Mateus 22
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego i Jisu za vavakato vadi mule kaki vavakato vavapada ria. Ari za gudi vei,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 <<Na binangara pa noka za vei ari. Kolenana za maka bangara za vatanani na vavolo varielava tana tuna marene.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Beto za garunu ria na nana nabulu ko mari lao kuku varikamudi ria na tinoni qari tasoru ko mari somanani na vavolo za gua, ba qari daidia kamu ria na tinoni tasorudi.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Nari za maka garunuria mule ria kaki goto nana nabulu ko ari muna paranga veidi ria qari tasoru za gudi, <Vainongoro ko! Za tori naqiti beto tu za na vavolo taqu koviria, qari tori takubolo tu za na bulumakau lavalavatadi beto na tuni bulumakau nyobonyobokodi ko qari tori mogemoge vatana tu, beto doru maka za qari tori tavatana tu. Mae, lame somanani na tekuteku varielava, muna gudi,> za gudi.
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Ba qarike pavu vagalani ria qari tasoru za na paranga ani. Rari vei qarike gudi tugu ria na nabulu goto qari kole gu tapatianani na dia roitina. Kaki qari kenidia tu pa dia inuma, kaki qari keni tu nyaqodia poata,
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 goto ria kaki qari tasoru za qari lao tu ko qari aru tamanaria ria na nabulu tagarunudi ari ko qari komiti vikevikereria beto qari vaukeria.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Nari za tagigiri vikevikeredi na bangara ria, ko za garunuria ria na nana tinoni varipera ko qari lao vai vauke betoria ria qari vaukeria na nana nabulu, beto qari vurungu paleni za na dia guguzu.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Beto za kukuria ria kaki nana nabulu mule ko ari za gudi vei, <Na qua vavolo varielava za tori tana tu, ba ria na tinoni qa soruria za nake garodi tugu ko mari lame.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Ko mu lao pa zona lavalavata, ko mu soruria ria doru tinoni muna batiria pa zona, ko mari kamu somanani na vavolo,> za gudi.
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Ko qari keni ria na nabulu ko qari kuku vakamu betoria ria na tinoni ria vei qari batiria, na tinoni leadi beto ria nake tinoni leadi. Ko qari pugelia ria na tinoni za na ruma ketakoi za taroiti na vavolo varielava.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 Ego ko tonai za luge lao za na bangara, ko mi dogororia ria na tinoni tasorudi za gua, nari za batia za maka tinoni zake vazaeria na poko varielava.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Ko za nanazia na bangara aza, <Baere, ae za vei beto qu boka luge lame pani ao, ura ao za quke vazaeria na poko varielava?> za guni. Ba zake vagala za na tinoni aza.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Nari za parangaria na bangara ria na nabulu, <Mu lao ko mu piuria na limana na nenena, ko mu gona votu lao pale pa peguru rorodomo kunikunina za na tinoni ani. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gua.
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Ura kubo ria qari tasoru, ba ari ka viza gu za qari tamijata,>> za gua i Jisu.
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Ego qari varikamu ria na Parese ko qari varivavavakato ko mari vagonai pa kaki dia nanaza i Jisu qari gua.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Qari garunu laoni ria tana za kaki dia sepele beto ko kaki ria na tinoni qari somana jukai i Herodi. Ko ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za qu zotomua gu ao. Qu varivagigalaini ao pa zozoto za na zona tana Tamaza, beto ko zake vatakulanga podekigo ao za na za mari gua ria na tinoni, ura quke dogoro laoa ao za ae qari poreveveidi vei ria na tinoni.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Ko mu pojadigami moko na mua roquroqu. Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za tana tabara laoni na nada takisi tana bangara i Siza, ba dai?>> qari gua ria.
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Ba za tori batia tu i Jisu za na dia roquroqu ikikerena qari vatanani ria. Ko ari za gudi vei ria, <<Na tinoni jola vavabatamiu na sekesekemiu za gamu! Ae za vei ko gamu korapa nyorogua podeke vagonaziu ara?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Mu vabatiniziu moko za na poata siliva aza gamu tabarani takisi!>> za gudi. Ko tonai qari pogozo laoni tana za maka poata siliva,
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Nari za nanazaria, <<I zei na izumatana beto na izongona za kole pa poata siliva zana?>> za gudi.
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Nari za qari paranga ria, <<I bangara Siza,>> qari gua.
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Totonai qari nongoria za na oe tana za qari gabara ria ko qari loi pale ko kenidia.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Ego pana rane tugu aza za qari kamu ti Jisu ria na Sadusisi, ria qarike vazozotoa na veveina na tinoni mina boka turu mule pa uke, ko ari qari guni vei aza,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 <<Tinoni varivagigalai, na Vavanau ti Mosese za ari za gua vei, <Bi maka tiolata marene za bi kepore tuna beto ko bi uke, za pala na taina marene mina teku vakarovia za na naboko, ko ria na koburu mari vaporeria ari kori za mina tagigaladi na tuna tugu na marenena momoe za uke,> za gua.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Ego ko koledia za ari ka vitu tamatazi marene. Aza pa moa zozoto ria za varielava ko za oqoro pore na tuna beto za uke aza, ko za loia za na naboko ko za elavia mule na taina marene aza za tuti tana tugana moa.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Ba aza na marene vinaori ani ba za vei tugu na tugana, za oqoro pore na tuna beto za uke. Na marene vinaue ba maka moqaza podeke tugu, ko qari beto pudala tugu ari ka vitu tamatazi.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Beto za liguligu tu beto za uke za na reko.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Ego, ko na rane mari turu mule pa uke ria na tinoni, za i zei ari ka vitu tamatazi ari na maqotana za na reko aza? Ura ari ka vitu doru za qari elavia aza!>> qari gua.
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Ba za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Dai, gamu sela za gamu! Ura gamuke vakaberia gamu za na ginuadi na Kutikuti Tabuna babi na neqi tana Tamaza.
29 Jesus respondeu:
30 Ura tonai mari turu mule pa uke ria na tinoni, za pala mari suvere vei gu ria na mateana pa noka ria ko marike varielava.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Goto na veveina na turu mule pa uke za ae vei gamu oqoro tu tiro vakaberia za aza za pojadigamu na Tamaza? Ari za gua vei aza,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 <Ara za na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua aza. Ko aza za nake Tamaza tadiria na tinoni ukedi, goto tadiria tu na tinoni toadi,>> za gua i Jisu.
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Totonai qari nongoria ria na minete tinoni za ani, za qari gabara betoni ria za nana varivagigalai.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Ego totonai qari nongoria za vapapakaria i Jisu ria na Sadusisi, nari za qari varikamu ria na Parese.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Ko maka ria na Parese aza za varivagigalaini na Vavanau za nyorogua vagonai i Jisu.
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 Ko za paranga, <<Tinoni varivagigalai, ave za na garunu poreveveina jola pa Vavanau?>> za gua.
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Nari za oea i Jisu, ari za guni vei, <<Mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna ongongumu, beto pa doruna na roqumu.
37 Jesus respondeu:
38 Aza za na garunu za poreveveina jola beto za momoe.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Na vinaori garunu ani gu: Mu roquroqua na tavitimu maka moqaza podeke vei qu roquroqu mule veinigo makamu.
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Tadi ari kori garunu ari qari titi za na doruna na Vavanau beto na varivagigalai tadiria na tinoni korokorotai,>> za gua i Jisu.
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Ego tonai qari korapa tugu varikamu ketakoi ria na Parese, za nanazaria i Jisu ria,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 <<Na za gamu roquroquni gamu za na Karisito? Na tuti lamena ti zei aza?>> za gua.
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Ba ae za vei ko za pojani tu na Ongongu Tabuna i Devita ko za gigalani tu na Bangara i Devita aza? Ura i Devita za ari tu za paranga vei,
43 E Jesus perguntou:
44 <Ari za gua vei za na Bangara Tamaza
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Ego, ko vei bi gigalani nana Bangara bi guni i Devita aza, za ae za vei beto mina na tuti lamena tu ti Devita za na Karisito?>> za gua i Jisu.
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Kepore maka ria bi boka oea i Jisu. Ko podalai pa rane aza za qarike tumanani nanaza sogai ria aza.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.