Mateus 20
ghn (GHN) vs VC
1 <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka tinoni za taloi votu keni volavolaza lea ko za lao nyaqo tinoni ko mari roiti pa nana inuma qurepi za gua.
1 Com efeito, o Reino dos céus é semelhante a um pai de família que saiu ao romper da manhã, a fim de contratar operários para sua vinha.
2 Ego ko pa liguna aza beto ria na tinoni roiti qari makarai varivaegoni za aza mina tabaradi na padana maka poata siliva pa maka rane qari gua, nari za garunu vakeni roitiria pa nana inuma qurepi aza ria.
2 Ajustou com eles um denário por dia e enviou-os para sua vinha.
3 Ego ko za votu keni soga mule pa ia makemaketina padapada sia koloko za gua aza, za batiria mule ria kaki tinoni qari korapa turu goborodia kepore maka zava bari roitini.
3 Cerca da terceira hora, saiu ainda e viu alguns que estavam na praça sem fazer nada.
4 Nari za pojadi mule ria, <Gamu ba mu lao tugu roiti pa inuma qurepi taqu. Pala mana tabaradigamu tugu aza mana dogoro vatuvizini ara,> za gudi vei aza ria.
4 Disse-lhes ele: - Ide também vós para minha vinha e vos darei o justo salário.
5 Ko qari taloi keni tugu roiti ria.
5 Eles foram. À sexta hora saiu de novo e igualmente pela nona hora, e fez o mesmo.
6 Totonai za tori tata lima koloko tu za mule soga lao pa ia makemaketina aza, za batiria mule za kaki tinoni qari korapa turu goborodia. Nari za parangaria, <Na za gamu turuni pani na rane doruna kepore maka zava bu roitini gamu?> za gudi.
6 Finalmente, pela undécima hora, encontrou ainda outros na praça e perguntou-lhes: - Por que estais todo o dia sem fazer nada?
7 Nari za ari qari guni vei, <Ura kepore tinoni bi vadigami na roiti,> qari guni.
7 Eles responderam: - É porque ninguém nos contratou. Disse-lhes ele, então: - Ide vós também para minha vinha.
8 Ego totonai za gore na veluvelu, na tinoni kolenana inuma za pojani za na tinoni za matamatani na roiti, <Mu kuku varikamudi ria na tinoni roiti ko mu vadi na dia tabara. Mu podalai tadiria qari podalai liguligu tinganai muna kamuria ria qari podalai momoe,> za guni.
8 Ao cair da tarde, o senhor da vinha disse a seu feitor: - Chama os operários e paga-lhes, começando pelos últimos até os primeiros.
9 Ego ko ria na tinoni qari podalai roiti lima koloko za vadi maka poata siliva pa maka tinoni.
9 Vieram aqueles da undécima hora e receberam cada qual um denário.
10 Ko totonai mari lao teku tabara qari gua ria qari roiti momoe, za qari kole roquroqu pala mami teku vakubo qari gua. Ba totonai qari okoto teku, za qari varitoto vei tugu ria qari podalai roiti liguligu ria.
10 Chegando por sua vez os primeiros, julgavam que haviam de receber mais. Mas só receberam cada qual um denário.
11 Ko tonai qari tekuria na poata za qari kole qumiqumini ria za na tinoni za varoitiria pa nana inuma.
11 Ao receberem, murmuravam contra o pai de família, dizendo:
12 Qari paranga ria, <Ria na tinoni qari podalai liguligu za maka aoa gu qari roiti, goto gami za gami pogozia na mamatana na rane beto qe varivasevi na mangini, ba ria ba qu varitoto veidigami tugu gami,> qari gua ria.
12 - Os últimos só trabalharam uma hora... e deste-lhes tanto como a nós, que suportamos o peso do dia e do calor.
13 Nari za oea na tinoni kolenana inuma za maka ria, ari za guni vei, <Baere, qake nganganguligo ara ao. Beko taqe makarai varivaegoni tu gita kori za ao muna roiti na rane doruna beto ko ara mana tabaranigo maka poata siliva taqe gua tu.
13 O senhor, porém, observou a um deles: - Meu amigo, não te faço injustiça. Não contrataste comigo um denário?
14 Mu pogozia gu na mua tabara ko mu mule kenimua gu. Aza na nyorogua taqu za aza vei qa vani na tinoni za roiti liguligu, vei tugu aza qa vanigo ao.
14 Toma o que é teu e vai-te. Eu quero dar a este último tanto quanto a ti.
15 Quke gilagilai ao za na qua tuvizina makaqu ara ko mana varoiti veini aza qa nyorogua veini za na qua poata makaqu? Ba palu qu kono beka ao ura ara na tinoni leleaqu?> za guni.
15 Ou não me é permitido fazer dos meus bens o que me apraz? Porventura vês com maus olhos que eu seja bom?
16 Ko zara za vei za ria qari liguligu za mari momoe, goto ria qari momoe za mari liguligu,>> za gua i Jisu.
16 Assim, pois, os últimos serão os primeiros e os primeiros serão os últimos. { Muitos serão os chamados, mas poucos os escolhidos.}
17 Tonai za korapa rerege zae pa Jerusalema i Jisu, za za teku kaledi ria na nana sepele ko za pojadi, ari za gua vei,
17 Subindo para Jerusalém, durante o caminho, Jesus tomou à parte os Doze e disse-lhes:
18 <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko ketakoi za pala mina tavalao pa limadi ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za na Tuna na Tinoni. Ko pala mari jutua ko mari vaukea
18 Eis que subimos a Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes e aos escribas. Eles o condenarão à morte.
19 beto za mari valaoa ria tadiria na tinoni karovodi ko mari vavaledeni, mari piqolia beto mari vaukea pa korosi aza. Ba pa vinaue rane za mina turu mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
19 E o entregarão aos pagãos para ser exposto às suas zombarias, açoitado e crucificado; mas ao terceiro dia ressuscitará.
20 Pa liguna aza za lao ti Jisu za na maqotana i Jebeti beto kori tuna marene, ko za todongo pa moena aza ko mi tepai maka za tana za gua.
20 Nisso aproximou-se a mãe dos filhos de Zebedeu com seus filhos e prostrou-se diante de Jesus para lhe fazer uma súplica.
21 Nari za nanazia i Jisu za na reko aza, <<Na za qu nyoroguani ao?>> za guni.
21 Perguntou-lhe ele: Que queres? Ela respondeu: Ordena que estes meus dois filhos se sentem no teu Reino, um à tua direita e outro à tua esquerda.
22 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamuke gilagilai gamu kori aza gamu korapa tepaia. Ae vei muna boka tugu gozoria gamu za na vitigi mana gozoria ara?>> za gua aza.
22 Jesus disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu devo beber? Sim, disseram-lhe.
23 Nari za ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<E, pala muna somana gozoria tugu gamu kori za na vitigi mana gozoria ara. Ba na neqi vei beto mina tamijata i zei pa kale matua i zei pa kale meri za nake taqu. Ria na ia veveidi ari za na Tamaqu tu za tori vatana vadi ria tu za tori mijataria tu,>> za gua i Jisu.
23 De fato, bebereis meu cálice. Quanto, porém, ao sentar-vos à minha direita ou à minha esquerda, isto não depende de mim vo-lo conceder. Esses lugares cabem àqueles aos quais meu Pai os reservou.
24 Tonai qari nongoria ari ka manogaputa sepele za vei zara, za qari tagigiridi ari kori tamatazi.
24 Os dez outros, que haviam ouvido tudo, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 Nari za kuku varikamudi i Jisu ria doru sepele ko ari za gudi vei, <<Gamu gilagilaimiu gamu ria na bangara tadiria na tinoni karovodi za qari lalaeni za na toa tadiria na dia tinoni, beto ria na tinoni lavalavata qari vatadogoroni na dia neqi tadiria na dia tinoni.
25 Jesus, porém, os chamou e lhes disse: Sabeis que os chefes das nações as subjugam, e que os grandes as governam com autoridade.
26 Ba tadigamu za minake vei zara. Aza za nyorogua tavalavata gamu, za mina nabuludigamu tu gamu doru.
26 Não seja assim entre vós. Todo aquele que quiser tornar-se grande entre vós, se faça vosso servo.
27 Beto aza za nyorogua momoedigamu gamu za mina pinauzu tu tadigamu doru.
27 E o que quiser tornar-se entre vós o primeiro, se faça vosso escravo.
28 Maka moqaza podeke vei na Tuna na Tinoni za zake lame ko ria na tinoni mari vabangaria, goto za lame nabuluni na tinoni beto za vani na nana toa ko za pajuku aloria ria kubo tinoni,>> za gudi i Jisu.
28 Assim como o Filho do Homem veio, não para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por uma multidão.
29 Ego tonai za taloi pa Jeriko i Jisu beto ria nana sepele, nari za maka minete puku tinoni lavata za tutiria.
29 Ao sair de Jericó, uma grande multidão o seguiu.
30 Ego ko qari nongoroni ari kori tinoni nake batabatadi qari korapa nyumu pa zona za i Jisu za korapa rerege jola lame qari gua, za qari kuku votu, <<Mu roquroqu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
30 Dois cegos, sentados à beira do caminho, ouvindo dizer que Jesus passava, começaram a gritar: Senhor, filho de Davi, tem piedade de nós!
31 Nari qari tokeria ria na minete tinoni ari kori ko mari nogoto qari gudi. Ba tonai za qari kuku vaiolo viviva tu, <<Mu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
31 A multidão, porém, os repreendia para que se calassem. Mas eles gritavam ainda mais forte: Senhor, filho de Davi, tem piedade de nós!
32 Nari za turu nogoto i Jisu ko za kukuria beto ari za gudi, <<Na za za gamu nyoroguani gamu kori ko ba roiti vadigamu ara?>> za gudi.
32 Jesus parou, chamou-os e perguntou-lhes: Que quereis que eu vos faça?
33 <<Bangara, gami nyoroguanigo gami kori ko bu vabatabatagami!>> qari gua.
33 Senhor, que nossos olhos se abram!
34 Nari za roquroqu vitivitigiria i Jisu ari kori ko za lao uliria na matadi, nari za qarike ruavo tugu na batabatadia ari kori ko qari tutiadia aza.
34 Jesus, cheio de compaixão, tocou-lhes os olhos. Instantaneamente recobraram a vista e puseram-se a segui-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.