Mateus 20
ghn (GHN) vs NVT
1 <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka tinoni za taloi votu keni volavolaza lea ko za lao nyaqo tinoni ko mari roiti pa nana inuma qurepi za gua.
1 “Pois o reino dos céus é como o dono de uma propriedade que saiu de manhã cedo a fim de contratar trabalhadores para seu vinhedo.
2 Ego ko pa liguna aza beto ria na tinoni roiti qari makarai varivaegoni za aza mina tabaradi na padana maka poata siliva pa maka rane qari gua, nari za garunu vakeni roitiria pa nana inuma qurepi aza ria.
2 Combinou de pagar uma moeda de prata por um dia de serviço e os mandou trabalhar.
3 Ego ko za votu keni soga mule pa ia makemaketina padapada sia koloko za gua aza, za batiria mule ria kaki tinoni qari korapa turu goborodia kepore maka zava bari roitini.
3 “Às nove da manhã, estava passando pela praça e viu por ali alguns desocupados.
4 Nari za pojadi mule ria, <Gamu ba mu lao tugu roiti pa inuma qurepi taqu. Pala mana tabaradigamu tugu aza mana dogoro vatuvizini ara,> za gudi vei aza ria.
4 Contratou-os e disse-lhes que, no final do dia, pagaria o que fosse justo.
5 Ko qari taloi keni tugu roiti ria.
5 E eles foram trabalhar no vinhedo. Ao meio-dia e às três da tarde, fez a mesma coisa.
6 Totonai za tori tata lima koloko tu za mule soga lao pa ia makemaketina aza, za batiria mule za kaki tinoni qari korapa turu goborodia. Nari za parangaria, <Na za gamu turuni pani na rane doruna kepore maka zava bu roitini gamu?> za gudi.
6 “Às cinco da tarde, estava outra vez na cidade e viu por ali mais algumas pessoas. ‘Por que vocês não trabalharam hoje?’, perguntou ele.
7 Nari za ari qari guni vei, <Ura kepore tinoni bi vadigami na roiti,> qari guni.
7 “‘Porque ninguém nos contratou’, responderam. “Então o proprietário disse: ‘Vão e trabalhem com os outros no meu vinhedo’.
8 Ego totonai za gore na veluvelu, na tinoni kolenana inuma za pojani za na tinoni za matamatani na roiti, <Mu kuku varikamudi ria na tinoni roiti ko mu vadi na dia tabara. Mu podalai tadiria qari podalai liguligu tinganai muna kamuria ria qari podalai momoe,> za guni.
8 “Ao entardecer, mandou o capataz chamar os trabalhadores e pagá-los, começando pelos que haviam sido contratados por último.
9 Ego ko ria na tinoni qari podalai roiti lima koloko za vadi maka poata siliva pa maka tinoni.
9 Os que foram contratados às cinco da tarde vieram e receberam uma moeda de prata.
10 Ko totonai mari lao teku tabara qari gua ria qari roiti momoe, za qari kole roquroqu pala mami teku vakubo qari gua. Ba totonai qari okoto teku, za qari varitoto vei tugu ria qari podalai roiti liguligu ria.
10 Quando chegaram os que foram contratados primeiro, imaginaram que receberiam mais. Contudo, também receberam uma moeda de prata.
11 Ko tonai qari tekuria na poata za qari kole qumiqumini ria za na tinoni za varoitiria pa nana inuma.
11 Ao receber o pagamento, queixaram-se ao proprietário:
12 Qari paranga ria, <Ria na tinoni qari podalai liguligu za maka aoa gu qari roiti, goto gami za gami pogozia na mamatana na rane beto qe varivasevi na mangini, ba ria ba qu varitoto veidigami tugu gami,> qari gua ria.
12 ‘Aqueles trabalharam apenas uma hora e, no entanto, o senhor lhes pagou a mesma quantia que a nós, que trabalhamos o dia todo no calor intenso’.
13 Nari za oea na tinoni kolenana inuma za maka ria, ari za guni vei, <Baere, qake nganganguligo ara ao. Beko taqe makarai varivaegoni tu gita kori za ao muna roiti na rane doruna beto ko ara mana tabaranigo maka poata siliva taqe gua tu.
13 “O proprietário respondeu a um deles: ‘Amigo, não fui injusto. Você não concordou em trabalhar o dia inteiro por uma moeda de prata?
14 Mu pogozia gu na mua tabara ko mu mule kenimua gu. Aza na nyorogua taqu za aza vei qa vani na tinoni za roiti liguligu, vei tugu aza qa vanigo ao.
14 Pegue seu dinheiro e vá. Eu quis pagar ao último trabalhador o mesmo que paguei a você.
15 Quke gilagilai ao za na qua tuvizina makaqu ara ko mana varoiti veini aza qa nyorogua veini za na qua poata makaqu? Ba palu qu kono beka ao ura ara na tinoni leleaqu?> za guni.
15 É contra a lei eu fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque fui bondoso com os outros?’.
16 Ko zara za vei za ria qari liguligu za mari momoe, goto ria qari momoe za mari liguligu,>> za gua i Jisu.
16 “Assim, os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos”.
17 Tonai za korapa rerege zae pa Jerusalema i Jisu, za za teku kaledi ria na nana sepele ko za pojadi, ari za gua vei,
17 Enquanto subia para Jerusalém, Jesus chamou os doze discípulos e lhes disse, em particular, o que aconteceria com ele:
18 <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko ketakoi za pala mina tavalao pa limadi ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za na Tuna na Tinoni. Ko pala mari jutua ko mari vaukea
18 “Ouçam, estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 beto za mari valaoa ria tadiria na tinoni karovodi ko mari vavaledeni, mari piqolia beto mari vaukea pa korosi aza. Ba pa vinaue rane za mina turu mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
19 e o entregarão aos gentios, para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia, porém, ele ressuscitará”.
20 Pa liguna aza za lao ti Jisu za na maqotana i Jebeti beto kori tuna marene, ko za todongo pa moena aza ko mi tepai maka za tana za gua.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu veio a Jesus com seus filhos. Ela se ajoelhou diante dele a fim de lhe pedir um favor.
21 Nari za nanazia i Jisu za na reko aza, <<Na za qu nyoroguani ao?>> za guni.
21 “O que você quer?”, perguntou ele. Ela respondeu: “Por favor, permita que, no seu reino, meus dois filhos se sentem em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
22 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamuke gilagilai gamu kori aza gamu korapa tepaia. Ae vei muna boka tugu gozoria gamu za na vitigi mana gozoria ara?>> za gua aza.
22 Jesus respondeu: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que estou prestes a beber?”. “Somos!”, disseram eles.
23 Nari za ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<E, pala muna somana gozoria tugu gamu kori za na vitigi mana gozoria ara. Ba na neqi vei beto mina tamijata i zei pa kale matua i zei pa kale meri za nake taqu. Ria na ia veveidi ari za na Tamaqu tu za tori vatana vadi ria tu za tori mijataria tu,>> za gua i Jisu.
23 Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice. Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Meu Pai preparou esses lugares para aqueles que ele escolheu”.
24 Tonai qari nongoria ari ka manogaputa sepele za vei zara, za qari tagigiridi ari kori tamatazi.
24 Quando os outros dez discípulos souberam o que os dois irmãos haviam pedido, ficaram indignados.
25 Nari za kuku varikamudi i Jisu ria doru sepele ko ari za gudi vei, <<Gamu gilagilaimiu gamu ria na bangara tadiria na tinoni karovodi za qari lalaeni za na toa tadiria na dia tinoni, beto ria na tinoni lavalavata qari vatadogoroni na dia neqi tadiria na dia tinoni.
25 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os governantes deste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
26 Ba tadigamu za minake vei zara. Aza za nyorogua tavalavata gamu, za mina nabuludigamu tu gamu doru.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
27 Beto aza za nyorogua momoedigamu gamu za mina pinauzu tu tadigamu doru.
27 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo.
28 Maka moqaza podeke vei na Tuna na Tinoni za zake lame ko ria na tinoni mari vabangaria, goto za lame nabuluni na tinoni beto za vani na nana toa ko za pajuku aloria ria kubo tinoni,>> za gudi i Jisu.
28 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
29 Ego tonai za taloi pa Jeriko i Jisu beto ria nana sepele, nari za maka minete puku tinoni lavata za tutiria.
29 Quando Jesus e seus discípulos saíam de Jericó, uma grande multidão os seguiu.
30 Ego ko qari nongoroni ari kori tinoni nake batabatadi qari korapa nyumu pa zona za i Jisu za korapa rerege jola lame qari gua, za qari kuku votu, <<Mu roquroqu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando souberam que Jesus vinha naquela direção, começaram a gritar: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
31 Nari qari tokeria ria na minete tinoni ari kori ko mari nogoto qari gudi. Ba tonai za qari kuku vaiolo viviva tu, <<Mu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
31 “Calem-se!”, diziam aos brados os que estavam na multidão. Eles, porém, gritavam ainda mais alto: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
32 Nari za turu nogoto i Jisu ko za kukuria beto ari za gudi, <<Na za za gamu nyoroguani gamu kori ko ba roiti vadigamu ara?>> za gudi.
32 Ao ouvi-los, Jesus parou e perguntou: “O que vocês querem que eu lhes faça?”.
33 <<Bangara, gami nyoroguanigo gami kori ko bu vabatabatagami!>> qari gua.
33 Eles responderam: “Senhor, nós queremos enxergar!”.
34 Nari za roquroqu vitivitigiria i Jisu ari kori ko za lao uliria na matadi, nari za qarike ruavo tugu na batabatadia ari kori ko qari tutiadia aza.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou-lhes nos olhos. No mesmo instante, passaram a enxergar e o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.