marene vinaori ani ba za vei tugu na tugana, za oqoro pore na tuna beto za uke. Na marene vinaue ba maka moqaza podeke tugu, ko qari beto pudala tugu ari ka vitu tamatazi.
26 A mesma coisa aconteceu com este, e também com o terceiro, e, finalmente, com todos os sete.
27 Beto za liguligu tu beto za uke za na reko.
27 Depois de todos eles, a mulher também morreu.
28 Ego, ko na rane mari turu mule pa uke ria na tinoni, za i zei ari ka vitu tamatazi ari na maqotana za na reko aza? Ura ari ka vitu doru za qari elavia aza!>> qari gua.
28 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
29 Ba za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Dai, gamu sela za gamu! Ura gamuke vakaberia gamu za na ginuadi na Kutikuti Tabuna babi na neqi tana Tamaza.
29 Jesus respondeu:
30 Ura tonai mari turu mule pa uke ria na tinoni, za pala mari suvere vei gu ria na mateana pa noka ria ko marike varielava.
30 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
31 Goto na veveina na turu mule pa uke za ae vei gamu oqoro tu tiro vakaberia za aza za pojadigamu na Tamaza? Ari za gua vei aza,
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, será que vocês nunca leram o que Deus disse? Ele afirmou:
32 <Ara za na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua aza. Ko aza za nake Tamaza tadiria na tinoni ukedi, goto tadiria tu na tinoni toadi,>> za gua i Jisu.
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.” E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos.
33 Totonai qari nongoria ria na minete tinoni za ani, za qari gabara betoni ria za nana varivagigalai.
33 Quando a multidão ouviu isso, ficou admirada com o ensinamento dele.
34 Ego totonai qari nongoria za vapapakaria i Jisu ria na Sadusisi, nari za qari varikamu ria na Parese.
34 Os fariseus se reuniram quando souberam que Jesus tinha feito os saduceus calarem a boca.
35 Ko maka ria na Parese aza za varivagigalaini na Vavanau za nyorogua vagonai i Jisu.
35 E um deles, que era mestre da Lei , querendo conseguir alguma prova contra Jesus, perguntou:
36 Ko za paranga, <<Tinoni varivagigalai, ave za na garunu poreveveina jola pa Vavanau?>> za gua.
36 — Mestre, qual é o mais importante de todos os mandamentos da Lei ?
37 Nari za oea i Jisu, ari za guni vei, <<Mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna ongongumu, beto pa doruna na roqumu.
37 Jesus respondeu:
38 Aza za na garunu za poreveveina jola beto za momoe.
38 Este é o maior mandamento e o mais importante.
39 Na vinaori garunu ani gu: Mu roquroqua na tavitimu maka moqaza podeke vei qu roquroqu mule veinigo makamu.
39 E o segundo mais importante é parecido com o primeiro: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
40 Tadi ari kori garunu ari qari titi za na doruna na Vavanau beto na varivagigalai tadiria na tinoni korokorotai,>> za gua i Jisu.
40 Toda a Lei de Moisés e os ensinamentos dos
41 Ego tonai qari korapa tugu varikamu ketakoi ria na Parese, za nanazaria i Jisu ria,
41 Quando os fariseus estavam reunidos, Jesus perguntou a eles:
42 <<Na za gamu roquroquni gamu za na Karisito? Na tuti lamena ti zei aza?>> za gua.
42 — O que vocês pensam sobre o — De Davi! — responderam eles.
43 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Ba ae za vei ko za pojani tu na Ongongu Tabuna i Devita ko za gigalani tu na Bangara i Devita aza? Ura i Devita za ari tu za paranga vei,
43 Jesus tornou a perguntar:
44 <Ari za gua vei za na Bangara Tamaza
44 “O Senhor Deus disse ao meu Senhor:
45 Ego, ko vei bi gigalani nana Bangara bi guni i Devita aza, za ae za vei beto mina na tuti lamena tu ti Devita za na Karisito?>> za gua i Jisu.
45 Portanto, se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
46 Kepore maka ria bi boka oea i Jisu. Ko podalai pa rane aza za qarike tumanani nanaza sogai ria aza.
46 Ninguém podia responder mais nada, e daquele dia em diante não tiveram coragem de lhe fazer mais perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.