Mateus 20

ghn (GHN) vs BKJ

Sair da comparação
1 <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka tinoni za taloi votu keni volavolaza lea ko za lao nyaqo tinoni ko mari roiti pa nana inuma qurepi za gua.
1 Porque o reino do céu é semelhante a um homem que é um chefe de família, que saiu de manhã cedo para contratar trabalhadores para a sua vinha.
2 Ego ko pa liguna aza beto ria na tinoni roiti qari makarai varivaegoni za aza mina tabaradi na padana maka poata siliva pa maka rane qari gua, nari za garunu vakeni roitiria pa nana inuma qurepi aza ria.
2 E, tendo acordado com os trabalhadores um denário por dia, mandou-os para a sua vinha.
3 Ego ko za votu keni soga mule pa ia makemaketina padapada sia koloko za gua aza, za batiria mule ria kaki tinoni qari korapa turu goborodia kepore maka zava bari roitini.
3 E ele saindo perto da hora terceira, viu outros que estavam ociosos no mercado,
4 Nari za pojadi mule ria, <Gamu ba mu lao tugu roiti pa inuma qurepi taqu. Pala mana tabaradigamu tugu aza mana dogoro vatuvizini ara,> za gudi vei aza ria.
4 e disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e dar-vos-ei o que for justo. E eles foram pelo caminho.
5 Ko qari taloi keni tugu roiti ria.
5 Ele saindo outra vez, cerca da hora sexta e da nona, fez da mesma forma.
6 Totonai za tori tata lima koloko tu za mule soga lao pa ia makemaketina aza, za batiria mule za kaki tinoni qari korapa turu goborodia. Nari za parangaria, <Na za gamu turuni pani na rane doruna kepore maka zava bu roitini gamu?> za gudi.
6 E, ele saindo cerca da hora undécima, encontrou outros que estavam ociosos, e disse-lhes: Por que estais ociosos todo o dia?
7 Nari za ari qari guni vei, <Ura kepore tinoni bi vadigami na roiti,> qari guni.
7 Eles disseram-lhe: Porque nenhum homem nos contratou. Ele disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e tudo quanto for justo, vós recebereis.
8 Ego totonai za gore na veluvelu, na tinoni kolenana inuma za pojani za na tinoni za matamatani na roiti, <Mu kuku varikamudi ria na tinoni roiti ko mu vadi na dia tabara. Mu podalai tadiria qari podalai liguligu tinganai muna kamuria ria qari podalai momoe,> za guni.
8 Assim, vindo a tarde, o senhor da vinha disse ao seu mordomo: Chama os trabalhadores, e paga-lhes o salário, começando pelos últimos até aos primeiros.
9 Ego ko ria na tinoni qari podalai roiti lima koloko za vadi maka poata siliva pa maka tinoni.
9 E, vindo os que foram cerca da hora undécima, receberam cada homem um denário.
10 Ko totonai mari lao teku tabara qari gua ria qari roiti momoe, za qari kole roquroqu pala mami teku vakubo qari gua. Ba totonai qari okoto teku, za qari varitoto vei tugu ria qari podalai roiti liguligu ria.
10 Vindo, então, os primeiros, eles pensaram que haviam de receber mais; mas do mesmo modo recebeu cada homem um denário.
11 Ko tonai qari tekuria na poata za qari kole qumiqumini ria za na tinoni za varoitiria pa nana inuma.
11 E, recebendo-o, murmuravam contra o dono da casa,
12 Qari paranga ria, <Ria na tinoni qari podalai liguligu za maka aoa gu qari roiti, goto gami za gami pogozia na mamatana na rane beto qe varivasevi na mangini, ba ria ba qu varitoto veidigami tugu gami,> qari gua ria.
12 dizendo: Estes últimos trabalharam somente uma hora, e os fizestes iguais a nós, que suportamos o fardo e o calor do dia.
13 Nari za oea na tinoni kolenana inuma za maka ria, ari za guni vei, <Baere, qake nganganguligo ara ao. Beko taqe makarai varivaegoni tu gita kori za ao muna roiti na rane doruna beto ko ara mana tabaranigo maka poata siliva taqe gua tu.
13 Mas ele, respondendo, disse a um deles: Amigo, eu não te faço injustiça; tu não combinastes comigo um denário?
14 Mu pogozia gu na mua tabara ko mu mule kenimua gu. Aza na nyorogua taqu za aza vei qa vani na tinoni za roiti liguligu, vei tugu aza qa vanigo ao.
14 Toma o que é teu, e vai-te pelo caminho; eu quero dar a este último tanto como a ti.
15 Quke gilagilai ao za na qua tuvizina makaqu ara ko mana varoiti veini aza qa nyorogua veini za na qua poata makaqu? Ba palu qu kono beka ao ura ara na tinoni leleaqu?> za guni.
15 Não me é lícito fazer o que eu quero do que é meu? Ou é mau o teu olho porque eu sou bom?
16 Ko zara za vei za ria qari liguligu za mari momoe, goto ria qari momoe za mari liguligu,>> za gua i Jisu.
16 Assim os últimos serão os primeiros, e os primeiros os últimos; porque muitos são chamados, mas poucos os escolhidos.
17 Tonai za korapa rerege zae pa Jerusalema i Jisu, za za teku kaledi ria na nana sepele ko za pojadi, ari za gua vei,
17 E, subindo Jesus para Jerusalém, tomou à parte os seus doze discípulos no caminho, e disse-lhes:
18 <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko ketakoi za pala mina tavalao pa limadi ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za na Tuna na Tinoni. Ko pala mari jutua ko mari vaukea
18 Eis que nós subimos para Jerusalém, e o Filho do homem será traído aos principais sacerdotes e aos escribas, e eles o condenarão à morte,
19 beto za mari valaoa ria tadiria na tinoni karovodi ko mari vavaledeni, mari piqolia beto mari vaukea pa korosi aza. Ba pa vinaue rane za mina turu mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
19 e o entregarão aos gentios para que dele zombem, e o açoitem e crucifiquem, e ao terceiro dia ele ressuscitará.
20 Pa liguna aza za lao ti Jisu za na maqotana i Jebeti beto kori tuna marene, ko za todongo pa moena aza ko mi tepai maka za tana za gua.
20 Então se aproximou dele a mãe dos filhos de Zebedeu, com seus filhos, adorando-o, e desejando uma certa coisa.
21 Nari za nanazia i Jisu za na reko aza, <<Na za qu nyoroguani ao?>> za guni.
21 E ele disse para ela: O que tu queres? Ela disse: Concede que estes meus dois filhos se assentem, um à tua direita e outro à tua esquerda, no teu reino.
22 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamuke gilagilai gamu kori aza gamu korapa tepaia. Ae vei muna boka tugu gozoria gamu za na vitigi mana gozoria ara?>> za gua aza.
22 Mas Jesus respondendo disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu hei de beber, e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado? Dizem-lhe eles: Nós podemos.
23 Nari za ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<E, pala muna somana gozoria tugu gamu kori za na vitigi mana gozoria ara. Ba na neqi vei beto mina tamijata i zei pa kale matua i zei pa kale meri za nake taqu. Ria na ia veveidi ari za na Tamaqu tu za tori vatana vadi ria tu za tori mijataria tu,>> za gua i Jisu.
23 E diz-lhes ele: Na verdade bebereis o meu cálice e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado, mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence dá-lo, mas o será dado àqueles para quem meu Pai o tem preparado.
24 Tonai qari nongoria ari ka manogaputa sepele za vei zara, za qari tagigiridi ari kori tamatazi.
24 E, quando os dez ouviram isso, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 Nari za kuku varikamudi i Jisu ria doru sepele ko ari za gudi vei, <<Gamu gilagilaimiu gamu ria na bangara tadiria na tinoni karovodi za qari lalaeni za na toa tadiria na dia tinoni, beto ria na tinoni lavalavata qari vatadogoroni na dia neqi tadiria na dia tinoni.
25 Mas Jesus chamando-os, disse: Sabeis que os príncipes dos gentios exercem domínio sobre eles, e os seus grandes exercem autoridade sobre eles.
26 Ba tadigamu za minake vei zara. Aza za nyorogua tavalavata gamu, za mina nabuludigamu tu gamu doru.
26 Mas não será assim entre vós; mas quem dentre vós deseja ser grande, seja o vosso servidor;
27 Beto aza za nyorogua momoedigamu gamu za mina pinauzu tu tadigamu doru.
27 e, quem deseja ser o primeiro, seja o vosso servo.
28 Maka moqaza podeke vei na Tuna na Tinoni za zake lame ko ria na tinoni mari vabangaria, goto za lame nabuluni na tinoni beto za vani na nana toa ko za pajuku aloria ria kubo tinoni,>> za gudi i Jisu.
28 Assim como o Filho do homem não veio para ser servido, mas para servir, e para dar a sua vida em resgate de muitos.
29 Ego tonai za taloi pa Jeriko i Jisu beto ria nana sepele, nari za maka minete puku tinoni lavata za tutiria.
29 E, partindo eles de Jericó, uma grande multidão o seguia.
30 Ego ko qari nongoroni ari kori tinoni nake batabatadi qari korapa nyumu pa zona za i Jisu za korapa rerege jola lame qari gua, za qari kuku votu, <<Mu roquroqu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
30 E eis que dois homens cegos, assentados junto do caminho, ouvindo que Jesus passava, clamaram, dizendo: Tem misericórdia de nós, ó Senhor, Filho de Davi!
31 Nari qari tokeria ria na minete tinoni ari kori ko mari nogoto qari gudi. Ba tonai za qari kuku vaiolo viviva tu, <<Mu tokadigami ao na Tuna i Devita!>> qari gua.
31 E a multidão os repreendia, para que se calassem; mas eles gritavam ainda mais, dizendo: Tem misericórdia de nós, ó Senhor, Filho de Davi.
32 Nari za turu nogoto i Jisu ko za kukuria beto ari za gudi, <<Na za za gamu nyoroguani gamu kori ko ba roiti vadigamu ara?>> za gudi.
32 E Jesus, parando, chamou-os, e disse: O que quereis que eu vos faça?
33 <<Bangara, gami nyoroguanigo gami kori ko bu vabatabatagami!>> qari gua.
33 Disseram-lhe eles: Senhor, que os nossos olhos possam ser abertos.
34 Nari za roquroqu vitivitigiria i Jisu ari kori ko za lao uliria na matadi, nari za qarike ruavo tugu na batabatadia ari kori ko qari tutiadia aza.
34 Então Jesus teve compaixão deles, e tocou seus olhos; e imediatamente seus olhos receberam visão, e eles o seguiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.